Politika

New York Times upozorava na mogući haos: Srpski nacionalista pali šibicu u zapaljivoj BiH

Kada je bosanska agencija za lijekove u septembru pregledala kiseonik koji se prodavao bolnicama za liječenje pacijenata od Covid-19 u regiji pod srpskom kontrolom u zemlji, došla je do šokantnog otkrića: kisik je bio namijenjen za upotrebu samo u industrijskim mašinama, a ne za ljudska bića, piše ugledni New York Times u svojoj analizi političke situacije u Bosni i Hercegovini.

Ali umjesto da pokuša ispraviti situaciju, lider srpskog regiona Milorad Dodik, ogorčeni srpski nacionalista, pokušao je razbiti multietničko tkivo bosanske države, krhke unije koju je 1995. godine stvorila američka diplomatija iz olupine rata.

Prvo, gospodin Dodik je najavio da stvara vlastitu agenciju za lijekove i povlači svoj feud, koji pokriva otprilike polovinu teritorije BiH, iz nadzora inspektora centralne vlade.

Od tada je prijetio povlačenjem iz multietničkih oružanih snaga Bosne i formiranjem vlastite, isključivo srpske vojske. On također želi izaći iz državne porezne agencije, njene obavještajne službe i pravosuđa, obećavajući da će ubrzati ono što on naziva “mirnim raspadom” bosanske države nastale mirovnim sporazumom sklopljenim 1995. u Daytonu, Ohajo.

Bosanski istražitelji su pratili isporuke kiseonika do kompanije koju kontroliše jedan od bliskih političkih saveznika gospodina Dodika. Neke strane diplomate i opozicionarni političari vide njegove secesionističke prijetnje prvenstveno kao sredstvo za izbjegavanje navoda o korupciji.

Ali u regiji gdje je sjena rata posvuda, mnogi Bosanci strahuju da je mir u zemlji ugrožen.

„Neće biti mirno“, upozorio je Šefik Džaferović, jedan od tri člana bosanskog Predsjdništva, od kojih je svaki izabran da predstavlja određenu etničku grupu.

Kao šarenilo različitih naroda i vjera, Bosna je dugo bila žarište za veće požare.

Upravo je u Sarajevu, glavnom gradu Bosne, tinejdžerski srpski nacionalista započeo Prvi svjetski rat ubistvom austrijskog nadvojvode u junu 1914. godine, i gdje su naizgled poremećena brbljanja srpskog psihijatra Radovana Karadžića nagovještavala trogodišnje puštanje krvi u 1990-ih. Ti balkanski ratovi su ostavili oko 140.000 mrtvih ljudi, uvukli ratne avione i vojnike NATO-a i stvorili jaz između Rusije i Zapada koji ostaje i danas.

Sada Sjedinjene Države i Evropska unija, kojoj Bosna teži da se pridruži, očajnički žele spriječiti da nova kriza eskalira u sukob ili da stvori vrstu političke nestabilnosti koju bi Rusija mogla iskoristiti. Rusija, koja želi spriječiti Bosnu da uđe u blok ili NATO, već je na strani gospodina Dodika.

Trvenja u Bosni su ukorijenjena u Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995., uz posredovanje Sjedinjenih Država. Sporazum je zaustavio borbe, ali je stvorio razrađen i veoma nefunkcionalan politički sistem, sa slabim centralnim autoritetom u kojem različite etničke grupe dijele vlast. Trio izabranih predsjednika su gospodin Dodik, koji predstavlja Srbe, gospodin Džaferović, koji predstavlja bosanske Muslimane, poznate kao Bošnjaci, i Željko Komšić, etnički Hrvat.

Dodik je više od decenije dizao buku o srpskoj secesiji, ali nikada ranije nije izazvao tako nestabilnu krizu. U izvještaju u oktobru visokog zvaničnika Ujedinjenih naroda u Bosni, Christiana Schmidta iz Njemačke, situacija je opisana kao “najveća egzistencijalna prijetnja” opstanku zemlje od ranih 1990-ih.

G. Schmidt je u nedavnom intervjuu umanjio rizik od povratka puštanju krvi i rekao da očekuje da će Dodik odustati od svoje prijetnje formiranjem posebne vojske etničkih Srba.

Među mnogim Bosancima, međutim, strah je ponovo tu.

Kada se gospodin Schmidt sreo sredinom decembra sa učenicima strukovne škole u Tuzli, gradu u kojem su različite etničke grupe u Bosni imale tendenciju da žive u rijetkom skladu, više puta su ga pitali šta radi da spriječi povratak u rat.

Jedan učenik se prisjetio da su njegovi roditelji proživjeli užas sukoba u Bosni 1992-95 i upitao: „Možete li nam obećati da se ovo više neće ponoviti?“ Drugi je rekao gospodinu Schmidtu: „Jedva čekam da napustim ovu zemlju u kojoj se sve više koristi riječ ‘rat’.”

Učiteljica je prikazala fotografiju iz 1991. na kojoj je bilo desetak njenih učenika u to vrijeme, koji su svi izgledali opušteno i sretno. Četvrtina njih je, kako je rekla, ubijena u borbama koje su počele ubrzo nakon toga.

U Evropi su odgovori na provokacije gospodina Dodika različiti. Njemačka i Britanija razgovaraju o sankcijama. Međutim, autoritarni lider Mađarske Viktor Orban nedavno je posjetio glavni grad srpske regije, Banja Luku, kako bi ponudio podršku gospodinu Dodiku i obećao je staviti veto na svaki potez Evropske unije za uvođenje sankcija.

Prema Dejtonskom sporazumu, Bosna je podijeljena na dva uglavnom samoupravna dijela: srpsku teritoriju gospodina Dodika, poznatu kao Republika Srpska, i federaciju koju kontrolišu Bošnjaci i etnički Hrvati. Federacija je, pak, podijeljena na 10 “kantona”, svaki sa svojom vladom.

Mnogi Bošnjaci vide remetilačke radnje gospodina Dodika kao dokaz da Dejtonskim sporazumom bosanskim Srbima nikada nije smjelo biti dozvoljeno da se zadrže na vlastitom domenu, entitetu kojemu su babice gospoda poput Karadžića i bivšeg komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, koji su u Hagu osuđeni za genocid zbog masakra u Srebrenici u julu 1995. i za druge zločine.

Ali gospodin Dodik i mnogi njegovi sugrađani Srbi i dalje negiraju ratne zločine koje su počinili etnički srodnici i umjesto toga sebe vide kao žrtve, kao što su to činili tokom rata. Oni sada tvrde da se bosanski Srbi nepravedno dira, nakon odluke u julu od strane prethodnika gospodina Schmidta kao izaslanika UN-a kojom je poricanje genocida zabranjeno. Zabrana se odnosi na sve etničke grupe, ali mnogi bosanski Srbi smatraju da je to usmjereno na njih, piše New York Times.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare