Svijet

Njemački mediji: Afere niču, pljušte ostavke, a rejting Merkel i CDU pada

Izborni fijasko njemačkih demohrišćana kancelarke Angele Merkel na pokrajinskim izborima u dvije njemačke pokrajine u njemačkoj javnosti pojačao je utisak da bi serija korupcionaških afera, loša organizacija vakcinacije protiv korona virusa i zamor građana višemjesečnim mjerama zatvaranja mogli skupo da koštaju vladajući demokrišćanski blok CDU-CSU.

Štaviše, u takozvanoj super-izbornoj godini u kojoj se u Njemačkoj organizuju izbori za Bundestag, ali i za šest od ukupno 16 pokrajinskih parlamenata, rejting CDU-CSU je u slobodnom padu, piše Al Jazeera.

“Na prvom testu, rezultat je negativan”, ocjenjuje na naslovnoj strani Tageszeitung, koristeći pandemijski rječnik.

Novi šef CDU-a Armin Laschet nije uspeo da preokrene trend pada popularnosti stranke, koji pak ubrzavaju korupcionaške afere koje niču bezmalo svaki dan.

Bijes birača na demokrišćana

List Muenchner Merkur ističe da je zbog besa birača CDU doživio historijski debakl u nekada stožernim pokrajinama, dodajući da bi “bijes birača mogao čak i da se poveća u super-izbornoj godini”.

Prema ocjeni lista Mitteldeutsche Zeitung, ovi pokrajinski izbori su bili memorandum glasača o radu CDU.

“Vrijeme je da se stranka probudi i shvati važnost ove super-izborne godine. Socijaldemokrate već imaju kancelarskog kandidata i izborni program, a Zeleni su ove nedjelje predstavili izborni program. S druge strane, što se Unije (CDU-CSU) tiče, tu je sigurno samo da se garant za osvajanje većine – kancelarka Angela Merkel – neće ponovo kandidovati”, primjećuje Mitteldeutsche Zeitung.

Ipak, Straubinger Tagblatt ističe da ne bi trebalo izvlačiti prevelike zaključke od ovih izbora, kada je riječ o CDU.

“Do septembra će se ukupna politička situacija potpuno promijeniti. Postoje neke naznake da će do tada toliko ljudi biti vakcinisano da će pandemija biti praktično gotova i da će normalan život moći ponovo da počne. Tada će moći da se napravi bilans godinu i po dana korona-politike i u poređenju sa drugim zemljama videjet će se da je savezna vlada – uprkos svim greškama u detaljima – učinilo mnogo toga ispravnog”, prognozira Straubinger Tagblatt.

Obrnuti semafor okrenut će Njemačku naglavačke

Pojedini mediji, pak, ističu da je izborni debakl CDU u dvije pokrajine nema nikakve veze sa aferama ili zasićenja greškama u okviru rješavanje corona-krize. Prema ocjeni dnevnika Heilbronner Stimme, u Baden Wuerttembergu, u kojem su bili održani pokrajinski izbori, mnogi se identifikuju sa premijerom Winfriedom Kretschmannom, iz redova Zelenih.

“Besmislica je opravdati izborni debakl aferom sa maskama. Trend opadanja popularnosti CDU na jugoistoku zemlje je podstaknut na domaćem terenu, a započeo je prije deset godina”, smatra komentator ovog dnevnika.

Međutim, upravo formiranje pokrajinske vlade Baden Wuerttemberga bi moglo da pošalje važan politički signal za cijelu Njemačku. Komentator lista Westfalen Blatt opisuje potecijalni scenario u kojem bi Zeleni, predvođeni svojim velikim pobjednikom Kretschmannom, mogli da izbace CDU iz pokrajinske vlasti i formiraju vlast u Štutgartu sa slabim socijaldemokratama i ojačanim liberalima.

“To bi moglo da izazove veliku pažnju u Berlinu. Zeleno-žuto-crveno (boje ove tri stranke) – ovaj obrnuti semafor mogao bi da na saveznim izborima na jesen naglavačke okrene cijelu (Saveznu) republiku”, ističe Westfalen Blatt.

Popularnost CDU-a u slobodnom padu

Ali, da izborni debakl CDU-a u dvije pokrajine nije samo posljedica već popularnih premijera te dvije pokrajine, koji dolaze iz Zelenih i SPD-a, svjedoče redovne sondaže javnog mnijenja na nivou cijele Njemačke. Za samo dvadesetak dana demokršćanski blok je na nacionalnom nivou izgubio oko 10 procentnih poena, a mediji ocjenjuju da je podrška birača CDU-CSU i dalje u slobodnom padu.

Posljednja anketa, koju je za nedjeljno izdanje Bilda uradila agencija Kantar, pokazala je da CDU-CSU uživa tek 27 posto podrške, slede Zeleni sa 22, SPD sa 17, liberali i Alternativa za Njemačku sa po 10 posto i Levica sa 8 posto.

Ovakav raspored snaga jasno ukazuje da je, osim koalicije demokršćana i Zelenih, moguća i takozvana semafor-koalicija te da sve zavisi od Zelenih, koji bi zapravo mogli da budu presudni igrač koji će dobiti kancelarsku fotelju.

Pad popularnosti CDU-a dobrim dijelom je podstaknut i nezadovoljstvom građana kako je vlada Angele Merkel postupala u toku drugog talasa pandemije, kao i zamorom od višemjesečnog zatvaranja javnog života kao i brojnih ograničenja privatnog života.

Nemoćni građani suočeni sa nemoćnom državom

U korona-krizi se, prema oceni nedkeljnika Spiegel, nemoćni građani suočavaju sa nemoćnom državom. Kako ističe ovaj politički magazin, ovo je novo iskustvo za Nijemce čija administracija je nekad bila uzor za cijeli svijet.

“Ministar zdravlja Jens Spahn nije u stanju da uspostavi funkcionalan plan vakcinacije, ali ga to ne sprečava da stalno daje nova obećanja. Šef Kancelarijata Helge Braun svake dvije sedmice predstavlja novi plan o lockdownu, koji savezne pokrajine ne poštuju. A ministar finansija Scholz i ministar ekonomije Altmaier sličnim tempom reorganizuju korona-subvencije, zbog čega one kompanijama stižu sa velikim zakašnjenjem, ukoliko uopšte i stignu”, navodi Speigel i dodaje da se “njemačkoj birokratiji u vrijeme pandemije već ismijavaju kao i zaostalim reformama u posljednjim Kohlovim godinama na vlasti”.

Međutim, ogroman podsticaj padu popularnosti CDU-CSU donijele su i brojne afere koje niču kao gljive nakon kiše, što ne uspijeva da zaustavi i pljuštanje ostavki saveznih poslanika iz redova ove dvije stranke.

Koliko prije deset dana činilo se da za CDU-CSU ne može biti gore jer doživjela izbijanje tri korupcionaške afere. Jedna u kojoj su poslanici CDU Axel Fischer i Karen Strenz sumnjiče da ih je azerbejdžanski režim korumpirao. Druga u kojoj je otkriveno da je poslanik Georg Nuesslein (CSU) dobio 660.000 eura od jedne konsultantske kuće kako bi obezbijedio da pojedina savezna i pokrajinska ministarstva naruče FFP-2 maske od jednog njemačkog proizvođača. I treća o tome da je kompanija poslanika Nikolasa Loebela (CDU) uzela 250.000 eura provizije od jedne kineske kompanije, obezbijedivši joj da država od nje naruči maske.

Njemački skandal sve do Sjeverne Makedonije

Iako su dva poslanika podnijeli ostavke, to je bio tek početak niza otkrića o sumnjama o korupciji u redovima ovog bloka.

List Passauer Neze Presse izvestio je da je konsultantska kompanija poslanika Tobiasa Zecha bila aktivna u makedonskoj predizbornoj kampanji i da je radila promociju za konzervativnu nekad vladajuću VRMO-DPMNE bivšeg premijera Nikole Gruevskog. Poslije ovog otkrića Zech je promptno podnio ostavku na poslaničku funkciju, iako je izjavio da ove dodatne aktivnosti nije radio tajno i bez znanja predsjednika Bundestaga.

Potom se saznalo da je u aferu u kojoj se pominje “masna provizija” od 660.000 eura upleten i advokat Alfred Sauter, visoki funkcioner CSU koji je bio bavarski ministar pravde i smatra se jednim od najutjecajnijih bavarskih političara.

Okretanje od Sautera i njemu sličnih, prema ocjeni Sueddeutsche Zeitunga, ne smije više da se odlaže.

“Nije dovoljno ako (bavarski premijer i lider CSU Markus) Soeder i ostatak vrha CSU zatraže od ovog čovjeka da se odrekne svojih mnogih partijskih funkcija. Umjesto toga, krajnje je vrijeme da Sauter bude izbačen iz stranke”, zahtijeva minhenski dnevnik.

Slična očekivanja od lidera CSU, koji bi želio i da bude kancelarski kandidat CDU-CSU, iznosi i Suedwest Presse, smatraju i da Soeder mora “da istjera nepotizam iz svoje stranke”.

“Afere sa maskama bi trebalo da budu samo vidljivi dio problema. Šira javnosti sada ima očekivanja od morala i ponašanja političara, koja još nisu doprla u redove CSU. Soeder mora brzo da djeluje ako zaista želi da se prijavi za kancelarsku kandidaturu“, ističe Suedwest Presse, dok Allgemeine Zeitung ističe da bi “Unija trebalo ozbiljno da se zapita zašto svi političari koji su u središtu afere sa maskama dolaze iz njenih redova”.

A niz afera i sumnji u korupciju se nastavlja iz dana u dan. Pa tako Welt u svom nedjeljnom izdanju objavljuje da je savezno ministarstvo zdravlja prošle godine bez tendera dodijelilo privatnim kompanijama 210 ugovora ukupne vrijednosti od čak 4,6 milijarde eura. Vanredna situacija izazvana pandemijom je nalagala da se suspenduje obaveza raspisivanja tendera, ali šef poslaničke grupe opozicione Levice Dietmar Bartsch ističe da ministar Jens Spahn mora da podnese izvještaj u kojem će pokazati kome, zašto i koliko novca je otišlo bez tendera.

“Očigledno je da smo u krizi morali brzo da nabavljamo. Ali dodjela 4,6 milijardi eura bez tendera stvara ozbiljnu sumnju na korupcionaške poslove”, ističe Bartsch za Welt am Sonntag.

A sve se to događa u trenutku kada sud odobrava novinarima da objave saznatu informaciju da je ministar zdravlja sa svojim mužem u julu 2020. kupio vilu u Berlinu u vrednosti od 4,125 miiona eura.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare