Vijesti

Organizirana konferencija “Novinarstvo kao prvi nacrt historije“

S ciljem rasvjetljavanja nedovoljno istražene uloge novinara i novinskog materijala pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Mediacentar Sarajevo organizirao je međunarodnu konferenciju “Novinarstvo kao prvi nacrt historije – Mediji kao dokazi i novinari kao svjedoci pred Haškim tribunalom”, javlja Anadolu Agency (AA).

Na današnjoj konferenciji u Sarajevu, između ostalih, učestvuju Florence Hartmann, Jacky Rowland, Sead Omeragić, Antony Birtley i Alija Lizde, a govorit će o iskustvu svjedočenja pred MSKJ te značaju i značenju medijskih dokaza u suđenjima za ratne zločine.

Projektna koordinatorica u Mediacentru Sarajevo Selma Zulić Šiljak istakla je da je današnja konferencija rezultat opsežnog istraživačkog, dokumentarističkog rada u kojem je tim Mediacentra kroz bazu sudskih spisa Haškog tribunala prešao preko 80.000 arhiviranih i javno dostupnih dokaza i povlačio medijski materijal koji je korišten i od strane tužilaštva i odbrane.

“Istraživanje pokazuje da je u prosjeku preko pet posto u svakom posmatranom sudskom postupku korišten medijski materijal, uključujući članke, intervjue, video snimke koji čine oko polovine pronađenog materijala. Danas diskutujemo o tome, kroz neke tri glavne teme. Prva je fokusirana na prisjećanje na ratna iskustva izvještavanja, osvrčući se i na trend aktuelnih dešavanja i u Ukrajini. Cilj nam je da kroz taj panel ukažemo na zadržavanje usmjeravanje na profesionalne etičke standarde u novinarstvu u najtežim okolnostima. Druga tema je je kako i na koji način se novinarski tekst koristi pred sudom. Treća i najznačajnija tema koja je također dio ovog projekta jeste iskustvo novinara koji su svjedočili pred Haškim tribunalom“, kazala je Zulić Šiljak.

Ona je dodala da je u okviru istraživanja razgovarano sa 14 novinara iz Bosne i Hercegovine i inozemstva o njihovom iskustvu i dilemama koje su imali kada su odlučili da svjedoče pred sudom.

Direktor Mediacentra Sarajevo Boro Kontić rekao je da jedna od definicija medija glasi da je to prvi nacrt historije te je dodao kako smatra da je to tačan podatak, baš kao što je tačno i to da u ratu prva pogine istina.

“Za ovaj projekt je vezana jedna izuzetno interesantna stvar. Upravo jutros, kad mi imamo ovu završnu konferenciju poslije godinu i pol posla, u Ukrajini je BBC-jev novinar Jeremy Bowen govorio je o onom što je tamo učinjeno i o mogućnosti da se neki događaji okvalifikuju kao ratni zločini i govori o svoja četiri svjedočenja pred Haškim tribunalom zbog rata na prostorima bivše Jugoslavije, o čemu je govorio i u ovom našem serijalu. Tako da 30 godina poslije prisustvujemo ponovo istim ili sličnim događajima i istim pitanjima jer u našem projektu govore novinari koji su svjedočili, dok ogroman broj novinara nije želio svjedočiti. Između ostalih, svi američki novinari su odbili da svjedoče pred Haškim tribunalom, a možda upravo taj Jeremy Bowen, koji jutros, izvještavajući iz Ukrajine, govori o svojim svjedočenjima u Hagu“, rekao je Kontić.

Ističući da je novinarsko odbijanje svjedočenja pred sudom legitimna pozicija i da nije nešto za osude, Kontić je kazao da je to velika tema za diskusiju unutar struke i postavljanje pitanja zašto novinari kao i drugi građani ne bi svjedočili o događajima o kojim su izvještavali.

Konferenciju je otvorio Jan Waltmans, Ambasador Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini koja je finansijski podržala ovaj projekt Fondacije Mediacentar.

Waltmans je istakao da je ponosan zbog podrške ovom važnom projektu te je dodao da aktuelna dešavanja u Ukrajini potvrđuju koliko je važna uloga medija.

“Upravo su novinari prvi svjedoci događanjima u sukobima i ratovima. Njihovi nalazi, snimci i fotografije igraju vrlo važnu ulogu u procesima koji dolaze poslije. Kao što svjedočimo i ovih dana, počinioci strašna zlodjela to samo poriču i lako je reći da su to lažne vijesti, ali svakako sva ta dešavanja i zvjerstva treba istražiti, a mediji i novinari su važni u tom procesu. Bosna i Hercegovina je prije 29 godina i sama doživjela i svjedočila mnogim tragedijama i vjerujem da će i ova konferencija pokazati kako na najbolji način mogu raditi novinari u najtežim uvjetima, bilo da se radi o Ukrajini ili neka druga zemlja koja je pogođena ratom“, kazao je Waltmans.

Iskusna bosanskohercegovačka novinarka i urednica Duška Jurišić istakala je da novinarstvo jeste nacrt historije, kako se navodi u nazivu današnje konferencije, i da su novinari i medijski izvještaji bili svjedoci i dokazi na Haškom tribunalu.

“Snimci koncentracionih logora u okolini Prijedora su bili jedinstven dokaz koji je koristilo i predložilo Sudsko vijeće. Ja sam ratna novinarka i u Sarajevu sam provela period od 1992. do 1995. godine i digitalni arhiv koji koristi Infobiro Mediacentra Sarajevo iznimno je značajan da bi se dokazalo šta se na ovim prostorima zbivalo u tom periodu. Vremena su se promijenila i o tome ne znam kako bi izvještavala sada kada bi uloga novinara bila da provjere tačnost informacija objavljenih na društvenim mrežama. Tada smo mi bili ključni izvori informacija. Domaći novinari su bili ti koji su prvi na terenu i bili smo i novinari i žrtve i vrlo često smo bili izvor informacija stranim novinarima“, kazala je Jurišić.

Novinski izvještaji domaćih i stranih dopisnika koji su izvještavali sa svih strana obuhvaćenih u sukobima na području bivše Jugoslavije predstavljaju značajan dokazni materijal u procesima pred MKSJ. Istraživanje Mediacentra Sarajevo provedeno u sklopu projekta „Novinarstvo kao prvi nacrt historije“ prikupilo je više od 2.500 medijskih dokaza iz arhive sudskih spisa MKSJ-a, a najmanje 31 iskaz stranih i domaćih novinara koji su svjedočili na poziv tužilaštva i odbrane, prikupljen je tokom istraživačkog procesa.

Tokom svjedočenja pred MKSJ, novinari su govorili o iskustvu ratnog izvještavanja, profesionalnim standardima u ratnom okruženju i detaljno opisivali susrete sa optuženima, njihovim saradnicima i žrtvama. Odluka novinara da svjedoče, izazvala je različite reakcije medijske zajednice, te dok su je jedni podržavali, drugi su izražavali zabrinutost kako će taj čin utjecati na status objektivnosti i neutralnosti medija.

Tokom 2021. i 2022. godine, Mediacentar je zabilježio iskustva 14 novinara i novinarki koji su svjedočili pred Tribunalom. Detalje iskustva svjedočenja i razloge za svoje odluke da svjedoče podijelili su Anthony Birtley, Andrew Hogg, Alija Lizde, Branimir Grulović, Ed Vulliamy, Florence Hartmann, Jacky Rowland, Jeremy Bowen, John Sweeney, Martin Bell, Sead Omeragić, Slavoljub Kačarević, Veton Surroi i Zvezdana Popović.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare