Politika

Ni Hrvatima nije jasno: Kako su BiH i Srbija od normalnog života došle do lockdowna

Hrvatski portal Index objavio je veliku analizu u kojoj donose podatke o zaraženima u Bosni i Hercegovini i Srbiji te analiziraju kako je došlo do naglog pogoršanja epidemiološke situacije. Njihov tekst prenosimo u cijelosti, bez intervencija.

Brojevi novozaraženih covidom-19, nakon dužeg pada, posljednjih tjedana ponovno naglo rastu u BiH i Srbiji.

Prema podacima Our World in Data (grafikon dolje) BiH je uz relativno stroge mjera i činjenicu da su trajali zimski praznici barem djelomično u nekim kantonima uspjela spustiti broj novozaraženih s preko 1600 u jednom danu početkom studenog na svega 200-tinjak sredinom siječnja. No od sredine veljače taj broj naglo raste tako da je jučer zabilježen 1251 novi slučaj.

Kako javlja agencija Anadolija, u Sarajevu se viđaju sve duži redovi pred punktovima za testiranje. Istovremeno na ulicama i u vrtovima kafića viđa se sve više građana koji se ne pridržavaju epidemioloških mjera – ne nose maske niti održavaju distancu.

Srbija je također imala veliki pad dnevnog broja novozaraženih od oko 7300 početkom prosinca do oko 1600 sredinom veljače. No od tada bilježi nagli rast tako da je jučer zabilježeno 4576 novih slučajeva. Usprkos epidemiološkim mjerama, masovnom cijepljenju i zabrani rada noćnih klubova i kafića poslije 20 sati, broj novozaraženih u Srbiji ponovo raste, zbog čega je Krizni stožer pooštrio mjere. Srbija trenutno nakon Estonije i Češke ima najviše novopotvrđenih slučajeva na milijun stanovnika u svijetu (karta dolje).

Od normalnog života bez korone do novog lockdowna

Kako smo već pisali na Indexu, te su zemlje za protivnike strožih mjera nakon Švedske postali novi primjeri uspješnosti politike ležernog pristupa i prirodnog usporavanja pandemije zbog kombinacije dovoljne prokuženosti populacije i osobne odgovornosti. No epidemiolozi su upozoravali da se pozitivna situacija nikako ne može održati duže vrijeme ako se ljudi ne pridržavaju mjera ili uz (pre)blage mjere.

Čak ni Šveđani, poznati po disciplini i savjesnosti, kao i drugim kulturološkim i socijalnim osobitostima koje predstavljaju prednost u pandemiji, nisu uspjeli održati situaciju povoljnom samo uz dobru volju građana. Švedske vlasti stoga su posljednjih mjeseci u više navrata bile prisiljene postrožavati mjere.

Ti slučajevi potvrđuju da prirodna prokuženost, čak ni kada se zbroji s masovnim procjepljivanjem kakvo se provodi u Srbiji, ne može zaustaviti covid-19 sve dok velika većina populacije ne stekne imunitet, osobito sada kada se šire zarazniji sojevi virusa koji značajno podižu prag kolektivnog imuniteta, pa i smrtnost. Naime, nove studije provedene u Engleskoj pokazale su da je britanski soj virusa B.1.1.7. ne samo zarazniji već i za 67% smrtonosniji od starog soja.

Tako se ove dvije nama susjedne zemlje trenutno se nalaze pred uvođenjem novog lockdowna.

Vlada Sarajevskog kantona prekjučer je najavila da će sljedeći vikend uvesti lockdown – bit će zatvoreni svi ugostiteljski objekti koji su do sada mogli raditi do 22 sata, a zatvorit će se i sve neesencijalne trgovine. Ostat će otvorene samo prodavaonice prehrambenih proizvoda, ljekarne i benzinske crpke.

Kolarić: Gotovo sve države su još daleko od kolektivnog imuniteta, Izrael mu je najbliži

Epidemiolog Branko Kolarić s Medicinskog fakulteta u Rijeci ističe da se epidemijsko širenje zarazne bolesti zaustavlja kada se postigne kolektivni imunitet u populaciji.

PROČITAJTE  Hrvatski ministar Grlić Radman tvrdi da je stanje u BiH neodrživo i neperspektivno

“Epidemija se zaustavlja kada je broj osoba koje se više ne mogu zaraziti dovoljno velik da zaražena osoba ne može u svojoj okolini zaraziti više od jedne osobe. Za postizanje kolektivnog imuniteta na SARS-CoV-2 udio imunih osoba treba biti 60-70% cjelokupne populacije, dok je za neke od novijih varijanti virusa koje imaju viši reprodukcijski broj taj udio i viši. Napominjem da se radi o osobama koje imaju stvarni imunitet, odnosno koje mogu neutralizirati virus prilikom kontakta”, kaže Kolarić.

“Prema aktualnoj epidemiološkoj situaciji možemo zaključiti da su gotovo sve države još dosta daleko od kolektivnog imuniteta. I relativno visoka stopa procijepljenosti kakvu ima Srbija nije dovoljna za zaustavljanje epidemije. Čini se da je Izrael najbliži postizanju kolektivnog imuniteta”, pojasnio je.

Po svemu sudeći, sve do ostvarenja kolektivnog imuniteta ili barem do procjepljivanja najrizičnijih skupina neophodno je provoditi nefarmaceutske epidemiološke mjere kako bi se brojke zadržale na razini koju je moguće kontrolirati.

Liječnici iz srpskog Kriznog stožera traže postrožavanje mjera

Srpski epidemiolog i član Stožera dr. Predrag Kon jučer je ponovio upozorenje i zahtjev medicinskog dijela Kriznog stožera da se sve djelatnosti rizične za širenje zaraze moraju zaključati na “najmanje tjedan dana kako bi se spriječilo širenje infekcije i smanjio pritisak na zdravstvene djelatnike jer se broj hospitaliziranih iz dana u dan povećava”.

Liječnici ističu da se kod novoprimljenih bolesnika teške kliničke slike poput obostrane upale pluća brzo razvijaju, što se pripisuje novim sojevima koronavirusa koji su nedavno registrirani i u Srbiji.

Virus se širi unatoč programu cijepljenja

Epidemiološke mjere u BiH i Srbiji službeno se nisu značajnije relaksirale. Pogoršanju epidemiološke situacije pridonosi činjenica da su se učenici nakon zimskih praznika vratili u škole, a odrasli na poslove. U BiH problem je također to što postoji popriličan kaos u provođenju mjera – dok se u jednoj županiji postrožuju, u susjednoj se popuštaju.

No brojni stručnjaci smatraju da navedeni problemi nisu jedini uzroci naglog rasta brojeva posljednjih tjedana.

Prema pisanju agencije Anadolije, na lošu situaciju u BiH utječe i činjenica da su vlasti te države izuzetno spore u nabavi cjepiva – BiH, osim što je dobila nekoliko donacija manjih količina cjepiva, još uvijek čeka prve isporuke kroz program COVAX.

No posebno je zanimljiv slučaj Srbije u kojoj se virus ponovno naglo širi unatoč tome što je cijepljeno više od milijun ljudi te što je ta zemlja među najboljima u svijetu po udjelu cijepljenih u populaciji.

Problem s masovnim okupljanjima na zimovanjima

Ugostiteljski objekti i trgovački centri u Srbiji su prošlog vikenda radili samo do 14 sati, no zdravstveni stručnjaci smatraju da se uzroci rasta broja zaraženih, između ostalog, kriju u tajnim zabavama, masovnim okupljanjima i zimovanjima na prepunim skijalištima širom zemlje. Masovnih zimovanja bilo je i u BiH.

Kolarić ističe da je svaki bliski kontakt prilika za prijenos virusa.

“Naravno, kada je broj aktivno zaraženih veći, širenje epidemije raste eksponencijalno. Stoga kada mi detektiramo značajniji porast broja zaraženih, za očekivati je da i nakon uvođenja novih mjera broj zaraženih još neko vrijeme raste. U BiH je situacija bila povoljna, no zbog velikog broja okupljanja, između ostalog na skijaškim terenima, dogodio se novi porast. Posljednjih nekoliko tjedana puno povratnika sa skijanja u BiH bilo je zaraženo po povratku u Hrvatsku”, kaže Kolarić.

PROČITAJTE  SDA-ovci najavljuju gradnju džamije na Trebeviću. Kažu da je prijeko potrebna

Mladima je dosta ograničenja

Stanovnici Sarajeva žale se da malo mladih nosi maske i održava potrebnu distancu. Na ulicama i po terasama kafića mogu se vidjeti kako se druže kao da korona ne postoji.

Stručnjaci upozoravaju, mediji pišu, a građani komentiraju da bi dio problema mogao biti u tome što su se mladi u tim zemljama previše opustili. Dozlogrdilo im je što se već niz mjeseci ne mogu slobodno družiti, zabavljati, plesati i pjevati.

BBC na srpskom posvetio je jedan poduži članak buntu mladih protiv epidemioloških restrikcija. U njemu navodi niz slučajeva održavanja ilegalnih zabava na kojima se nerijetko okuplja po više desetaka ili čak stotina ljudi. Ponekad su to ugostiteljski objekti, a ponekad privatni stanovi i improvizirani prostori.

Samo jedne večeri, u četvrtak 4. ožujka, komunalci i policajci rastjerali su sudionike tri velike zabave – u Nišu, Merošini i Beogradu. Na zabavi u Nišu bilo je oko 180 ljudi, a u Merošini nedaleko od Niša u ugostiteljskom objektu prekinuta je proslava sa 150 ljudi.

Na Starom sajmištu u Beogradu sredinom veljače u jednom lokalu od 200 četvornih metara prekinuta je zabava na kojoj je bilo više od 400 ljudi.

Prema pisanju srbijanskog N1 jedna od masovnijih zabava koja je otkrivena i prekinuta dogodila se 14. veljače. Policija je uhitila dvije osobe zbog toga što su u jednom ugostiteljskom objektu u Novom Beogradu organizirale zabavu za oko 600 ljudi. Uhićene su još tri osobe koje su tijekom racije napale policajce i komunalne redare.

Komunalci i policija u Srbiji u posljednjih nekoliko mjeseci prekinuli su brojne zabave, no najviše pozornosti izazvala je masovka u klubu kod Tašmajdana u centru Beograda. Na njoj je zatečeno oko 1000 ljudi, uglavnom u zgradi, ali i ispred nje. Prema komunalnim redarima, gostiju je bilo toliko da je pražnjenje kluba trajalo 40-ak minuta.

Zabave vikendom u Srbiji

Zabave s više desetaka i više stotina ljudi održavaju se često, no osobito su posjećene vikendima.

Mlada Srpkinja Milica za BBC je ispričala da se zabave organiziraju kao da je riječ o nekom tajnom društvu.

“Organizator javi nekome, čuje se s par ljudi, ti provjeriš s njima hoće li biti i to je to, a dolaze samo ljudi koji se znaju”, rekla je za BBC.

“Nitko izvan tih krugova ne zna za žurke tako da uglavnom budu sve isti ljudi, ponekad netko dovede nekog novog”, dodaje.

Vladimir iz Beograda kaže da ulazak na zabave nerijetko traje petnaestak minuta tijekom kojih se ponekad prolazi kroz troja vrata. Kaže da nitko ne nosi maske, da ljudi plešu i naručuju pića za improviziranim šankovima.

Mladi koji posjećuju zabave ne boje se previše korone. Istovremeno osjećaju smanjenu odgovornost za starije jer se oni masovno cijepe. Sličan uzorak ponašanja zabilježen je i u drugim zemljama koje su uspješne u cijepljenju, primjerice u Izraelu i Mađarskoj.

Milica kaže da se može zaraziti bilo gdje – na poslu, u autobusu ili negdje drugdje.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare