Vijesti

Nermin Kljajić za Raport: Ne znamo koliko migranata u USK ima koronu, ne mogu nam pomoći ljudi koji ne znaju svoj posao

Unsko-sanski kanton najviše je pogođen migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini, od njenog početka. Posebno je to izraženo u vrijeme koronakrize. Do sada ovaj kanton nije imao gotovo nikakvu podršku državne vlasti. O problemima s migrantima, stanju sigurnosti u USK, te netom završim Lokalnim izborima u BiH razgovarali smo sa ministrom unutrašnjih poslova USK Nerminom Kljajićem.

Kakva je trenutna sigurnosna situacija u USK? 

Sigurnosna situacija na području USK je zadovoljavajuća, a sa aspekta migrantske krize trenutno je i dobra, imajući u vidu poređenje sa ranijim periodom kada je bilo mnogo više evidentiranih sigurnosnih događaja povezanih sa migrantima.

Imate li podatak koliko se trenutno migranata nalazi u USK?

Na području USK, prema podacima IOM-a, trenutno imamo 3.250 migranta u četiri prihvatna centra, dok, prema našim procjenama na terenu imamo još od 500 do 1.000 migranata mimo prihvatnih centara.

Kakva je situacija u migrantskim kampovima, ima li zabilježenih slučajeva oboljelih od koronavirusa, uspijevate li to držati pod kontrolom?

Situacija u prihvatnim centrima je zadovoljavajuća i ne bilježimo veće incidente u posljednjih nekoliko mjeseci. Broj oboljelih od koronavirusa nije nam poznat.

Sve je više ozbiljnih incidenata u koje su uključeni migranti. Kakva je stopa kriminala među migrantima u USK?

Na području USK evidentirano je 70 krivičnih djela počinjenih od strane migranata u periodu od januara do novembra 2020. godine. Također, bilježimo i 62 slučaja narušavanja javnog reda i mira, te 991 incident u koje su uključeni strani državljani, odnosno migranti. Najveći broj krivičnih djela je imovinske prirode (krađe, teške krađe, oštećenja tuđe stvari), ali evidentirana su i tri krivična djela ubistva i dva krivična djela ubistvo u pokušaju za koje su osumnjičeni migranti. U odnosu na prošlu godinu ukupan broj krivičnih djela, narušavanja JRiM i incidenata je manji.

Svjetski mediji posljednjih sedmica objavljivali su fotografije migranata koje je pretukla hrvatska policija i izbacila na teritoriju BiH, uglavnom u USK. Kako komentirate izvještaje o takozvanim “push backovima” hrvatske policije?

Policija USK je u više navrata pozivana u Domove zdravlja na području USK od strane medicinskog osoblja ili predstavnika IOM-a ili drugih međunarodnih humanitarnih organizacija kako bi evidentirala slučajeve povrijeđenih migranata. U izjavama migranata oni su tvrdili da su povrede zadobili na području Republike Hrvatske od strane uniformisanih i maskiranih lica, a u određenim slučajevima direktno su optuživali policiju RH. O svim navodima izvještavali smo nadležno tužilaštvo USK, Federalni MUP, odnosno Ministarstvo sigurnosti BiH, ali nismo provodili nikakve istražne radnje jer su se navodni napadi dešavali na području RH. Izvještaje o „push backovima“ hrvatske policije ne želimo komentirati jer nadležnost kontrole granice i graničnog pojasa je na Graničnoj policiji BiH koji i imaju više saznanja o ovoj pojavi.

Od ranije je poznato da se država loše organizirala i da nema jasne politike kada je u pitanju problem migranata. Kakva je trenutno vaša saradnja sa državnim organima, posebno sa Ministarstvom sigurnosti BiH? Jeste li i dalje prepušteni sami sebi?

Sama činjenica da već tri godine sami nosimo teret migranstke krize na području Unsko – sanskog kantona pa i Bosne i Hercegovine, onda se logično nameće odgovor na Vaše pitanje da se saradnja ne može uspostaviti sa onima koji ne znaju niti umiju raditi taj posao. Ova Vlada, pored svih poteškoća sa kojima se susrela u svom radu, morala je uložiti duple napore da popravi finansijsko stanje Kantona, što je također posljedica takve politike koja je vršila nenamjensko i neracionalno trošenja budžetskih sredstava.

A-SDA godinama već bilježi odlične rezultate u Krajini. Da li ste zadovoljni rezultatom koji ste napravili na Lokalnim izborima 2020.?

Rezultatom smo zadovoljni, bilježimo rast vijećničkih mandata u skoro svim Općinskim vijećima i Gradskim vijećima na području USK gdje smo uspjeli osvojiti preko 40 mandata i to nam, naravno, nameće još veću odgovornost da radimo još više i bolje za naše građane.

Prije nekoliko dana imali ste sastanak sa ministrom unutrašnjih poslova FBiH Aljošom Čamparom. O čemu ste razgovarali?

Sastanak sa Federalnim Ministrom MUP-a je jedan u nizu sastanaka u našoj dosadašnjoj saradnji. Rekao bih da je to rezultat dobre prakse, jer mi iz ASDA znamo cijeniti i prepoznati pojedince koji svoj posao rade profesionalno i korektno, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali, jedan takav je zasigurno gospodin Čampara. Razgovarali smo o različitim temama, najviše o migrantskoj krizi, a naravno da su i neke političke teme bile nezaobilazne. Detalje tih razgovora ne bih sad iznosio.

SDA opet prolazi kroz turbulencije i unutrašnje raskole. A-SDA je nastala iz jednog takvog. Kako komentirate to da ova stranka periodično prolazi kroz ovakve krize u kojima svaki put ostane bez značajnog broja kadrova?

Činjenica jeste da SDA skoro svu energiju koju bi trebala usmjeriti na narod koji predstavlja zapravo troši na rješavanje unutrašnjih nesuglasica, pa tako imamo primjer da u medijima čitamo prozivke nekih visokopozioconiranih članova te stranke, što je apsolutno neozbiljno. Praksa da SDA ostaje bez kadrova nije ništa novo, to se samo dešava u različitom intenzitetu i zavisno od onih stvari koje pojedince interesno vežu za tu stranku i ono šta im je pojedinačno ona obezbijedila. Mogu samo kazati da će se to nastaviti i dalje te da uskoro ta stranka neće biti nikakav politički faktor u BiH osim lični servis za jačanje porodice Izetbegović što je u velikoj mjeri i danas.

 



Povezani postovi: