Svijet

Noćna mora za Putina, ali i Zapada: Hoće li se raspasti Rusija? “Jedan krivi korak i čeka nas katastrofa”

Sve je jasnije da će Ukrajina dobiti ovaj rat i da se Kremlj suočava s historijskom krizom povjerenja, piše britanski Telegraph.

List također upozorava da postoji realna mogućnost da su otkrivene slabosti Vladimira Putina toliko ozbiljne da bi mogle biti početak kraja - ne samo njegovog režima, već i same Ruske Federacije.

Ova golema država koja uključuje više od 120 etničkih skupina nalazi se na neodrživim temeljima, navodi britanski list u analizi, dodajući da bi njen kolaps u početku mogao biti postupan, ali bi brzo mogao postati iznenadan, nasilan i nekontroliran događaj, prenosi Net.hr.

Ogromna nestabilnost

Ako se Zapad ne pripremi za tu mogućnost, kao što se nije pripremio za raspad Sovjetskog Saveza, to bi moglo unijeti ogromnu nestabilnost u svjetsku geopolitiku.

Telegraph navodi tri faktora koji bi mogli dovesti do raspada Ruske Federacije.

Prvi je slom domaćeg povjerenja u rusku vojsku, koja je tradicionalno bila srž legitimiteta Kremlja.

Njeno poniženje u Ukrajini sada je gotovo potpuno, a ponosna Crnomorska flota i dalje se skriva iza Krima, previše uplašena da poduzme akciju protiv zemlje koja čak nema ni mornaricu.

Ruski muškarci masovno izbjegavaju vojni rok, znajući kakva ih sudbina čeka na bojnom polju.

To je potaknulo nerazmjerno regrutiranje etničkih manjina iz Čečenije i drugih regija na rubovima Federacije – grupa koje je najlakše koristiti kao topovsko meso – što je raspirilo nezadovoljstvo koje Moskva neće lako ugušiti.

Kad bi neki militantni Čečeni odlučili pokrenuti još jedan rat za nezavisnost, gdje bi Putin pronašao vojne resurse za borbu sada kada se toliko vezao za Ukrajinu? Bez sumnje će biti svjestan da bi Čečeni brzo i odlučno dobili takav rat, to bi moglo izazvati val sličnih pobuna širom Rusije.

Drugo, šteta koju je pretrpjela ruska ekonomija previše je razorna da bi mogla podržati populaciju od 144 miliona ljudi, piše Telegraph.

Moderna industrija

Gubitak energetskih tržišta, kojima je do sada kompenzirao nedostatak moderne industrije u zemlji, ne može se poništiti. Evropske vlade više se neće oslanjati na Sjeverni tok 1.

Rusija se također oslanjala na izvoz oružja, ali koja će zemlja sada biti zainteresirana za kupovinu njene opreme ili oružja?

Takva ekonomska kriza može se održavati mjesecima u lažnoj nadi da će se situacija ponovno stabilizirati - ali čak i u Rusiji stoicizam ima svoje granice.

To dovodi do trećeg faktora, a to je rijetka gustoća naseljenosti. Jer, unatoč 70 puta većoj površini od, recimo, Velike Britanije, Ruska Federacija ima samo dvostruko više stanovnika.

Ovi brojevi čine građansku solidarnost teško ostvarivom u najboljim vremenima, ali sada, s glavnim gradom u slabom položaju, svaki osjećaj nacionalnog identiteta mogao bi se brzo pogoršati.

Zapadne sankcije natjerat će moskovske elite na teške ekonomske kompromise. Oni će neminovno željeti spasiti srednju klasu u glavnom gradu, koja predstavlja neposredniju prijetnju režimu, na štetu manjinskog stanovništva u konstitutivnim pokrajinama.

Na Zapadu se već neko vrijeme spominje ideja o potrebi "dekolonizacije" Rusije. Telegraph piše da sada treba postaviti teška pitanja o potencijalnom kraju Ruske Federacije, kako svijet ne bi ostao zatečen.

Na primjer, kako bi se to odigralo u zemlji koja ima značajne zalihe nuklearnog oružja i nekoliko centara moći? Ko bi "dobio" nuklearke? Kako izbjeći curenje oružja i militanata u baltičke zemlje? Je li veliki unutarnji sukob neizbježan ili se kolaps može zadržati u političkom kontekstu?

Zajedno, ove dileme predstavljaju vrlo značajan izazov za Zapad. Jedan pogrešan korak i mogli bi se suočiti s katastrofom.

"Naš neuspjeh da se pripremimo za posljednji ruski kolaps prije nekih 30 godina, i unutarnja previranja koja su uslijedila, vjerojatno su doveli do Putinovog predsjedništva. Ne možemo riskirati da drugi put budemo nespremni", zaključuje Telegraph.