Njemački kancelar Olaf Scholz otputovao je u svoj prvi posjet Washingtonu od preuzimanja dužnosti u vrijeme sve glasnijih pitanja o predanosti Berlina svom ključnom savezniku Sjedinjenih Američkih Država u ukrajinskoj krizi.
Američki predsjednik Joe Biden primit će ga u Bijeloj kući u ponedjeljak. Njemačka je suočena s pritiskom SAD-a da se snažnije uskladi s pozicijom Washingtona.
Privrženost projektu
"Ne isporučujemo (oružja) kriznim prostorima…ne isporučujemo smrtonosno oružje Ukrajini", rekao je Scholz uoči putovanja za televizijski program "Report from Berlin".
U Washingtonu će se od Scholza tražiti potpuno i jasno objašnjenje njemačke pozicije oko Sjevernog toka 2. Plinovod koji povezuje Rusiju i Njemačku je dovršen, ali nije još pušten u rad.
Američka vlada u nedjelju je još jednom zaprijetila Rusiji zatvaranjem plinovoda.
"Ako Rusija napadne Ukrajinu, na ovaj ili onaj način Sjeverni tok 2 neće krenuti naprijed i Rusija shvaća da smo se koordinirali s našim saveznicima", rekao je za NBC Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika Joea Bidena za nacionalnu sigurnost.
Upitan hoće li njemački kancelar to javno obećati tijekom svog posjeta Washingtonu u ponedjeljak, Sullivan je rekao: "Pustit ću njemačkog kancelara da govori u svoje ime."
Visoka cijena
Scholz je prije odlaska u SAD rekao da će Rusija platiti visoku cijenu za napad na Ukrajinu, ali da se mora učiniti sve "kako bi se dala šansa diplomaciji".
Nakon susreta s Bidenom, Scholz će se ovaj tjedan sastati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom u Berlinu, a u četvrtak u Berlin stižu šefovi baltičkih država na sastanak s njemačkim kancelarom.
Istog dana su planirani i pregovori u tzv. normandijskom formatu između Rusije i Ukrajine uz posredništvo Njemačke i Francuske, a Scholz bi 14. i 15. februara trebao boraviti u Kijevu i Moskvi.
"Kancelar je do sada bio u prvoj brzini, a sada odjednom daje gas i kreira vanjsku politiku u roku od 10 dana", rekao je za dpa Wolfgang Ischinger, bivši njemački veleposlanik u SAD-u i šef Munchenske sigurnosne konferencije.
Iako je Rusija rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini granice s Ukrajinom, Moskva tvrdi da ne planira invaziju, ali bi mogla poduzeti neodređenu vojnu akciju ako joj se ne ispune sigurnosni zahtjevi. Među njima je jamstvo da NATO nikada neće primiti Ukrajinu u članstvo, zahtjev koji su SAD i NATO nazvali neprihvatljivim.
