Vijesti

(Ne)dostižna pravda: 183 lica haške kategorije ‘A’ čeka procesuiranje zbog ratnih zločina. Izvještaj Tužilaštva BiH o tome nedostupan javnosti

Prema podacima kojima raspolaže Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV BiH), zaključno sa 31. martom tekuće godine, krivično je procesuirana 621 osoba haške kategorije „A“. Prije započinjanja postupka krivičnog gonjenja, preminulo je njih 15.

„Trenutno, tužilaštva u BiH evidentiraju još 183 lica haške kategorije „A“ koja čekaju na krivično procesuiranje. Od ovog broja, oko 50 lica nedostupno je domaćim organima krivičnog gonjenja i trenutno se nalaze van države. Prema podacima bh. sudova, u toku je sudski postupak protiv 20 lica „A“ kategorije“, analiziraju u VSTV-u BiH.

Iako je Anexom „B“ Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina naznačeno da će se regionalna saradnja u progonu ratnih zločinaca realizovati u skladu sa međunarodnim standardima i principima, međunarodnim bilateralnim i multilateralnim sporazumima, kao i protokolima, te drugim propisima koji uređuju međusobnu saradnju, ishod procesuiranja onih koji se dovode u vezu sa počinjenjem ratnih zločina u periodu 1992 – 1995. godina, a koji se nalaze van Bosne i Hercegovine i dalje je neizvjestan.

VSTV BiH za Raport tako kaže da za „lica nedostupna organima krivičnog gonjenja postoji objektivna nemogućnost procjene mogućeg pravnog epiloga“.

Istovremeno, Tužilaštva u BiH, planovima rada izrađenim u skladu sa normativnim podzakonskim okvirom VSTV-a BiH, te pojedinačnim odlukama, nalozima i smjernicama ovog vijeća, preostala lica ranije haške kategorije „A“ planiraju krivično procesuirati do kraja 2023. godine.

(Ne)prioritetni interes

Usvajanjem Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, preciznije Aneksa „B“, precizirani su dijelovi koji se odnose na predmete ratnih zločina protiv lica sa A-liste Pravila puta, regionalnu saradnju, te način rada i sastav Nadzornog tijela koje bi, između ostalog, trebalo obezbijediti pooštravanje odgovornosti za neizvršavanje zaključaka, uputstava i preporuka ovog tijela.

Startegijom je predviđeno i da 90 dana od njenog usvajanja, Nadzorno tijelo razmotri Izvještaj Tužilaštva BiH o predmetima/licima sa ranijom standardnom oznakom „A“ čije je vođenje postupka ustupljeno entitetskim tužilaštvima i Tužilaštvu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Raport je već ranije pisao kako Vijeće ministara BiH, a prema riječima Josipa Grubeše, ministra pravde BiH, bez opravdanih razloga do danas nije formiralo ovo tijelo. Tako je Tužilaštvo BiH bilo primorano Izvještaj dostaviti VSTV-u BiH i Stalnoj komisiji za efikasnost tužilaštava u BiH VSTV-a BiH.

Zanimljivo je da Izvještaj nije dostupan za javnost jer „forma cjelokupnog izvještaja nije pogodna za dostavljanje iz razloga tehničke prirode“, objašnjavaju iz VSTV-a BiH za Raport.

No, na konačne podatake iz Izvještaja Tužilaštva BiH moraćemo sačekati, a koliko dugo, ne zna se.

„Stalna komisija za efikasnost i kvalitet tužilaštava VSTV-a BiH razmatrala je podatke koje je Tužilaštvo BiH dostavilo. Kako je riječ o podacima koji datiraju još od 1996. godine, Stalna komisija za efikasnost i kvalitet tužilaštava VSTV-a BiH obratila se i Uredu Međunarodnog rezidualnog mehanizma krivičnih tribunala u cilju komparativne analize predmetnih podataka, te je proces konačne konsolidacije i analize još uvijek u toku“, navodi se u dopisu VSTV-a BiH.

Državna nebriga

Anexom „B“ Revidirane strategije, definisano je da Izvještaj Tužilaštva BiH odnosno statistički prikaz procesuiranja predmeta krivičnih djela ratnih zločina protiv lica sa A-liste Pravila puta treba sadržavati: broj lica koja su pravosnažno presuđena (uključujući podatka o vrsti presude –oslobađajuća/osuđujuća), broj lica čiji se predmeti nalaze u žalbenom postupku, broj lica koje čekaju prvostepene odluke, broj lica koja su trenutno pod istragom, broj lica protiv kojih je obustavljena istraga, broj lica protiv kojih nije pokrenut postupak odnosno koji još uvijek nisu uzeti u rad od 2004. godine ili od momenta kada su predati Tužilaštvu BiH.

„VSTV BiH je u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima supstituirao izostanak Nadzornog tijela po predmetnom pitanju analize i obrade statističkih podataka o licima ranije haške kategorije „A“ s obzirom da Revidirana državna strategija formalno ne predviđa obavezu VSTV-a BiH u konkretnom pitanju. Međutim, vodeći se načelima transparentnosti i efikasne međuinstitucionalne saradnje, VSTV BiH će po eventualnom traženju dostaviti sumarne podatke na uvid i razmatranje“, zaključuju u VSTV-u BiH.

A koliko Vijeće ministara BiH zanimaju ovi podaci i da li će ih i zatražiti od VSTV-a BiH dovoljno govori činjenica da se i deset mjeseci od usvajanja Strategije našim političarima ne žuri da formiraju Nadzorno tijelo kao preduslov efikasne primjene iste. Stoga je opravdana sumnja da će ovaj vrhovni državni organ ikada i zaželjeti razmatrati podatke koje VSTV BiH analizira.

Ipak, VSTV BiH pohvalilo se kako je opštim aktima ovog vijeća, u tužilaštvima u BiH uspostavljen normativni sistem i pristup prioritetnog rada na složenim predmetima ratnih zločina sa evidentiranim licima ranije haške kategorije „A“, a dopunjene su i funkcionalnosti TCMS sistema na način uvođenja dopunskog atributa „lica“ i „predmeti“ ranije haške kategorije „A“ u cilju kontinuiranog nadzora nad dinamikom i efikasnošću rada na ovim predmetima.

Podsjećamo da je cilj Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina da se unaprijedi rad na predmetima ratnih zločina u sudovima i tužilaštvima u BiH kroz odgovarajuću raspodjelu predmeta ratnih zločina između pravosuđa na nivou BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, te osigura efikasnije procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina u postavljenim rokovima.

Polako pohiti, reklo bi se u narodu. I tako godinama.