Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić održao je uvodno obraćanje na Revicon međunarodnom kongresu javnog sektora pod nazivom "Vrijeme je…" u Dubrovniku.
Kongres je okupio stručnjake iz javnih preduzeća, institucija, općina i gradova, na kojem je razgovarano o ključnim temama u upravljanju javnim sektorom, uključujući finansiranje, izvještavanje, reviziju i planiranje razvoja općina.
"Nekako postaje tradicija da učestvujemo na Reviconovim simpozijima. Hvala organizatorima na pozivu i prilici da razgovaramo.
Globalna dešavanja
Naša tema je jasno postavljena, ali se nadam da ćete mi dopustiti, da prije nego kažem nešto o strategijama Vlade FBiH za 2025. godinu, napravim kraći uvod vezan za sve što se dešava globalno, a što itekako utječe na dešavanja kod nas.
Svjedoci smo velikih globalnih previranja, kako na ekonomskom, tako i na političkom planu.
Nažalost, neupitno je da su politika i ekonomija povezne uzročno-posljedičnim vezama i da se teško mogu razdvojiti.
Nastavak rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku, te iščekivanje zime u kontekstu energetske krize, dodatno usložnjava ekonomska dešavanja u svijetu, pa naravno i kod nas.
Mjere koje su monetarni autoriteti poduzimali su smanjile su pritisak inflacije, na usudit ću se reći, prihvatljiv nivo.
Ove mjere su rezultirale usporavanjem ekonomske aktivnosti, što je i bio zadatak, te sada svjedočimo popuštanju monetarnih mjera, kako bi se stimulisao poslovni ciklus", rekao je Nikšić.
Dodao je da politički problemi u SR Njemačkoj, za koju se zna da je sada već u recesiji, mogući zaokret u ekonomskoj politici Sjedinjenih Američkih Država (izborom Trumpa) koja najavljuje trgovinske ratove, između ostalog i sa Evropskom unijom, dodatno usložnjavaju ekonomsku sliku svijeta.
"U Rusiji su praktično od jučer povećane carine na izvoz, a s obzirom da se radi o najvećem izvozniku žitarica na svijetu, teško da će to proći bez značajnijih poremećaja na svjetskim tržištima.
Koliko ste samo puta čuli, a ja osim što sam čuo i izgovorio tu rečenicu, da smo mi mala otvorena privreda i da zbog toga dijelimo sudbinu naših najvećih trgovinskih partnera.
Naprosto to je činjenica od koje se ne može pobjeći. SR Njemačka više i ne stagnira, ona je u recesiji.
Bitna tržišta
Pro tome se i neka druga, nama bitna tržišta, poput Austrije, Italije, Mađarske, pa i zemlje CEFTA-e ne nalaze u pretjerano zavidnoj situaciji.
Imajući u vidu da 2/3 našeg izvoza čini izvoz u EU, a od toga najveći dio u upravo navedene države, ne iznenađuje pad izvoza, a posljedično i pad industrijske proizvodnje", naglasio je federalni premijer.
Kaže da to još uvijek nije tako dramatično, ali nas tjera da ubrzano poduzimamo mjere da amortizujemo taj pad koliko god je to moguće.
"Nažalost, pad je najvidljiviji u sektorima finalne obrade drveta i metaloprerađivačke industrije, naravno ukoliko izuzmemo segment namjenske industrije koja posluje odlično, no ipak čini manji dio ove industrije.
Smatram jako bitnim da se naša privreda pokazala vrlo otpornom na vanjske šokove, ali usljed svih vanjskih dešavanja, bilo bi bitno da država, u skladu sa svojim fiskalnim kapacitetom, koliko god je to moguće stimuliše privredu.
Projekcije rasta ekonomije za ovu godinu se kreću u nivou 2,4 – 2,7%.
Nismo zadovoljni s ovim nivoom ekonomske aktivnosti, te stoga na sve moguće načine pokušavamo dodatno angažovati faktore proizvodnje, kako bismo potakli brži rast", tvrdi Nikšić.
Kada su u pitanju kretanja makroekonomskih indikatora, naglašava da još uvijek bilježimo pozitivne trendove i to rast prihoda od doprinosa za 11 mjeseci ove godine u odnosu na prošlu od 9 posto, te rast prihoda od indirektnih poreza za isti period u iznosu nešto manjem od 8%.
Penzioni fond
"Neće biti značajnijih promjena ni za period od 12 mjeseci.
Ova dinamika rasta prihoda nam omogućava da izvršavamo sve svoje obaveze, a istovremeno poduzimamo i određene mjere, koje će pozitivno djelovati na rast potrošnje, a samim tim i na poslovni ciklus.
Da ne zaboravimo od dvije milijarde 881 milion isplaćenih penzija u fond je uplaćeno dvije milijarde 520 miliona, a razlika od 361 milion se plaća iz budžeta", naglasio je Nikšić.
Rekao je da se strategija Vlade FBiH za 2025. godinue može sažeti u nekoliko stavki i ne razlikuje se umnogome od početka mandata, te obuhvata poboljšanje životnog standarda građana, unapređenje socijalne pravednosti, borbu protiv svih vidova korupcije i kriminala te maksimalno ubrzavanje puta ka punopravnom članstvu u EU.
"Da bismo dodatno poboljšali životni standard građana moramo, ne samo očuvati, već i ubrzati ekonomski rast.
Rast ekonomije će obezbijediti dodatna zapošljavanja, povećanje realnih plata, usklađivanje budžetskih davanja, ali i otvaranje prostora za dodatne kapitalne investicije.
Što se stimulativnih mjera tiče, nastavljamo sa investicijama u putnu, željezničku i energetsku infrastrukturu, čime želimo podstaći i rast privatnih investicija, ali i lične potrošnje generalno", kaže Nikšić.
Fiskalna reforma
Osim redovnih budžetskih usklađivanja, prema svim kategorijama, naglašava da su ove godine na snazi bile dvije Uredbe (jedna je još uvijek) koje su poslodavcima omogućile pravo da isplate iznos sredstava u minimalno ekvivalentnom iznosu o isplati pomoći od strane poslodavca i koji je za tekuću 2024. godinu iznosio kroz prvu Uredbu 2.520 KM, a kroz drugu Uredbu 2.768 KM, što je na godišnjem nivou 5,288 KM, odnosno cca 440 KM na mjesečnom nivou.
"Po drugoj uredbi u kojoj smo predvidjeli obavezu izvještavanja za 231.697 radnika isplaćena je pomoć 99.340.360,29 KM prosječno po radniku 428,75.
Uplaćeni je iznos dostatan da se puna pomoć isplati za 35.888 radnika, a npr. da se samo za ovih 231.697 radnika isplatila puna pomoć to bi bio iznos od 641.337.296 KM
Moram reći kako odziv i reakcija poslodavca nije zadovoljavajuća… Prilika je da se to promjeni i popravi sa novembarskom i decembarskom plaćom", rekao je premijer FBiH.
Intencija ove mjere je bila da se značajno popravi položaj radnika, njihovo zadovoljstvo, a time i produktivnost, da se poslodavcima otvori prostor za povećanje primanja radnika bez dodatnih poredkih opterećenja, ali da se poveća i lična potrošnja, što nam je prijeko potrebno u ovim vremenima ekonomske stagnacije, ističe Nikšić.
"Dok traju pripreme za sveobuhvatnu fiskalnu reformu, otpočeli smo sa stvaranjem realnih pretpostavki.
Ovdje prvenstveno mislim na osnovni preduslov sa kvalitetnu fiskalnu reformu Prednacrt zakona o fiskalizaciji koji smo uputili u parlamentarnu proceduru.
Očekujemo da kada stupi na snagu, značajno smanji sive tokove novca, unaprijedi konkurentnost i naravno rezultira povećanjem prihoda, koji bi se koristili za značajnije smanjenje poreskog opterećenja rada", kaže Nikšić.
Rekao je da će na jednoj od narednih sjednica Vlade donijeti propis o novoj intervenciji iz sfere fiskalne politike koji će omogućiti poslodavcima da radnicima mogu isplaćivati neoporezivu stimulaciju, a samim tim da radnici imaju veća primanja.
"Intencija je da nastavimo sa stimulisanjem lične potrošnje, koja nam je uz javne i privatne investicije neophodna za značajniji ekonomski rast, otvaranje prostora poslodavcima da stimulišu radnike, te povećanje konkurentnosti privrede.
Bitno je za istaći da se nastavljamo odricati velikog dijela potencijalnih prihoda od direktnih poreza, no to smatramo subvencioniranjem naše privrede, a očekujemo da se dio istih vrati putem indirektnih poreza.
Nastavak elektrifikacije
Pratit ćemo i analizirati korištenje ove olakšice od strane poslodavaca. Očekujemo da će se otvaranjem ove mogućnosti značajno popraviti standard radnika, no ukoliko to ne bude na dostatnom nivou, Vlada će posegnuti za drugim mehanizmima", rekao je on.
Istakao je i da će od naredne godine minimalna neto plaća iznositi 700 KM, što je značajno više u odnosu na metodologiju za usklađivanje minimalne plaće, no, "nakon opsežnih analiza smo se odlučili na ovo jer smo uvjereni da neće imati negativne implikacije na stepen konkurentnosti naše ekonomije".
"Kao što sam već naveo, nastavljamo sa ubrzanom implementacijom investicija u putnu, željezničku i energetsku infrastrukturu. Izgradnja dionica na koridoru Vc se nastavlja, ali istovremeno se radi i na modernizaciji drugih putnih pravaca.
Da je infrastruktura naše strateško opredjeljenje najbolje se vidi iz činjenice da je u budžetu za prošlu i ovu godinu izostao povrat 363 miliona od strane Autocesta, te da razmišljamo da u ovoj godini uopće ne planiramo na prihodovnoj strani 200 dodatnih miliona kredita koje u njihovo ime vraća Vlada.
Naravno onda izađu ljudi iz Autocesta i pohvale se pozitivnim poslovnim rezultatom ne spominjući Vladu, a nas napadaju zbog dubioze u budžetu", kaže Nikšić.
Što se željezničke infrastrukture tiče, kaže da se trenutno se radi na obnovi kolosijeka na određenim dionicama, a planira se i nastavak elektrifikacije.
"Izgradnja energetske infrastrukture, odnosno proces energetske tranzicije iziskuje velika finansijska izdvajanja, tako da radimo na iznalaženju dodatnih modaliteta za finansiranje.
Ovih dana pregovaramo projekt Pravedne tranzicije sa Svjetskom bankom, što predstavlja veliki iskorak u procesu energetske tranzicije i nastavak rješavanja nagomilanih problema rudnika u FBiH.
Bosna i Hercegovina spada u kategoriju srednje zaduženih država.
Ukoliko govorimo samo o FBiH, udio duga u odnosu na BDP je na dan 30.09.2024. godine iznosio 19,97%. Ovaj dug sadrži i dug krajnjih korisnika, dakle javnih preduzeća i nižih nivoa vlasti, a dug FBiH bez krajnjih korisnika je na dan 30.09.2024.godine iznosio 7,17%. Na dan 31.03.2023. godine, javni dug FBiH je iznosio 24,90% BDP-a, što znači da je u proteklom periodu udio duga u BDP-u smanjen za cca. 5%, dok je javni dug koji ne uključuje krajnje korisnike smanjen za oko 3%.
Borba protiv kriminala i korupcije
Ove podatke iznosim, ne da bih odgovorio zlonamjernicima koji iznose paušalne informacije, nakon čega onda izvode, ne samo pogrešne, nego i smiješne zaključke, već da smo kao i uvijek u potpunosti transparentni", objašnjava Nikšić.
Kroz ove mjere se prožima i strategija povećanja socijalne pravednosti, no kako bio u tome uspijeli, potrebni su prihodi, odnosno rast ekonomije, ali i bolje targetiranje socijalnih kategorija na čemu trenutno rade u Vladi FBiH.
"Što se tiče borbe protiv svih vidova kriminala i korupcije, činimo sve što je u našoj moći da obezbijedimo materijalne i druge resurse kako bi sistem u potpunosti zaživio.
Proces se nepovratno kreće i očekujemo uspostavu i početak funkcionisanja specijalnih odjela u prvom kvartalu naredne godine.
Ne umanjujući značaj drugih ciljeva, jedan od naših najvećih i najvažnijih ciljeva, od početka mandata, je ubrzavanje procesa za sticanje punopravnog članstva u EU.
Očekujem i nadam se da će se Plan rasta što prije usaglasiti, kako bismo omogućili da BiH dobije značajnu budžetsku podršku ali i puno veći podršku kapitalnim projektima i to u vidu grant sredstava i povoljnih kredita", rekao je Nikšić.
Iskoristio je i i ovu priliku da apeluje na sve učesnike u procesu da se ovaj sporazum postigne što prije.
"To je naša zadaća i to građanima dugujemo. Nema mjesta za političke nesuglasice kada se radi o EU.
A sa ovog mjesta obećavam da Vlada FBiH ostaje opredijeljena unapređenju životnog standarda građana, te da ćemo nastaviti činiti sve da BiH učinimo modernom, socijalno-pravednom i ekonomski stabilnom evropskom zemljom", zaključio je Nikšić.
