Puni Gas

Novi projekt Mate Rimca: ‘Robotaxi, prvi taksi bez vozača, vozit će za 20-ak gradova u Evropi i na Bliskom istoku’

Godine 2024. Zagreb će postati prvi grad na svijetu u kojem će biti dostupna usluga robotaxi – korištenje samovozećih, električnih taksija putem aplikacije.

Zvuči ludo? Ako ćemo vjerovati poduzetniku Mati Rimcu, to će uskoro postati stvarnost. Kako Nedjeljni Jutarnji ekskluzivno doznaje, osnivač kompanije Rimac Automobili kreće u izgradnju parka, trga, spremišta i punionica električnih, samovozećih taksija, robotaxija, kako ih zovu, na Savi – na livadi prekoputa zagrebačkog Studentskog doma “Stjepan Radić”. Natječaj je raspisan i rješenja arhitekata pristižu, a cijeli bi objekt trebao biti dovršen do kraja 2022. godine. Usluga robotaxija u Zagrebu bi trebala biti lansirana do 2024. godine.

A baš na početku Jarunske ulice Rimac će napraviti bazu za robotaxije, odakle će se raštrkati prema gradu i vraćati na punjenje baterija. Kompleks službenog naziva Centar mobilnosti – koji uključuje gradski trg, park i objekt s e-punionicama – tek je prvi korak prema realizaciji 3,4 milijarde kuna teškog Rimčeva projekta, najavljenog u martu ove godine, za razvoj i uspostavu mreže električnih, autonomnih taksija u Zagrebu. Kako su nam odgovorili iz Rimca, ideja je da Centar mobilnosti na Savi služi za dvije svrhe.

“Ideja je da se na Savi napravi takav centar autonomne mobilnosti koji bi imao, s jedne strane, društvenu ulogu, mjesto gdje će ljudi doći upoznati nove tehnologije i u ugodnom ambijentu razgovarati sa stručnjacima, a s druge, funkcionalnu, za punjenje, održavanje i čišćenje robotaxi vozila na ekološki održiv način”, pojasnili su iz Rimca.

Inače, za uvođenje mreže autonomnih taksija u Zagreb, što bi bio prvi takav projekt u svijetu, Rimac je dobio i milijardu i po kuna od Vlade, odnosno iz Nacionalnog programa oporavka i otpornost. U ožujku je 33-godišnji Rimac, koji je i prije negodovao na konstatacije da je “na državnoj sisi”, poručio da je ta državna dotacija tek mali dio ukupne investicije te da planiraju u idućih nekoliko godina u Hrvatsku uložiti svojih 500 do 600 milijuna eura.

Ukratko, Rimčev taksi terminal na Savi, u Jarunskoj ulici, kako Jutarnji doznaje, trebao bi niknuti krajem 2022. na parceli od 12.000 kvadratnih metara odmah uz okretište Savski most, dok punu funkciju, puštanje robotaxi usluge u Zagrebu, možemo očekivati od 2024. godine, kako kažu. Sa Save će prva flota Rimčevih autonomnih taksija – njih 60 – voziti u svim smjerovima u gradu, kako ih se dozove aplikacijom, a na Savu će se vraćati tek na punjenje baterije, čišćenje ili popravak.

Objekt centra mobilnosti zasad je prvi opipljivi potez prema samovozećim taksijima u Zagrebu, što, iskreno govoreći, trenutno zvuči kao skupa, futuristička maštarija “balkanskog Elona Muska”, kako ga je njemački Spiegel nedavno prozvao.

Naime, iz njegova je pogona u Svetoj Nedelji u posljednjih deset godina isporučeno, prodano, izašlo sve skupa osam ili devet automobila (kažu da su automobili samo izlog za tehnologiju), a sada u idućih deset godina najavljuje proizvodnju i isporuku čak 700 automobila. No, iz Rimca kažu da su i više nego spremni, a da su htjeli prvo napraviti većinu posla i tek onda to prezentirati javnosti krajem ove godine.

“Na ovom projektu radimo već tri godine i jako puno toga je već odrađeno, ali želimo to sve skupa dovesti na još višu razinu prije predstavljanja. Sigurni smo da će projekt imati vrlo veliki internacionalni odjek i pobuditi puno interesa”, kažu.

Uglavnom, cijeli je projekt još ovijen velom tajne, ali ovo su nam otkrili: prvi prototip vozila, autonomnog električnog taksija – robotaxija, kako ga zovu, napravljen je lani, a trenutno se radi na ostalim elementima sistema – platformi i infrastrukturi.

“Fokus se često stavlja na sama vozila, ali jednako je važan element, ponekad zanemaren, infrastruktura koja će podržati pružanje usluge takvih autonomnih vozila. Takva infrastruktura mora omogućiti nesmetano funkcioniranje flote električnih robotaxija”, napominju.

Sklopili su zato partnerstva s kompanijama kao KIA Motors, s kojima rade na vozilu, a koji je i investitor u projekt, te s Microsoftom, koji im pruža softversku podršku.

“Trenutno smo u pregovorima s 20-ak gradova u Evropi i na Bliskom istoku koji bi bili prvi gradovi gdje bi se omogućila usluga robotaxija. S nekoliko gradova već imamo potpisane i ugovore o suradnji, ali mi želimo da Zagreb bude prvi”, kažu iz Rimca.

Ukratko, do 2024. na zagrebačkim cestama trebala bi biti prva flota od 60 Rimčevih robotaxija. Iste godine, prema planu, trebala bi započeti i serijska proizvodnja tih vozila, a do 2030. na cestama bi ih trebalo biti, kako se sada planira, ukupno 700, čime bi se potpuno promijenila ideja gradskog prijevoza. Rimčeva bi vozila, naime, kako je najavljeno, sudjelovala u javnom prijevozu iako još nije jasno kako, po kojoj cijeni i jesu li ona u gradskom ili privatnom vlasništvu. Te ćemo informacije, kažu, morati pričekati.

PROČITAJTE  Rimac C_Two kreće u serijsku proizvodnju. Rimac: Nakon 10 godina krvi, znoja i suza sve se posložilo

Prvo ide Centar mobilnosti na Savi u koji će Rimac uložiti osam miliona kuna. Tačnije, investitor je Project 3 Mobility, tvrtka koju su u septembru 2019. osnovali Mate Rimac, njegov glavni dizajner automobila Adriano Mudri i poslovni strateg Marko Pejković, a u međuvremenu su u vlasničku strukturu ušli i korejska KIA te karlovački softveraši Infinum.

A kako će to izgledati ovisit će o pobjedniku konkursa kojeg je raspisala kompanija Stimar. U Rimcu pak navode kako će to biti, zeleni trg i park, a u njemu objekt, građevina od hiljadu kvadratnih metara odakle bi taksiji trebali odlaziti prema gradu i vraćati se na punjenje. Kao neka baza.

“Ideja je da na tome prostoru više nije samo livada koja se sada, realno, ne koristi, nego prostor gdje će se ljudi, posebno mladi i studenti iz obližnjeg studentskog doma, moći odmoriti i družiti. Prijedlog je da sjeverna polovina sadašnje livade bude zeleni trg/park, potpuno integriran s okolinom i zelenilom koje je trenutno na lokaciji. Na trgu odnosno u parku bi bile i klupice za prolaznike”, navode.

Parcela od 12.000 kvadratnih metara na kojoj to planiraju sagraditi u gradskom je vlasništvu. Zavedena je kao površina infrastrukturnih sistema jer ispod nje prolazi jedan od važnijih magistralnih cjevovoda koji vodom opskrbljuje veliki dio centra Grada. Iz Grada Zagreba, koji smo također kontaktirali, kažu da to ne bi trebao biti problem za gradnju.

Također, Rimac je bio na sastanicama u Gradu Zagrebu, kako se sastao sa ključnim ljudima, pokojnim gradonačelnikom Bandićem i ostalim pročelnicima, te da je načelno dgovoren sljedeći scenariji, kako nam je ispričalo nekoliko sudionika tih sastanak.

Rimac, kao investitor, raspisuje natječaj za idejno rješenje, a grad daje uvjete natječaja (što sve mora biti na parceli, koliko zelene površine, koliko parkiralište itd.). Kad se idejno rješenje izabere, onda Grad Zagreb raspisuje natječaj za pravo građenja. Drugim riječima, Rimac dugoročno zakupljuje parcelu od Grada, a s obzirom na lokaciju i površinu, godišnje bi to mogao plaćati i više od milijun kuna.

“To je sve još u ranoj fazi, a Grad Zagreb bi trebao, kao što je Sveta Nedelja napravila, maksimalno Rimcu izaći ususret – kažu iz Zagreba, ostavljajući i poruku budućoj vlasti. Inače, Rimac je paralelno i u planovima za izgradnju Rimac kampusa na zemljištu iza dvorca Kerestinec u Svetoj Nedelji. Tamo će biti novo sjedište na 200.000 kvadratnih metara i 2500 zaposlenih.

Ugovor je potpisan u aprilu, a kampus bi trebao biti gotov do 2023. Tu će, među ostalim, kako je u aprilu objavio, imati pogon za testiranje i proizvodnju baterija, liniju za proizvodnju hiperautomobila, ali i testnu stazu na kojoj, može se pretpostaviti, planiraju testirati upravo autonomna vozila.

Ukupna investicija premašit će 200 miliona eura, i to je upravo cifra koju su posljednjih nekoliko godina privukli u privatnim investicijama. Zato se spekulira da bi Rimac do kraja godine mogao postati drugi hrvatski jednorog (kompanija vrednija od milijardu dolara) nakon Infobipa. Učinili bi to daljnjom rasprodajom udjela. U Rimcu su već Camel grupa, Porsche i Hyundai s ukupnim udjelom 43,5 posto i još neki sitni suvlasnici.

Mate Rimac drži 47,7 posto udjela. Vraćajući se na autonomne taksije, na web stranici tvrtke Project 3 Mobility (vjerojatno aluzija na treći po redu Rimčev projekt, nakon hiperautomobila i električnih bicikala Greyp) zasad se ne mogu naći nikakve konkretne informacije, stoji obavijest “lansiranje uskoro”.

No Rimac je još u ožujku na Facebooku otkrio znakovit detalj – napisao je da su razvijali autonomnu vožnju od 2013., ali da nisu o tome smjeli govoriti. – To će biti najveća promjena koju će društvo doživjeti. Danas svi imamo automobile koje koristimo 3 ili 5 posto vremena, to više nema smisla.

Ono što će se promijeniti jest da ćete kupovati mobilnost, a ne automobil. Mobitelom ćete pozvati vozilo, a ono će vas odvesti, i to će biti velika promjena. Govorim o automobilima bez vozača. Mi smo napravili jedan takav, i to za jednu veliku njemačku firmu. Tehnologija je već tu – govorio je Rimac onda.

PROČITAJTE  Rimac se izvinio zbog suludog vozača, te najavio da će biti kažnjen

A sve počinje od Centra mobilnosti na Savi, mjesta odakle bi se taksiji trebali raštrkati prema gradu i vraćati kada im treba napuniti baterije. Parcela je to s izlazom na Selsku cestu, studentskim domovima prekoputa i okretištem Savski most na boku. Sada su tamo stabla i livada, jedna manja živica također.

  • Arhitektonski natječaj je u tijeku, ali zahtjev je da se zadrži sve zelenilo koje je trenutno na lokaciji, posebno stara, prekrasna stabla koja daju poseban ambijent. U tu svrhu je izrađen i geodetski elaborat sveg zelenila kako bi ono bilo očuvano u izvornom obliku, što je između ostalog i predviđeno natječajem – napominju iz Rimca. Upravo zaprimaju rješenja arhitekata, a do kraja srpnja trebali bi imati i pobjedničku ideju. Za prvih pet najboljih predviđena je i novčana nagrada od 140.000 kuna. Uglavnom, što se samog objekta tiče, on će biti podijeljen na dva kata i u pet jedinica.

U prizemlju, na hiljadu kvadrata, smjestit će se 40 parkirnih mjesta s e-punionicama gdje će se samovozeći taksiji izmjenjivati na punjenju, radionica za popravak vozila i čišćenje, zona za inspekcije te skladište s rezervnim dijelovima. Na prvom katu trebao bi biti manji prostor – od dvjesto četvornih metara – koji će služiti kao kontrolna i upravljačka soba.

Pritom će krov prvog kata biti pokriven zelenilom, odnosno zaposlenici kontrolne sobe moći će izaći u svojevrsni vrt na krovu. Voditelj kontrolne i operacijske sobe imao bi poseban ured, a cijeli Centar, kako se najavljuje, radio biod 0 do 24 i imao ukupno 27 zaposlenika, točnije po devet zaposlenika u tri smjene, što bi značilo da će Rimčevi taksiji raditi od 0 do 24. – Očekuje se da će se vozila puniti na električnim punionicama i svakodnevno čistiti. Sve je u bazi posloženo kružno da bi se izbjeglo što manje nepotrebnih manevara po lokaciji – prepričava nam jedan od arhitekta na natječaju.

Kao na traci: kad taksi uđe u Centar, prvo se obavlja inspekcija i održavanje/čišćenje, zatim ide punjenje na e-punionici i, kada je završena obrada, parkiranje taksija ili njegov izlazak na teren. Izlaz i ulaz bili bi smješteni na jugoistoku. Osim Centra, na parceli je predviđen i gradski trg, ali na sjevernoj strani, odmah iza nogostupa Selske ceste, odnosno autobusne stanice, i iza kioska. Isto tako, između trga na sjeveru i objekta na jugu bio bi park premrežen pješačkim stazama, koji bi povezivao Centar s trgom.

Na jugoistočnom dijelu parcele bila bi i trafostanica (očekivati je da će ovdje biti potrebne velike količine struje), vjerojatno najskuplja pojedinačna investicija u Centar, što nije uključeno u ovu cifru od 8,2 milijuna kuna. Trafostanica, prema nekim procjenama, stajala bi nekoliko milijuna kuna. To je, inače, iznio sam Rimac nedavno u kontekstu kampusa, požalivši se da će trafostanicu u Svetoj Nedelji morati sam izgraditi.

No, osim elektro infrastrukture, ono što se pokazuje kao veliko pitanje na Savi jest i prometna infrastruktura. Naime, Rimčev Centar nalazi se na prostoru gdje često nastaju gužve. Selska cesta na sjeveru, Savska u produžetku, a poviše i Jadranski most. Pritom, tu je i javni prijevoz, autobusna stanica i tramvajske tračnice. Zato se, prema natječaju, predviđa usklađivanje Rimčeva prostora s projektom Greenway.

Riječ je o dugonajavljivanoj glavnoj državnoj biciklističkoj ruti predviđenoj na sjevernoj i južnoj obali rijeke Save. Rimčev centar nalazi se stotinjak metara od te buduće trase biciklističke staze Greenway. Osim toga, kako bi se spriječila gužva taksija u Jarunskoj ulici, predviđeno je i građenje kružnog toka, rotora, na križanju Jarunske i odvojka Savske ceste koja, kroz podvožnjak, sada vodi prema okretištu Savski most.

“Tako neće biti potrebno obavljati lijeva skretanja za ulazak na lokaciju ni izlaziti iz lokacije jer se pristupačnost može ostvariti iz svih smjerova kroz desna skretanja kroz kružni tok prometa”, tumače arhitekti.

Također, uz pješačke i biciklističke staze, Grad planira napraviti od okretišta Savski most, odmah uz Rimčevu punionicu, gradsko multimodalno čvorište nakon izgradnje željezničkog stajališta sjeverno od Hendrixova mosta. Time, moglo bi se reći, svi će putovi voditi do Rimčeva Centra mobilnosti.



Povezani postovi: