Već neko vrijeme seizmolozi znaju za kratke, suptilne anomalije i promjene u podzemnim električnim poljima koje se javljaju prije potresa, ponekad i nekoliko sedmica prije potresa.
Primamljivo je pretpostaviti kako bi se ti elektromagnetski rafali mogli koristiti za predviđanje potresa, no do sada su znanstvenici znali tek da oni prethode potresu, ne što ih uzrokuje ili kako su povezane s potresom, prenosi Science Alert.
Ključ je u nakupljanju plinova u podzemnim vodama
Novo istraživanje sugerira da ključ leži u plinovima koji se skupljaju u onome što je poznato kao rasjedni ventil.
Nepropusni slojevi stijene mogu skliznuti preko rasjeda, u osnovi stvarajući poklopac koji blokira protok podzemne vode.
Kada rasjedni ventil na koncu popusti i pritisak se smanji, tlak pada, pa se oslobađa se ugljični dioksid ili metan koji su otopljeni u zarobljenoj vodi (kao kad otvorite bocu gaziranog pića). Šire se u prostoru i potiskuju pukotine u rasjedu. Kako se plin oslobađa iz vode, on se također naelektrizira, a elektroni oslobođeni s ispucalih površina hvataju se na molekule plina i stvaraju elektricitet dok se kreću prema gore.
"Rezultati su podržali valjanost sadašnje hipoteze, da bi uzajamna interakcija pucanja stijene s plinovima duboko u Zemlji tijekom kvazistatičnog pucanja stijena u žarišnoj zoni rasjeda mogla igrati važnu ulogu u stvaranju elektromagnetskih fenomena koji prethode ili prate potres ", navodi se u radu.
Sve ovisi o vrsti rasjeda i stijene
Koristeći prilagođeni laboratorijski postav, tim je uspio testirati reakcije kvarcnog dioritita, gabra, bazalta i finozrnatog granita u simulacijama nalik na potres.
Pokazali su da bi naelektrizirane plinske struje doista mogle biti povezane s lomom stijena.
Znanstvenici su ustanovili da vrsta stijene ipak čini razliku. Stijene, uključujući granit, imaju rešetkaste strukture koje vremenom hvataju nesparene elektrone kroz prirodno zračenje koje se diže ispod površine, a to dovodi do veće struje.
Čini se da i vrsta rasjeda i pucanja stijene utječe na poremećaje električnog polja. Studija podupire prethodna istraživanja istih znanstvenika o seizmo-elektromagnetici, pokazujući kako bi se ugljični dioksid oslobođen potresom mogao elektrificirati i stvarati magnetska polja.
Teoriju ispituju na terenu
Ostale hipoteze o elektromagnetskim izbačajima uključuju ideju da bi same stijene mogle postati poluvodiči pod dovoljnim naprezanjem i s dovoljno topline, dok drugi stručnjaci ne misle da su ti čudni rafali uopće povezane s potresima.
Sve dok neobična elektromagnetska aktivnost - koja je ionako iznimno česta na našem planetu - zapravo ne predvidi potres, konačne odluke još nema i sve teorije se razmatraju. Ipak, ako ovu ideju potkrepe buduća istraživanja, mogla bi nam pružiti spasonosnu metodu za predviđanje zemljotresa.
"Kao rezultat ovog laboratorijskog eksperimenta, moglo bi biti moguće otkriti električni signal koji prati potres promatranjem telurskog potencijala / struje inducirane u vodiču, poput čelične vodovodne cijevi zakopane pod zemljom", zaključuju istraživači.
"Takav pristup sada prolazi kroz terenska ispitivanja modela."
