Svijet

New York Times: Njemačka je zabrinula sve u NATO-u. Da li se uopšte može smatrati pouzdanim saveznikom?

Saveznici Njemačke počeli su preispitivati ​​koju cijenu je Berlin spreman platiti da odvrati Rusiju, pa čak i njegovu pouzdanost kao saveznika, dok se koleba oko uvođenja oštrih mjera, piše New York Times.

Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO-u kreću u povećanje svojih vojnih obaveza na Baltiku i istočnoj Evropi dok se sukob s Rusijom oko Ukrajine produbljuje. Danska šalje borbene avione u Litvu, a fregatu u Baltičko more. Francuska je ponudila slanje vojnika u Rumuniju. Španija šalje fregatu na Crno more. Predsjednik Biden stavio je hiljade američkih vojnika u “visoku pripravnost”.

A onda tu je i Njemačka. Posljednjih dana Njemačka – najveća i najbogatija europska demokratija, strateški smještena na raskrižju između Istoka i Zapada – isticala se više po onome što neće učiniti nego po onome što radi.

Nijedna europska država nije važnija za europsko jedinstvo i zapadni savez. No, dok se Njemačka bori da prevlada svoju nevoljkost nakon Drugoga svjetskog rata da predvodi u sigurnosnim pitanjima u Evropi i ostavi po strani svoj instinkt da se prilagodi, a ne da se suoči s Rusijom, najvažnija europska zemlja podbacila je već u prvom ključnom testu za novu vladu kancelara Olafa Scholz.

Očigledno oklijevanje Njemačke da preduzme snažne mjere potaknulo je sumnje u njezinu pouzdanost kao saveznika — preokrenuvši dinamiku sa Sjedinjenim Državama posljednjih godina — i dodalo zabrinutosti da bi Moskva mogla iskoristiti njemačko kolebanje kao klin da podijeli ujedinjeni europski odgovor na bilo koji vid ruske agresije.

Predsjednik Biden održao je videopoziv s europskim čelnicima u ponedjeljak navečer, rekavši da je prošlo “vrlo, vrlo, vrlo” dobro, a prethodno je kancelar Scholz ponovio da će Rusija snositi “visoke troškove” u slučaju vojne intervencije. No saveznici Njemačke još uvijek se pitaju koliku je cijenu spremna podnijeti da se suoči s mogućom ruskom agresijom.

“Unutar Europske unije Njemačka je ključna za postizanje jedinstva”, rekao je Norbert Röttgen, viši konzervativni zastupnik i zagovornik snažnije njemačke vanjske politike. “Putinov je cilj podijeliti Europljane, a zatim podijeliti Europu i SAD. Ako prevlada dojam da Njemačka nije u potpunosti predana snažnom odgovoru NATO-a, on će uspjeti paralizirati Europu i podijeliti savez.”

Dok je Rusija u utorak održavala vojne vježbe blizu ukrajinske granice, g. Scholz se u Berlinu sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, upozorivši Moskvu da bi “vojna agresija koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet Ukrajine imala teške posljedice”.

No, njemačka vlada ne samo da je isključila bilo kakav izvoz oružja u Ukrajinu, već zadržava i pošiljku devet haubica iz komunističkog doba iz Estonije u Ukrajinu.

G. Scholz i drugi visokopozicionirani socijaldemokrati u njegovoj vladi bili su nejasni oko toga hoće li zatvaranje kontroverznog podmorskog plinovoda Sjeverni tok 2 od Rusije do Njemačke biti dio arsenala mogućih sankcija protiv Rusije, inzistirajući da je to “privatno… sektorski projekt” i pitanje “odvojeno” od Ukrajine.

PROČITAJTE  'Pitajte me šta god želite': Putin uskoro izlazi pred narod, prošle godine dobio je milione pitanja

Friedrich Merz, imenovani novi čelnik opozicione konzervativne stranke Angele Merkel, u međuvremenu je upozorio da se ruske banke ne isključuju iz mreže platnih transakcija Swift, koja se bavi globalnim financijskim transferima, jer bi to “štetilo” njemačkim ekonomskim interesima.

Konfuzni stav Njemačke posebno je uznemirujući za Ukrajinu i neke od istočnih susjeda Njemačke. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba optužio je Berlin za učinkovito “poticanje” ruske agresije. Drugi nisu bili ništa manje zajedljivi.

“Berlin čini veliku stratešku pogrešku i ugrožava svoj ugled”, rekao je Laurynas Kasčiūnas, predsjednik odbora za nacionalnu sigurnost litavskog parlamenta za javnu televiziju LRT.

Artis Pabriks, latvijski ministar odbrane, rekao je ovih dana kako njemačko odvraćanje “ne šalje oružje u Ukrajinu, već terensku bolnicu”.

Napetost u savezu došla je do vrhunca prošlog vikenda kada je načelnik njemačke ratne mornarice rekao da ruski predsjednik Vladimir V. Putin zaslužuje “poštovanje” i da Krim “nikada” neće biti vraćen Ukrajini. Viceadm. Kay-Achim Schönbach podnio je ostavku, ali je reakcija bila brza i emotivna.

“Ovaj pokroviteljski stav podsvjesno podsjeća Ukrajince na užase nacističke okupacije, kada su Ukrajinci bili tretirani kao podljudi”, rekao je Andriy Melnyk, ukrajinski ambasador u Njemačkoj.

Washington se trudio javno naglasiti svoje povjerenje u Berlin, dok je privatno lobirao kod gospodina Scholza da zauzme tvrđi stav.

Predsjednik Biden poslao je nekoliko izaslanika u Berlin. William J. Burns, šef C.I.A.-e, predstavio je kancelarki najnovije obavještajne podatke o Ukrajini. Državni sekretar Antony J. Blinken, koji je svratio u Berlin prije nego što se prošle sedmice sastao sa svojim ruskim kolegom u Ženevi, rekao je u nedjelju da “ne sumnja” u njemačku odlučnost da se suprotstavi Rusiji.

“Značajno je da SAD moraju javno ponovno potvrditi svoje povjerenje u Njemačku”, rekla je Jana Puglierin iz Europskog vijeća za vanjske odnose sa sjedištem u Berlinu. “To se nekad podrazumijevalo.”

Mučna rasprava o tome gdje tačno leži njemačka lojalnost nije nova. Rusko-njemačke odnose oblikovala su stoljetna trgovinska i kulturna razmjena, ali i dva svjetska rata. Hladni rat je dodao još jedan sloj složenosti: Zapadna Njemačka postala je čvrsto ugrađena u zapadni savez dok je Istočna Njemačka živjela pod sovjetskom okupacijom.

“Zašto mi vidimo Rusiju drugačije od Amerikanaca? Historija”, rekao je Matthias Platzeck, predsjednik Rusko-njemačkog foruma i bivši predsjednik Socijaldemokrata gospodina Scholza. “Njemačka i Rusija su povezane hiljadu godina. Najveća ruska carica bila je Katarina Velika, Njemica, koja je slučajno učinila Krim dijelom Rusije.”

“Dva puta smo napali Rusiju, a drugi put je to bio genocidni rat”, dodao je. “Dvadeset sedam miliona Sovjeta je umrlo, među njima 15 miliona Rusa.”

To ne znači da se Njemačka posljednjih godina nije uspjela suprotstaviti Rusiji. Njemačka zapovijeda multinacionalnom borbenom jedinicom NATO-a u Litvi i pomaže u nadgledanju baltičkog zračnog prostora radi uplitanja Rusije. Planira sljedećeg mjeseca poslati borbene avione u Rumuniju kako bi tamo učinili isto. (I da, također šalje terensku bolnicu u Kijev sljedećeg mjeseca.)

PROČITAJTE  Prvo suđenje za ratni zločin u Ukrajini: Ruski vojnik priznao brutalno ubistvo civila

Godine 2014., kada je g. Putin napao Ukrajinu i anektirao Krim, gospođa Merkel je bila ta koja je okupila susjedne zemlje na istoku i zapadu da podrže oštre sankcije Rusiji.

No, promjena njemačkog vodstva nakon 16 godina gospođe Merkel je uspostavila vladu koja je podijeljena oko toga na koji način povući crtu prema Rusiji.

Socijaldemokrati gospodina Scholza tradicionalno su favorizirali politiku rada s Rusima. Sedamdesetih godina prošlog vijeka, kancelar Willy Brandt osmislio je politiku približavanja Moskvi tokom Hladnog rata, dok posljednji socijaldemokratski kancelar Gerhard Schröder nije samo blizak prijatelj gospodina Putina (s njim je proslavio 70. rođendan) već je na platnom spisku ruskih energetskih kompanija od 2005.

Nova ministrica vanjskih poslova stranke Zelenih, Annalena Baerbock, bila je otvorenija u pogledu strožije politike prema Rusiji. Ali čak je i ona povukla crtu kada je u pitanju slanje njemačkog oružja u Ukrajinu, pozivajući se na “historiju”.

Politika izvoza oružja na mnogo načina utjelovljuje moderni njemački paradoks nacije koja zna da mora preuzeti veću vodeću odgovornost u svijetu, ali nije baš spremna tako djelovati.

“Ideju da Njemačka isporučuje oružje koje bi se potom moglo upotrijebiti za ubijanje Rusa mnogim Nijemcima vrlo je teško shvatiti”, rekao je Marcel Dirsus, politički analitičar i nerezidentni saradnik na Institutu za sigurnosnu politiku na Univerzitetu Kiel.

Vlada je još više podijeljena oko Sjevernog toka 2, plinovoda u vlasništvu Gazproma, ruske državne energetske tvrtke, za koju mnogi strahuju da će gospodinu Putinu dati lak način da izvrši utjecaj na američke evropske saveznike.

Rusija je glavni evropski dobavljač prirodnog plina. Nakon što Sjeverni tok 2 bude operativan, Gazprom bi mogao prodavati dodatni plin europskim kupcima bez plaćanja tranzita Ukrajini.

Pod vodstvom gospođe Merkel 2015. godine, godinu dana nakon što je Rusija prvi put napala Ukrajinu, Sjeverni tok 2 dugo je frustirao Washington i evropske prijestolnice.

Dok se gospođa Baerbock, ministrica vanjskih poslova stranke Zelenih, nije sramila izražavati svoje neprijateljstvo prema projektu, gospođa Merkel i g. Scholz branili su ga iz razloga ekonomske i energetske sigurnosti i dugo su isključivali da ga koriste kao polugu u razgovorima o sankcijama.

Tek prošle sedmice, stojeći pored glavnog sekretara NATO-a, kancelarka je promijenila jezik, rekavši da će “sve” biti na stolu u slučaju ruske invazije.

“Putin je NATO-u dao novi razlog za postojanje”, rekao je gospodin Dirsus s Instituta za sigurnosnu politiku u Kielu. “Ko zna, možda bi jednom zauvijek mogao naučiti Nijemce da se svijet promijenio i da moraju biti spremni platiti za odbranu mira.”



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare