Atlas

Opasan, ali lijep: Čudesan otok s kojeg svi odlaze prevareni

Na zapadu Antarktike; otok Prevare je dom nekolicini istraživača i turista. Okružen negostoljubivim okeanom, ovaj otok ima predivnu prirodnu i mirnu luku, ali i izvornu pitku vodu. A zašto se zove otok prevare? Zato što Otok Deception zapravo i nije otok već kotao s aktivnim vulkanom. Činilo se da otok ima čvrsto tlo sve dok istraživači nisu pronašli otvor.

Plovidba kroz prolaz sa strmim stijenama poseban je doživljaj, ali može biti iznimno opasan. Zbog potopljene stijene tačno na sredini kanala izazvala je brojne brodolome.

Čak iako se neko područje smatra jednom od najsigurnijih luka na kontinentu, izgradnja istraživačkog centra, ulaganje u skupu opremu i kadar nije najbolja ideja ako je mjesto radnje – aktivni vulkan. Iako se radi o otoku koji je služio kao utočište od snažnih oluja, pokazalo se da i nije najsigurniji, piše Pun kufer.

Otok Prevara

Da je Deception bio poželjan teritorij ulazuju prepirke oko vlasništva i pokušaji osvajanja teritorija u šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Norveška i Čile su ondje imale svoje stanice za kitolov, a uz Britance su se bavili i znanstvenim istraživanjima. Neke vrste kitova lovom su doveli do granice izumiranja do 1930. godine.

No otoku je sve to dozlogrdilo pa je objavio „fajrunt“ erupcijama koje su uništile istraživačke centre i pepelom prekrile sve što se moglo – uključujući i groblje s 45 preminulih kitolovaca te napušteni hangar aviona. Korištenje otoka danas je regulirano ugovorom o Antarktici koji reguliraju međunarodne odnose.

Povelju je potpisalo 46 zemalja, uključujući i Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države. Poveljom je na Antarktici zabranjena vojna aktivnost, a dopuštena su znanstvena istraživanja.

Željezni kotlovi i spremnici davno nestalih kitolovaca još uvijek stoje na otoku, zahrđali i napušteni. Navodno su ih nacisti željeli iskoristiti za skladištenje goriva, ali ih je odbilo to što su puni rupa i u lošem stanju. Danas se oko njih vrzmaju ogrličasti pingvini, prepoznatljivi po tanskoj crnoj crti ispod brade.

Kolonija pingvina najveća je na Antarktičkom poluotoku, a najvjerovatnije i na svijetu. Na otoku se mogu pronaći brojne vrste endemskih biljaka i životinja zahvaljujući vulkanskom djelovanju.

Osim pingvina, turisti obožavaju i prirodne vrele izvore u kojima se mnogi kupaju te prekrasnih pejzaža koji predstavljaju raj za fotografe.