Kina se sprema zakoračiti tamo gdje je čovječanstvo rijetko bilo prije – ispod Zemljine kore, u njen plašt. Da bi ostvarila ovu ambiciju, Kina je pokrenula Meng Xiang – što znači "san" – ogromni brod za bušenje, izgrađen da probije kilometre morskog dna.
Ako misija bude uspješna, mogla bi otkriti tajne unutrašnjosti Zemlje i tektonskih sila koje oblikuju našu planetu.
Meng Xiang je službeno pušten u upotrebu u novembru 2024. godine i, prema izvještajima, posjeduje neuporedivu sposobnost bušenja do 11 kilometara ispod morskog dna, piše IFLS.
Postoji tek nekolicina naučnih brodova za bušenje – i nijedan ovakvog kalibra. Japanski brod Chikyū može dosegnuti maksimalnu dubinu bušenja od 7 kilometara, dok je američki JOIDES Resolution, koji je mogao dosegnuti 8,4 kilometra, u međuvremenu rashodovan.
Meng Xiang je najnoviji nasljednik ovih pionirskih brodova. Dugačak 179,8 metara od pramca do krme, ovaj divovski brod može samostalno funkcionirati 120 dana, a na njemu može boraviti posada od 180 ljudi, uz devet naučnih laboratorija specijaliziranih za geologiju, geokemiju, mikrobiologiju i okeanografiju.
Ljudi su oduvijek bili fascinirani misterijama ispod naših nogu. Najdublja vještačka rupa na Zemlji poznata je kao Kolska superduboka bušotina, koja doseže dubinu od 12.262 metra u sjevernoj Rusiji. To je više od jednog kilometra dublje od maksimalnog kapaciteta bušenja Meng Xianga, ali važno je napomenuti da je Zemljina kora na nekim mjestima tanja nego na drugim.
Na kopnu, kontinentalna kora obično je debela oko 37,5 kilometara. Međutim, okeanska kora je često debela samo 5 do 7 kilometara. Na srednjooceanskim grebenima može biti još tanja zbog dinamičnih geoloških procesa.
Ovo su već koristili naučnici koji su, zahvaljujući tanjoj kori, uzimali uzorke Zemljinog plašta. Meng Xiang sada ima za cilj da prodre kroz kilometre kore kako bi stigao do ovog sloja.
Ovo ne bi bio samo mali korak, već "Apollo trenutak" za nauku – označavajući prve stvarne korake čovječanstva u novu istraživačku granicu. Ova misija bi mogla revolucionirati naše razumijevanje strukture Zemlje, geologije i sila koje oblikuju naš planet.
"Duboki uzorci koje prikupi omogućit će globalnim naučnicima direktne dokaze za proučavanje tektonike ploča, evolucije okeanske kore, drevnih morskih klima i razvoja života. Pomoći će čovječanstvu da bolje razumije, zaštiti i iskoristi okeane," rekao je Xu Zhenqiang, direktor Kineske geološke službe u Guangzhou Marine Geological Survey, u izjavi.
Osim toga, pokretanje Meng Xianga još je jedan pokazatelj rastućeg statusa Kine kao naučne velesile, koja izaziva dugogodišnju dominaciju SAD-a u ovom polju.
"Vrlo sam sretan što je Kina preuzela inicijativu u osiguravanju ovakvog broda," rekao je James Austin, seizmički stratigraf sa Univerziteta u Teksasu u Austinu, za časopis Science 2024. godine, dodajući: "Ovo je tužan dan za Sjedinjene Američke Države."
