Politika

Nikšić: Mi smo i prije blokade imali krizu. Izbora će biti

Iako smo učestvovali u pregovorima, već duže vrijeme nisam optimista da možemo doći do konsenzusa i dogovora oko rješenja o izmjenama Izbornog zakona BiH, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

"Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje bi podrazumijevale provođenje presuda Suda u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH nisu moguće bez izmjene Ustava BiH. Smatram da su potpuno suprotstavljeni stavovi i da na stolu imamo nešto što, po meni, SDP-u BiH i po mišljenju dosta ljudi predstavnika ili predsjednika političkih partija koje učestvuju u razgovorima, predstavlja novu segregaciju i novu podjelu, uvodi nova ograničenja, a ne rješava pitanje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Smatram i da i ono o čemu je bilo govora nije zadovoljavalo te osnovne standarde", kaže Nikšić.

Razgovaralo se o tri pitanja kada se radi o izmjenama Izbornog zakona BiH. Prvo se radilo o izboru članova Predsjedništva BiH, potom izboru članova Doma naroda PS BiH, i o tehničkim izmjenama, odnosno kako je to kolokvijalno rečeno, o zaštiti integriteta izbornog procesa.

"U SDP-u BiH smo veoma jasno isticali svoje stavove. Ono što zagovaramo javno, zagovaramo i na tim zatvorenim sastancima i nemamo nikakav problem s tim. Za nas je uredu da se ukine etnički prefiks kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH. Ali, smatramo da način na koji je bilo predviđeno to rješavanje je bio samo izigravanje propisa, jer bi u načelu ostalo isto. Birao bi se jedan član Predsjedništva BiH iz RS-a, dva iz FBiH, ukinuo bi se etnički prefiks, ispalo bi da se svi mogu kandidovati. A, teoretski bi veoma teško došlo do nekih promjena kada je u pitanju nacionalna struktura članova Predsjedništva BiH. Imali smo primjedbu kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH iz FBiH jer se razgovaralo o nekoj plutajućoj izbornoj jedinici. Ukazivali smo da smo spremni razgovarati, bilo da se članovi Predsjedništva BiH biraju indirektno u Parlamentarnoj skupštini BiH ili direktno, ali bez ikakvih asimetričnih rješenja, što je vrlo često potencirano i gurano. To je da se u RS-u bira član Predsjedništva BiH na direktnim izborima, a u FBiH indirektnim, po nama to bi značilo da ovo nije jedna zemlja, uz sve njene probleme, uz svo njeno komplikovano ustavno uređenje. Ipak, bi to značilo, uz prihvatanje takvih rješenja, da je ovo jedna državna zajednica, a ne jedna država. U posljednje vrijeme pošto je HDZ BiH odbio i ovu varijantu ukidanja etničkog prefiksa, sve više se pričalo o neposrednim izborima i tome da će predstavnici međunarodne zajednice probati preko predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da utiču na RS i predsjednika SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da prihvate indirektan izbor članova Predsjedništva BiH", kaže Nikšić.

Posebno ih, kako napominje, nije zadovoljavala priča o Domu naroda PSBiH, gdje se također ukidao etnički prefiks, pa se išlo s tim da se ipak bira pet delegata iz Narodne skupštine RS-a, a po pet bi birali iz Doma naroda Parlamenta FBiH u klubovima Bošnjaka i Hrvata.

"Naravno, kada se ukine etnički prefiks, teoretski u Narodnoj skupštini RS-a bi se mogao kandidovati Bošnjak, Hrvat ili neko iz ostalih za Dom naroda PSBiH. Ali je mala teoretska vjerovatnoća da bi neko bio izabran. Kao što bi i u Domu naroda u klubovima Hrvata i Bošnjaka se mogao kandidovati neko iz ostalih ili drugog naroda, ali isto tako čisto sumnjam da bi bilo ko bio izabran mimo Bošnjaka i Hrvata. Ustvari, mi nismo toliko ni potencirali kao SDP izbor u Dom naroda PS BiH, nama je ključna nadležnost domova naroda i državnog i entitetskih. Smatrali smo da je vrlo važno da se ta nadležnost ograniči da domovi naroda odlučuju samo o pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa. Ako svedemo na taj dio, onda je sasvim svejedno kako ćemo dalje tehniku rješavati. Smatramo da je sada Dom naroda važniji od Predstavničkog doma, jer odlučuje o svim pitanjima o kojima i Predstavnički dom s tim da ima mogućnost vitalnog interesa. Kada budemo utvrđivali pitanje vitalnog interesa nemamo nikakav problem da ta lista prioriteta bude veća nego što je, recimo, u ovom trenutku uobičajeno u demokratskim zemljama gdje imamo priču o vitalnom interesu. Upravo zbog naše istorije, zbog svega onoga što je prošlo ovdje, opasnosti od nekakvog preglasavanja i majorizacije. Spremni smo na taj korak", ističe Nikšić.

- Rasprava mora biti u Parlamentarnoj skupštini BiH -

Ono što smatraju u SDP-u važnim je pitanje zaštite integriteta izbornog procesa, a to su fer i pošteni izbori.

"Smatramo da je to ključ u ovom trenutku. Smatramo da je to važnije i od prethodnih pitanja iz prostog razloga što zaista želimo stvoriti pretpostavke da ovaj put u BiH imamo izbore koji će biti do glasača, a ne do brojača. To znači da imamo elektronsko skeniranje glasačkih listića, elektronsku identifikaciju birača i videonadzor na biračkim mjestima i da na taj način praktički zaštitimo izborni proces i da zaštitimo da građani onome kome daju glas, taj glas zaista i dođe. Nažalost, o ovom drugom pitanju, nadležnosti Doma naroda se veoma malo ili nikako nije ni pričalo. A, uspjeli smo, ovo pitanje oko zaštite integriteta izbornog procesa, nakon naše inicijative i sastanka u PS BiH svih predstavnika opozicionih partija iz FBiH i našeg naknadnog sastanka sa opozicionim partijama iz RS-a, nametnuti. Jer, sve su opozicione partije na fonu da prije nego što budemo pričali o izmjenama Ustava, prije nego što budemo pričali o izmjenama Izbornog zakona BiH, želimo garanciju u vidu da se usvoje izmjene Izbornog zakona BiH koje će garantovati fer i poštene izbore. Ako svaki put kada sjednemo sa vladajućim mi gubimo u javnosti jer nas ljudi optužuju - što im pružate šansu, što ih spašavate, onda želimo da imamo odgovor vrlo jasan, da je to iz prostog razloga što smo dobili garanciju da imamo i usvojene su izmjene Izbornog zakona BiH koje će garantovati fer i poštene izbore", navodi Nikšić.

U međuvremenu se, navodi Nikšić, još mnogo toga desilo što je i uzrokvalo prekid pregovora koji su trebali da budu nastavljeni minulog vikenda, a ni ove sedmice.

"Vidjet ćemo kako će se dalje razvijati situacija. SDP je donio odluku na sjednici Predsjedništva da ne želimo u ovom trenutku učestvovati u pregovorima i zamrzavamo svoje učešće u razgovorima oko izmjene Ustava i Izbornog BiH jer je na sceni secesionistički napad na državu BiH, na njen suverenitet, na ustavni poredak. I spremni smo biti u stalnom zasjedanju kada su u pitanju te teme. Spremni smo da učestvujemo, da damo doprinos, da razgovaramo o temi odluka Narodne skupštine RS-a i kako dalje, poništavanju tih odluka i zaštite države. A, smatramo da je iluzorno pričati o Izbornom zakonu i Ustavu BiH, praviti se da se ništa ne dešava u situaciji kada je zaista odlukama Narodne skupštine RS-a jasno iskazana opredijeljenost ka secesionističkom putu jednog dijela BiH", stava je Nikšić.

Govorio je o tome hoće li biti usvojen budžet institucija BiH, odnosno hoće li biti izbora u BiH.

"Izbora 2022. mora biti. To je nešto što - i drago mi je da je da je to poruka koju smo imali priliku čuti i od Upravnog odbora PIC-a - da to potenciraju predstavnici OHR-a, da to potenciraju predstavnici međunarodne zajednice. Potpuno jasno da jedan dio političkih partija koje su u ovom trenutku dio vlasti, da im najviše odgovara status quo, da se ništa ne dešava, da se ne mijenja stanje. Svjesni su i u SNSD-u, čini mi se i u HDZ-u BiH, pa i u SDA da je sazrela politička klima da će izgubiti izbore, pogotovo ukoliko se uspijemo organizovati i osigurati zaštitu izbornog integriteta i integriteta izbornog procesa. Tako da je njihovo opredjeljenje sasvim jasno. Ili izmjene koje će njima garantovati ovo o čemu smo govorili ili jednostavno blokada izbornog procesa. Zbog toga, u svim posljednjim razgovorima koje sam imao sa predstavnicima međunarodne zajednice, sa brojnim ambasadorima, potenciram ovu priču. Drago mi je da i oni u javnosti vrlo čvrsto stoje na tome da izbora mora biti", istakao je Nikšić.

Iznio je i stav o tome da li se potezima u Narodnoj skupštini RS-a mogu "vratiti" nadležnosti sa nivoa BiH na entitet.

"Naravno da nije moguće vratiti niti jednu nadležnost. Toga su svjesni i u Narodnoj skupštini RS-a i u Vladi RS-a. To će reći i svi pravi eksperti, da je nemoguće jednostarno poništavati odluke koje ste ranije donijeli i koje su preuzete od Parlamentarne skupštine BiH. To nije moguće bez same PS BiH. Čak, u jednom trenutku smo zatražili i jedan od zaključaka sa posljednje sjednice Predsjedništva SDP-a je da se poziva da se o odlukama Narodne skupštine BiH raspravi u Parlamentarnoj skupštini BiH, da stavimo sve stvari na sto, da razgovaramo o toj temi. Smatram da je vrlo važno da javnost zna, da čuju ljudi u RS-u koja je to avantura i da to zaista u ovom trenutku nije realno, nije moguće i nije izvodivo", kaže Nikšić.

- OHR može poništiti sve odluke -

Nikšić je rekao i ko je na potezu da djeluje nakon aktivnosti u Narodnoj skupštini RS-a.

"Vrlo je jasno da predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i ljudi oko njega su prešli crvenu liniju. On je svjestan toga i on će ići do kraja. Također je jasno da su nakon razgovora sa Gabrielom Escobarom, specijalnim izaslanikom SAD-a, oni malo, djelimično reterirali. Jer, nakon što su donijeli zakon o agenciji za lijekove i zakon o lijekovima, sada su donijeli zaključke, nisu donijeli zakone. Međutim, isto tako, imali smo informaciju da i ukoliko se zaključci, odnosno ukoliko se te tačke nađu na dnevnom redu, mogu očekivati žestoke sankcije međunarodne zajednice. Nažalost, sankcije su izostale. Ja nisam čovjek i nisam pobornik da neko drugi radi naš posao, ali u ovom trenutku, očito, to je jedini alat koji preostaje međunarodnoj zajednici, a Boga mi i BiH, da očekuje da se neki ljudi urazume, da shvate u kakvu su avanturu krenuli. Kada je čisto, formalno-pravno pitanje, imali smo priliku saznati da su neki od predsjednika opozicionih političkih partija u RS-u dobili pozive da se u svojstvu svjedoka trebaju odazvati Tužilaštvu BiH. Pravosudne institucije BiH su te koje trebaju preduzeti aktivnosti protiv onih koji su pokrenuli sve ove postupke ugrožavanja ustavnog poretka i suvereniteta BiH. Ali, svakako je vrlo važno da znamo i da alat za poništavanje tih odluka, klasično poništavanje, ima Ured visokog predstavnika i sam visoki predstavnik u BiH", rekao je Nikšić.

Govorio je i o tome koliko političke blokade štete, ne samo državi nego i svim građanima.

"Mi smo ustvari i prije ove blokade imali jednu latentnu krizu vlasti u BiH. Imali smo Vijeće ministara BiH koje je formirano više na konfederalnom principu, nego na principu jedne vlade i Vijeća ministara, jer je svako dobio svoje nacionalne pozicije i imenovao ljude, a niko se nikome nije petljao u posao, nema nikakvog dokumenta potpisanog kao program aktuelne koalicije i svako vozi neki svoj film. Imali smo situaciju i prije da u FBiH je Vlada u tehničkom mandatu sedmu godinu, da imamo još kantone u kojima ni nakon izbora 2018. godine nije formirana vlast. Tako da imali smo jednu latentnu krizu i prije blokade. Ova blokada je samo eskalirala i pokazala sav apsurd odnosa koji se prave na političkoj sceni gdje nemate nikakvih konkretnih koalicionih sporazuma, dogovora šta su to opredjeljenja Vlade i vlasti da rade. Kada slušate pojedinačno ljude iz tih vladajućih političkih partija ne znate više ko je vlast, a ko opozicija, šta, ko tu i o čemu govori. Činjenica je da se takvi odnosi reflektuju na sve, sva društvena zbivanja u BiH. Pročitao sam informaciju da je samo u ovoj godini više od 80 hiljada građana BiH otišlo, napustilo BiH. U sljedećoj godini se očekuje još veći odliv ljudi. Jednostavno, ne mogu da razumijem da imamo vlade, da imamo vlast koja ne pokazuje nikakvu empatiju i stvaranje boljih uslova za rad, život u BiH. Na stranu sva politička trvenja. Ali, zar šta nam je to smetnja da konkretno vlade rade na rješavanju životnih problema građana? Pa politički ćemo se sukobljavati, razilaziti, primicati, imati različite stavove. Ali, šta je problem da pričamo o minimalnoj plati, penziji, o stvaranju pretpostavki za poslodavce...", stava je Nikšić.

Posljednjim odlukama Vlade FBiH, kaže sagovornik AA, želi da se uništi i ovo malo privrede u FBiH poskupljenjem cijene električne energije.

"Kada se pogleda njihov odnos prema rudarima, prema radnicima, kolektivnom ugovoru, minimalnim platama, onda se pitate u šta se uzdaju? S jedne strane, donesete odluku, povećate platu državnim službenicima, a s druge strane, ograničite rudarima koji stvaraju neku novu vrijednost, koji su garant energetske stabilnosti FBIH i države BiH, koji su garant našeg energetskog suvereniteta. Mi smo jedina zemlja u regionu koja trećinu električne energije izvozi. I onda je izvozimo po nižim cijenama, a to kompenziramo povećanjem cijena domaćim privrednicima. To je dovoljno samo po sebi da padne svaka vlast i svaka vlada u svijetu. Kod nas imate danas priču o 300 posto poskupljenja cijene električne energije privredi, sve se svaljuje na leđa rudara, jer su kao oni izdejstvovali da im se poveća 20 posto cijena uglja. To je samo po sebi, kada se pogledaju laički brojevi, potpuno neuvjerljivo. Da ne govorim kako je to neuvjerljivo sa aspekta ekonomskih parametara i kriterija na osnovu kojih se cijena električne energije povećava ili smanjuje svugdje u svijetu. Onda dođete na pitanje, kome najviše odgovara trenutno stanje?! Pa vlastima, potpuno logično. Dajte da pričamo o hoće li biti prenosa nadležnosti, hoće li biti nekog sukoba, hoće li se razvaljivati država, dijeliti, neće li... A, nameće se da se ne priča o ovome zbog čega vlast postoji. Ne odlučuje ni jedna vlada na svijetu o političkim pitanjima, o tome odlučuju parlamenti", ističe Nikšić.

Vlade bi, kaže, trebalo da odlučuju o ovome što jesu stvarni životni problemi.

"Ali, super je, nemojte da pričamo o aferama, nemojte da pričamo o korupciji, nemojte da pričamo o kriminalu... Šta god dohvatite, tu imate alibi, bolje da pričamo o tome kako smo ugroženi, jer je neko donio odluke. I tačno je. Treba se boriti protiv ovih poteza secesionističkih, ali ni na koji način ne možemo amnestirati vladu od toga da je dužna i da se bori da stvori bolje uslove za građane", kaže Nikšić.

- Pogubne posljedice obrazovanja -

Govorio je i o tome prijeti li BiH opasnost da ostane bez kadra u zdravstvu, obrazovanju, svim sferama života zbog sve većeg broja odlazaka ljudi iz BiH.

"Apsolutno. Prije svega, nama odlaze stručni kadrovi. Ne odlaze samo ljudi iz BiH koji nemaju ovdje u ovom trenutku egzistenciju i koji su nezadovoljni ovim stanjem. Naravno, da je najveći broj tih. Ali, u ovom trenutku iz BiH odlaze ljudi koji imaju sasvim urednu i dobru egzistenciju. Jer više ne žele da žive u ovoj ratnoj psihozi. Ne žele da razmišljaju šta će se desiti sutra, hoće li ponovo neki luđaci uhvatiti se oružja i ugroziti sudbinu i budućnost njihove djece. Rat je bio, agresija je bila na BiH, više od 200 hiljada mrtvih, mnoštvo raseljenih... S tim se ništa ne može porediti. Ali, vjerujte, u odnosu na državu BiH, u odnosu na ono šta nas čeka, na egzistencijalna pitanja, na rješavanje samog stanja u zemlji, pogubne posljedice će imati obrazovni sistem koji smo napravili. U posljednje vrijeme sam imao priliku da vidim i privatne obrazovne ustanove koje imaju i certifikate EU i standarde, i koji se zaista bore da se izdignu i da imaju kvalitetan obrazovni sistem. Ali je puno više onih koji, nažalost, proizvode kadrove bez ikakve stručne podrške, koji proizvode kadrove koji nisu prošli nikakvo obrazovanje nego su dobili diplomu na volšeban način i koji danas sutra teško mogu napraviti svoju karijeru bilo gdje u zapadnim zemljama. Oni nama ostaju ovdje da preuzimaju i vode naše javne sisteme, kompanije, preduzeća, vlade", kaže Nikšić.

To će, dodaje Nikšić, sigurno imati pogubne posljedice po BiH.

"Vrlo je važno da budemo svjesni toga i da probamo u narednom periodu ugraditi u nekakve koalicione sporazume kada se budu radili programi vlada, da radimo i djelujemo na tome. Mi imamo zdravstveni sistem u kome su ljudi prepušteni sami sebi da se bore prije svega kroz ova nekakva politička prepucavanja i postavke. To su ljudi kojima se divim. Kada se razbolite, kažete, hvala Bogu da imamo takve ljude i ovdje. A, onda kada vam ne trebaju, takve ljude gazite, ostavljate na marginama. Dolazim iz grada, Konjica, u kome ne možete da vjerujete da ljekari, zdravstveni radnici štrajkuju jer vlast ne pokazuje nikakav osjećaj za prevazilaženje ili rješenje njihovih problema. Naravno da uvijek imate i odgovorne koji su doveli te zdravstvene ustanove u to stanje, koji se nisu pridržavali zakona, koji nisu poštovali sporazume koje su potpisivali sa Poreskom upravom. Ali, to ništa ne znači u odnosu na zdravstvene radnike, ljekare, medicinsko osoblje i na građane Konjica. Mi, kao država, smo dužni njima obezbijediti zdravstveno osiguranje, a tim ljudima smo dužni obezbijediti platu za njihov posao. Oni koji su odgovorni, koji su uradili nepravilnosti, treba da odgovaraju pred licem pravde. Treba napraviti kvalitetne sporazume koji će spriječiti da se to ponavlja. Ali to ni na koji način ne znači da možete da pustite te ljude. Zamislite da ljekari na ulici blokiraju saobraćaj zato što niko ne pokazuje osjećaj da treba sjesti sa tim ljudima, deblokirati račun da ljudi nastave raditi, nastave liječiti. A, odgovorni neka odgovaraju. Neka sjede ovi koji treba da dogovore federalna, kantonalna, zavodi da riješe pitanje tih ljudi", ističe Nikšić.

Govorio je i o tome da li će naredna godina biti potrošena u nove političke trzavice umjesto u rješavanje problema građana.

"Nažalost, naravno da hoće. Bio bih sretan da mi 2022. kao izbornu potrošimo na to da što više sučeljavamo programe političkih partija, programe koji će govoriti o ekonomskoj stabilnosti, zdravstvenom sektoru, obrazovanju, sportu u BiH, koji će govoriti o zaštiti socijalnih kategorija, penzionera, ratnih vojnih invalida, porodica poginulih, koji će nuditi kvalitetan program za poslodavce, za radnike, koji će govoriti o minimalnoj plati. Nažalost, ne očekujem da ćemo se oko toga sučeljavati zato što će vrlo vješto vladajuće stranke, prvenstveno koristeći svoje režimske medije, nametati druge teme, jer njima ne odgovara da se priča o borbi protiv korupcije i kriminala. Njima ne odgovara da ponude odgovore na jednostavna pitanja - zašto u FBiH niste počeli sa primjenom Zakona o suzbijanju korupcije i kriminala koji je 2015. godine usvojen. Naravno da je meni odgovor jasan. Nisu ludi da formiraju one koji će njih procesuirati", kaže Nikšić.

Dodaje kako BiH svake godine u saradnji sa međunarodnom zajednicom ima neke agende u kojima je prva stavka borba protiv korupcije i kriminala.

"Već dvije godine pokušavam, ne učestvujem u tome, jer svaki put kažem - ljudi, što me zovete?! Ovo je stvarno smiješno i šta očekujete od nas, da opet u ovoj godini kažemo kako treba da pokrenemo borbu protiv korupcije i kriminala, a imamo zakon koji smo donijeli 2014. godine, koji je na snazi od polovine 2015. i ništa nije urađeno da se formira poseban odjel Federalnog tužilaštva tzv. federalni USKOK, i nije uspostavljeno odjeljenje federalnog Vrhovnog suda koje bi procesuiralo kriminal i korupciju u cijeloj FBiH. A, mi kao svaki put ulažemo u obuke, pa čuda, i na kraju svaka godina se završi i opet smo na dnu borbe protiv kriminala i korupcije, a u vrhu po percepciji. Ne znam ima li iko iza nas kada nas po tome rangiraju, a ništa se ne dešva. E, pa kada se ništa ne dešava, da mi očistimo svoju savjest, bar nas nemojte zvati da pričamo o tome dok ne budete spremni da realizujemo ono što je doneseno. To je da se u budžetu osiguraju svake godine sredstva, da se imenuju ti ljudi i da se počne raditi. Ne kažem da se preko noći može uraditi da prestane kriminal i korupcija, ali bi bar imali adresu na koju se možemo obratiti i imali bi one koje bi mogli činiti odgovornim ukoliko se ne suprotstavljaju korupciji i organizovanom kriminalu", istakao je Nikšić.