Svijet

Nešto misteriozno se dešava. Najavljena kataklizma – desilo se sasvim drugo

Naučnici su najavili kataklizmu u Africi, ali do nje nije došlo. Iako je malo ljudi vakcinisano, mrtvih nema mnogo. Neki kažu da je to zbog pretežno mlade populacije, ali i prethodnih infekcija malarijom.

Na prometnoj pijaci u predgrađu Hararea, Njaša Ndou drži masku u džepu, dok stotine ljudi, uglavnom bez maske, okupljaju se da kupuju ili prodaju voće i povrće izloženo na drvenim klupama, piše AP.

Slično je širom Zimbabvea gdje je koronavirus otišao u historiju, a politički skupovi, koncerti i porodična okupljanja su se vratili.

"Covid 19 je gotov, kada ste posljednji put čuli da je neko umro od njega?, kaže Ndou.

"Maska je tu da zaštiti moj džep", dodaje on.

"Policija traži mito, pa ću ostati bez para ako ne budem imao masku", objašnjava on.

Ranije ove sedmice, Zimbabve je zabilježio samo 33 nova slučaja zaraze koronavirusom i nijedan smrtni slučaj, što se poklopilo sa padom broja novih infekcija širom kontinenta, a WHO kaže da taj broj stalno opada od jula.

Kada se koronavirus prvi put pojavio prošle godine, zdravstveni zvaničnici su se plašili da će pandemija poharati Afriku i ubiti milione.

Iako se još ne zna koliki će biti ukupan broj žrtava, ovaj katastrofalni scenario se nije dogodio ni u Zimbabveu ni na ostatku kontinenta.

Naučnici kažu da je veoma teško doći do pravih podataka, posebno u nekim zemljama sa nedostatkom kontrole bolesti, i upozoravaju da bi se ovaj trend vrlo lako mogao preokrenuti.

"Nešto misteriozno se dešava u Africi"

Ali nešto "misteriozno" se zaista dešava u Africi što zbunjuje naučnike, kaže Wafa al Sadr, šef Odjeljenja za globalno zdravlje na Univerzitetu Kolumbija.

"Afrika nema ni vakcine ni sredstva za borbu protiv Covid-19 kao u Evropi i Sjedinjenim Državama, ali im iz nekog razloga ide bolje“, rekla je ona.

U Africi je vakcinisano manje od šest posto stanovništva.

Već mesecima WHO u svojim izvještajima opisuje Afriku kao jednu od "najmanje pogođenih regiona sveta".

Neki istraživači kažu da je kontinent izbjegao smrtonosne posljedice zbog pretežno mladog afričkog stanovništva – prosječna starost je 20, u poređenju sa 42 godine u zapadnoj Evropi – kao i niže stope gradskog stanovništva i sklonosti da se mnogo vremena provodi na otvorenom.

Nekoliko studija ispituje da li postoje drugi uzroci, uključujući genetske uzroke ili prošle infekcije.

U petak su istraživači iz Ugande izvijestili da pacijenti sa covid 19 koji su bili izloženi malariji imaju blaže simptome i manji rizik od smrti od onih koji nisu.

"Mislili smo da ćemo naći veću stopu negativnih ishoda kod onih koji su imali malariju jer je to nešto što smo vidjeli kod onih koji su zaraženi malarijom i ebolom", rekla je Jane Achan, viša savjetnica u Konzorciju za malariju i koautorica studije.

"Iznenadili smo se kada smo primijetili upravo suprotno – malarija možda ima zaštitno dejstvo".

Achan je rekla da ovo sugeriše da prethodna infekcija malarijom može ublažiti tendenciju imunološkog sistema ljudi da pretjerano reaguje kada su zaraženi koronavirusom.

Studija je predstavljena u petak na sastanku Američkog udruženja za tropsku medicinu i higijenu.

Christian Happy, direktor Afričkog centra za genetiku infektivnih bolesti na Univerzitetu Redeemer u Nigeriji, kaže da su vlasti uspjele da savije krivu čak i bez vakcina i pripisuju zasluge širokoj mreži zdravstvenih radnika u zajednici.

"Nije uvijek u pitanju količina novca koju imate ili koliko su sofisticirane vaše bolnice", rekao je on.

Devi Sridhar, šef Odjeljenja za globalno javno zdravlje Univerziteta u Edinburgu, kaže da afrički lideri nisu dovoljno hvaljeni zbog svojih zasluga i brzog odgovora, napominjući da je Mali zatvorio svoje granice čak i prije nego što je stigao covid 19.

Sridhar je, inače, poznat po tome što se zalaže za ekstremne mjere u borbi protiv infekcije.

"Mislim da u Africi postoji drugačiji kulturni pristup i da su humanije pristupili koronavirusu jer su imali iskustva sa ebolom, dječijom paralizom i malarijom", kaže Sridhar.

Posljednjih mjeseci, koronavirus je teško pogodio Južnu Afriku i procjenjuje se da je ubio 89.000 ljudi, što me čini najvećim zabilježenim smrtnim slučajevima od bilo koje druge afričke zemlje.

Ali vlasti u afričkim zemljama do sada, iako priznaju da postoje problemi sa podacima, ne prijavljuju mnogo žrtava povezanih sa covid 19.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je broj umrlih u Africi samo tri posto od ukupnog svjetskog broja.

Poređenja radi, broj umrlih u Americi i Evropi je 46, odnosno 29 posto od ukupnog broja umrlih.

U Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, vlada je zabilježila samo 3.000 smrtnih slučajeva

"Rekli su da će mrtvi ležati po ulicama"

Zbog niske stope zaraze, Nigerijci poput Opemipe Are (23) iz Abudže lakše dišu.

"Rekli su da će mrtvih biti svuda na ulicama, ali ništa slično se nije dogodilo", rekla je ona.

U petak su nigerijske vlasti pokrenule kampanju za značajno proširenje vakcinacije te zapadnoafričke nacije protiv koronavirusa.

Zvaničnici planiraju da vakcinišu polovinu stanovništva prije februara, što je cilj za koji misle da će im pomoći da ostvare imunitet stada.

Oievale Tomori, nigerijski virolog koji je član nekoliko savjetodavnih grupa WHO, sugerisao je da Africi možda neće trebati toliko vakcina kao Zapadu.

On kaže da se ta ideja, iako kontroverzna, ozbiljno raspravlja među afričkim naučnicima - i podsjeća na prijedlog britanskih zvaničnika koji su iznijeli prošlog marta da se dozvoli covid-19 da slobodno zarazi stanovništvo kako bi se izgradio imunitet.

To, međutim, ne znači da u Africi nisu potrebne vakcine.

"Moramo da se vakcinišemo da bismo se pripremili za sljedeći talas", rekao je Salim Abdool Karim, epidemiolog sa Univerziteta Kvazulu-Natal u Južnoj Africi koji je prethodno savjetovao vladu Južne Afrike o covid 19.

"Gledajući šta se dešava u Evropi, velika je vjerovatnoća da će se još slučajeva preliti ovdje. "

Utjecaj koronavirusa je također relativno smanjen van Afrike u siromašnim zemljama poput Afganistana, gdje su stručnjaci predvidjeli da će epidemija biti katastrofalna usred tekućih sukoba. Hashmat Arifi, 23-godišnji student iz Kabula, rekao je da mjesecima nije video nikog sa maskom, uključujući goste na nedavnom vjenčanju kojem je prisustvovao zajedno sa stotinama gostiju.

Na njegovim univerzitetskim predavanjima, više od 20 studenata rutinski sjedi jedan pored drugog bez maski.

"U posljednje vrijeme nisam video nijedan slučaj korone", rekao je Arifi.

Do sada je Afganistan zabilježio oko 7.200 smrtnih slučajeva od 39 miliona ljudi, iako je zbog sukoba provedeno malo testiranja, a stvarni broj slučajeva zaraze i smrti je nepoznat.

U Zimbabveu, ljekari su bili zahvalni na pauzi od covid 19, ali su se plašili da je to samo privremeno.

" Ljudi treba da ostanu veoma oprezni", upozorio je dr Johanes Marisa, predsjednik Udruženja zdravstvenih i stomatoloških privatnih ljekara Zimbabvea. On se plaši da će novi talas koronavirusa pogoditi Zimbabve sljedećeg mjeseca.

"Samozadovoljstvo je ono što će nas uništiti jer bi virus mogao da nas zatekne nespremne."