Vijesti

Nastavlja se uništavanje visokog obrazovanja u BiH. Akademska zajednica je slijepa i gluha na brojne pozive

Proteklih dana, sporadično se mogu vidjeti reakcije pojedinih institucija vezano za pooštravanje pravila za priznavanje bosanskohercegovačkih diploma u Hrvatskoj i Sloveniji.

Međutim, u sjeni bespoštedne borbe za stolice i sopstvene interese naopaženo prolaze brojna upozorenja i prijedlozi usmjereni ka zaustavljanju daljnjeg uništavanja visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

Na sve tekstove, apele, ali i prijedloge izmjene zakona akademska zajednica, ali šira javnost nije pokazala zainteresiranost, niti je bilo bilo kakvih reakcija.

Postavlja se pitanje - kako to da je nekoga onda iznenadila odluka Hrvatske i Slovenije da bh. diplome sa većine visokoobrazovnih institucija neće priznavati?

Moraju proći provjeru

Ove zemlje su odlučile da diplome moraju proći provjeru u skladu sa utvrđenim procedurama.

Zainteresirani da provjerimo svoje stavove i provjerimo mišljenje prijatelja na društvenoj mreži FB, pokrenuli smo raspravu o ovom pitanju.

Na naše veliko zadovoljstvo, za razliku od opće javnosti, na ovoj društvenoj mreži se rasplamsala diskusija eminentnih profesora i eksperata i naravno poštovalaca ovog pitanja. Svi oni su svjesni teške situacije u kojoj se nalazi naše visoko obrazovanje.

Iz tih stavova je proizišao je ovaj možda kritičan, ali i jednostavan tekst kada je u pitanju prijedlog rješenja naše tragične situacije

Moramo priznati da smo iznenađeni činjenicom da su se mnogi čudili tekstovima o nepriznavanju diploma koje dodjeljuje većina visokoškolskih ustanova u BiH.

Nekoliko godina pokušavamo i kroz vlastito djelovanje i pisanje vratiti fokus na temu visokog obrazovanja. Pisano je i javno objavljivano mnogo tekstova o ovoj problematici.

Pokušao sam i 2017. godine kroz izmjene državnog Okvirnog Zakona o VO u Predstavničkom Domu Parlamentarne skupštine BiH unaprijediti stanje u ovoj oblasti. Međutim, nije bilo razumijevanja niti volje da i oni koji su nadležni nešto urade po ovom pitanju.

Nama koji smo podržavali te izmjene je još manje bila jasna neizainteresiranost za to.

Loši rezultati u okviru PISA testa

Posebno jer je u to vrijeme objavljen izvještaj o izuzetno lošim rezultatima BiH u okviru PISA testa, kao i vrijeme neuspjelog pokušaja Agencije za razvoj visokog obrazovanja prilikom aplikacije da postane članicom evropske mreže agencija ENQA.

Iako su tada brojne slabosti navedene kao razlog odbijanja aplikacije, odgovorni ništa nisu poduzeli. I,  konačno smo došli u ovu situaciju kada su te slabosti dovele do ove katastrofe sa kojom se susreću, kako bh. studenti tako i bh. visokoobrazovne institucije.

Godinama visoko obrazovanje nikoga izgleda nije zanimalo, vjerovatno jer pojedinačni interesi nisu bili povezani sa ovom oblasti.

Đonlagić: Razbijeno i razjedinjeno obrazovanje

Akademska zajednica je potpuno shrvana pogubnim političkim utjecajem. Isključivo u tom zagrljaju ostala je i slijepa i gluha na brojne pozive na djelovanje, kao i na apele pojedinaca koji su zagovarali promjene unutar nje.

Razbijeno i razjedinjeno obrazovanje, brojni univerziteti, (ne)zavisna Agencija, nekvalitetan proces akreditacije, nedjelotvornost Rektorske konferencije, te postojanje (čak) dvije Rektorske konferencije samo su neke od slabosti koje su vodili slabljenju kvaliteta i imidža našeg visokog obrazovanja.

Ali, i sve više afera koje su se vezivale za visoko obrazovanje su dodatno utjecali na loš imidž tih institucija kako zemlji, tako i u inostranstvu. 

Svaki svoju politiku vodi

Budimo realni. Ko sada može nešto da uradi kako bi krenuli ka boljem?

Jedan, odnosno dva univerziteta potpuno okrenuta, usmjerena pa ako hoćemo sebi priznati, uključena u obrazovne sisteme susjednih država. Preostali - svaki svoju politiku vodi.

Kako i na koji način animirati i pokazati dovoljno volje, energije i znanja za tako potrebne promjene?

Pa čak i upozorenja o nepriznavanju diploma nisu izazvala toliko potrebne reakcije.

Apelujemo, prije svega, na akademsku zajednicu da se pokrene i bude iskrena prema sebi. Prije svega, neka pod hitno poduzme potrebne energične i osmišljenje korake kako bi uhvatili voz za  Evropu.

Visokoobrazovne institucije trebaju konačno pokazati da su autonomne i odgovorn i prema studentima i prema zaposlenicima i prema društvu. Trebaju dokazati da su sposobne ispuniti međunarodne standarde i pružiti kvalitetno visoko obrazovanje.

Regulisano kroz bolonjsku reformu

Iako se trenutno govori (samo) o Sloveniji i Hrvatskoj kao zemljama koje ne priznaju diplome iz Bosne i Hercegovine, ne treba biti u zabludi da to u konačnici ne znači i da je upitno priznavanje bh. diploma u cjelokupnom Evropskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA).

Taj prostor čini 49 zemalja, a regulisano je kroz bolonjsku reformu postojanjem sistema obezbjeđenja kvaliteta.

Svaka država iz EHEA organizuje svoj sistem obezbjeđenja kvaliteta koji se realizuje akreditacijom i reakreditacijom univerziteta i studijskih programa na njima.

Da bi diploma bila priznata u EHEA, studijski program koji ju je izdao treba biti akreditovan. Kako kod nas nijedan studijski program još nije akreditovan, naše diplome ne mogu da se priznaju nigdje u EHEA.

Rješenje postoji, ali treba biti ozbiljan i početi raditi ono za šta su plaćeni i političari ali i akademska zajednica.

U sljedećih nekoliko redova pojasnit ćemo na najjednostavniji način kako bi se jedino ovo pitanje moglo i moralo riješiti.

Kako riješiti problem?

Dakle, u tehničkom smislu treba učiniti sljedeće:

1. Završiti uređivanje kvalifikacijskog okvira. To podrazumijeva uspostavu sistema upravljanja kvalifikacijama (da se zna ko izrađuje standarde zanimanja i standarde kvalifikacija, ko ih predlaže, ko odobrava i po kojoj proceduri. Ne mogu postojati nastavni planovi i programi koji nisu po tim standardima. Mora se znati ko je odgovoran za sistem kvalitete). To se može urediti Zakonom o kvalifikacijskom okviru.

2. Nakon toga, potrebno je nadopuniti Izvještaj o utvrđivanju Kvalifikacijskog okvira u BiH s Evropskim kvalifikacijskim okvirom. Postoji nacrt iz 2018. godine kojeg treba nadopuniti, a potom podnijeti izvještaj EU Follow-up grupi za EQF (Evropski kvalifikacijski okvir). Kada ga oni odobre, kvalifikacijski okvir nam je usklađen s EQF-om (odobrit će brzo i lako jer su odobrili već Kosovu i Crnoj Gori).

3. Urediti sistem akreditacija, osigurati neovisnost HEA-e i HEA RS. Bilo bi dobro promijeniti Okvirni zakon o visokom obrazovanju, sukladno prethodnim sugestijama, pa  ako treba i Zakon o visokom obrazovanju Republike Srpske. Moguće da će to zahtijevati i raspuštanje Upravnog odbora HEA-e, možda i promjenu rukovodstva. Međutim, moramo učiniti sve što treba da se da poticaj kredibilnim akreditacijama.

Sačiniti samoevaluaciju

4. Sačiniti samoevaluaciju HEA-e i HEA RS. To je osnova kako bi zatim zatražili novi pregled ENQA-e. Po pozitivnom pregledu, izvršiti upis u EQAR.

Za sve navedeno je potrebno vrijeme, vjerovatno vrijeme od najmanje dvije godine. Naravno, politička volja je neophodna za navode pod tačkom 1. i 3., a malo više  znanja za tačke 2. i 4.

Znanje u sistemu postoji, moguće je da nije baš distribuirano kod kadrova koje stranke preferiraju, ali ako ima političke volje za 1. i 3. stranke bi morale dozvoliti  da vođenje toga prepuste nekome ko to zna.

T ne znači da možda članovi pojedinih stranaka nemaju dovoljno potencijala da realiziraju ove neizbježne aktivnosti. No, sigurno je bez političke volje ne može biti rješenja.

Apelujemo na političare da stvore uvjete za djelovanje akademske zajednice. Vremena je sve manje, a Evropa je sve dalje.

(Autor je eskpert za oblast obrazovanja, dugogodišnji prorektor za Međunarodnu saradnju na Univerzitetu u Tuzli. Doktorirao je na Univerzitetu u Beogradu, Sveučilištu u Zagrebu te Univerzitetu u Engleskoj)