Politika

Non-paper: Bošnjaci protiv “muslimanske državice” u Evropi

Za Bošnjake, ali i druge probosanske snage, (ne)mirni razlaz u BiH uopće nije opcija, i takav scenarij bio bi poguban za sve. Ovo u komentaru za Deutsche Welle naglašava vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović, ocjenjujući da bosanski muslimani "ostaju dosljedni evropskim vrijednostima građanskog, multietničkog i multikulturalnog društva", piše DW.

"I nikakva Gaza, kalifat ili bošnjačko-muslimanska državica u Evropi, što nam famoznim non-paperom nude slovenski premijer Janez Janša i njegovi mentori, nisu prihvatljivi. Autori non-papera pripadaju ostacima ideologija iz najmračnijeg evropskog perioda koje je historija osudila, jer se tim dokumentom predlaže formiranje geta u Evropi. To bi ugrozilo i fizički opstanak Bošnjaka, ali i Evropu kakvu danas poznajemo", kaže Ahatović.

Negativni efekti spornog dokumenta već su, kako navode bh. analitičari, vidljivi, prvenstveno u jačanju međunacionalnih tenzija na Balkanu. Ponovo su oživjele ideje o stvaranju velikih nacionalnih država, a uslijedile su i reakcije. N1 televizija prenosi da srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin u novoj priči o prekrajanju granica vidi šansu za "ujedinjenjem Srba u jednoj državi", dok je predsjednik Aleksandar Vućić oprezniji.

"Ne mogu da se saglasim sa ujedinjenjem Kosova i Albanije (što se također sugeriše non-paperom i novim mapama) i moram da poštujem teritorijalni integritet BiH", rekao je Vučić, pojašnjavajući da nije vidio spornu mapu. No, albanski premijer Edi Rama tvrdi da je mapu vidio, ali je nije detaljnije komentirao.

"Slijepo vjerovanje" u koncept međunarodne pravde

Mnogi političari u BiH i regiji, među kojima i član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Šefik Džaferović, ocijenili su da bi prekrajanje granica na Balkanu izazvalo sukobe, dok analitičari tvrde da takve priče neminovno vode "radikalizaciji" odnosa u ovom dijelu Evrope. Priča o non-paperu i "mirnom razlazu" ima svojstvo "samoispunjavajućeg proročanstva" (self-fulfilling prophecy) i kao takva je izuzetno opasna, budući da budi i one emocije i potiče na politike koje inače ne bi došle do izražaja, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Ešref Kenan Rašidagić.

Karta BiH, na kojoj je Milorad Dodik u intervjuu za DW 2017. godine crtao svoje granice

"Iz istog razloga su ovakve ideje izuzetno opasne i kada se govori o radikalizaciji regiona, što je neodvojivo od teme crtanja novih granica i činjenice da bi bosanskohercegovački muslimani bili najviše zakinuti u bilo kojem scenariju koji bi uslijedio. Bilo bi apsurdno da se ne očekuje radikalizacija ljudi koji su cijeli svoj ratni i poslijeratni historijat proveli slijepo vjerujući u koncept međunarodne pravde, ma koliko ona bila spora i koji se nakon svega sreću sa izdajom osnovnih principa pravde od strane tih istih međunarodnih aktera", kaže Rašidagić za Deutsche Welle.

Desničarska priča zasnovana na ksenofobiji i islamofobiji

Reakcija javnosti u BiH je očekivana, a grupa građana protestovala je  ispred Ambasade Slovenije u Sarajevu".

"Vidjeli smo već da je bijes jedne grupe Bošnjaka javno iskazan protestima pred slovenačkom ambasadom, što je odmah proizvelo oštru reakciju slovenačkog premijera koji protest naziva 'ekstremnim' a demonstrante 'radikalnom islamističkom grupom'. U tren oka smo, dakle, sa nedopustivog i sramotnog ponašanja jednog dijela evropskih lidera priču prebacili na problem tzv. radikalnog islamizma, što lako može dovesti do još snažnijih poziva unutar evropske desnice za razbijanjem BiH i izolacijom Bošnjaka muslimana i novih reakcija", kaže Rašidagić.

Sagovornik DW-a vjeruje da se desničarska priča i u ovom slučaju zasniva na ksenofobiji i islamofobiji.

"Ni Janša ni mađarski predsjednik Viktor Orban nemaju stvarnih interesa ovdje i mi smo njima samo ogledni laboratoriji za dorađivanje i plasiranje njihovih naci-ideja u Evropi", zaključuje Rašidagić. Naši sagovornici smatraju da se non-paperom provociraju Bošnjaci koji već četvrt stoljeća "trpe nepravdu", dok se "agresori" i počinitelji genocida nagrađuju obećanjima  o "mirnom razlazu". A nepravda je glavni pokretač procesa radikalizacije, smatra profesor na Fakukltetu islamskih nauka u Sarajevu Ahmet Alibašić.

Podjela BiH kao nagrada za genocid

"Podjela BiH bi sigurno bila doživljena kao nagrada za genocid i etničko čišćenje, jer bez genocida podjela ne bi bila moguća. Držim da su Bošnjaci poštivali međunarodno pravo, ne samo zato što su bili slabi, već i zato što nikad nisu izgubili vjeru u pravdu. Podsjetiću vas, Bošnjaci su, prema istraživanju Pew Research Centra, šampioni među muslimanima svijeta u odbacivanju nasilja. S još jednim pokušajem podjele Bosne to bi se sigurno promijenilo i teško je predvidjeti kakva bi bila reakcija. Za sve je bolje ne provjeravati", kaže profesor Alibašić za Deutsche Welle.

Slovenski premijer Janez Janša u međuvremenu je demantirao navode da je on autor non-papera u kojem se sugerira prekrajanje balkanskih granica. Hrvatski premijer Andrej Plenković je kazao da je navodni Janšin non-paper vidio na slovenskim portalima, ali da ga hrvatska strana nije dobila "ni formalno ni neformalno". Hrvatska ima svoj non-paper koji se odnosi na BiH, čiji je sadržaj relativno poznat. Priča o "Janšinom" non-paperu i novim granicama na Balkanu aktuelizirana je nakon nedavne posjete slovenskog predsjednika Boruta Pahora Sarajevu kada je članove državnog Predsjedništva pitao za mišljenje o mogućem "mirnom razlazu" u BiH.