Svijet

Paklena sedmica u Evropi: Ono što NATO i Rusija trenutno rade povećava rizik od nuklearnog rata

Ovog ponedjeljka NATO je započeo s nuklearnim vojnim vježbama u Belgiji pod nazivom "Steadfast Noon". Vjeruje se da će kasnije ovog mjeseca slične vježbe provesti i Rusija, u sklopu projekta "Grom", i to po drugi put ove godine.

U sklopu vježbi "Steadfast Noon" sudjeluje 60 aviona iz 14 savezničkih zemalja. Uključujući slavne američke bombardere B-52. No navodi se kako se radi o rutinskoj vojnoj vježbi koja ni na koji način nije povezana s ratom u Ukrajini.

Ipak, piše The Economist, to vjerovatno nije istinito ni logično.

NATO je izabrao problematičan tajming

Problematičan je tajming iako je rizik od eskalacije i dalje vrlo malen. Ipak, što su ruske snage potisnutije u ukrajinskoj protuofanzivi, svijet više strahuje od moguće nuklearne odmazde ruskog predsjednika Vladimira Putina. On povremeno ne propušta priliku da zaprijeti tim oružjem masovnog uništenja.

Kao što je to rekao američki predsjednik Joe Biden, svijet je suočen s najvećim problemom od Kubanske krize 1962.

U ranoj fazi rata SAD je odgodio testno lansiranje svojih Minuteman III interkontinentalnih balističkih projektila iz straha da bi to moglo dovesti do daljnje eskalacije sukoba. No, stanje se ipak pogoršalo, a Zapad sada ima potrebu upozoriti Rusiju da bi njihova upotreba nuklearnog naoružanja mogla imati katastrofalne posljedice. Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je kako bi otkazivanje vježbe "Steadfast Noon" bio znak slabosti Saveza.

Naučnik Hans Kristensen smatra kako se radi o školskom primjeru eskalacije sukoba. U kojem obje strane žele dokazati svoju snagu i ne žele smanjiti tenzije jer smatraju da bi zbog toga izgledale slabo, piše Economist.

Zapadni analitičari smatraju kako će obavještajci na vrijeme saznati što Vladimir Putin smjera. No upitno je hoće li eventualne projektile zabilježiti sateliti, jer to ovisi o tehnologiji koja se koristi.

Ruski i američki nuklearni arsenal pomno se prati od strane međunarodnih organizacija. Te je svakoj od velesila dozvoljeno najviše 1.550 bojevih glava, na dalekometnim projektilima kao i u podmornicama i na avionima-bombarderima. No, vjeruje se da je velika većina tih projektila u visokom stepenu pripravnosti te mogu svake sekundi biti ispaljeni bez ikakvog upozorenja. Sateliti kao i zemaljski nadzorni sistemi te bi projektile uočili tek kada bi oni bili ispaljeni.

Rizik od globalnog rata

Upotreba takvog oružja, smatra Economist, nije vrlo vjerovatna jer nosi veliki rizik od izbijanja globalnog rata. Čak bi se i upotreba nuklearnog oružja u vježbi Grom mogla smatrati ozbiljnom provokacijom. Zbog čega će analitičari NATO-a pomno pratiti sve što se događa.

Vjerovatnije je, smatra se, da će Rusija u vježbi koristiti jednu od svojih 2000 taktičkih projektila. Oni u načelu imaju manji doseg i manju snagu. Ti projektili čuvaju se u skladištima širom Rusije, te bi trebale biti prebačene avionima, a takvi bi taktički manevri bili uočeni. Bojeve glave mogle bi biti prevožene i vozom ili brodovima, ali u pratnji elitnih jedinica, pa bi i to bilo sumnjivo.

Zapad je još nakon Hladnog rata razvio sisteme kojima se poboljšava sigurnost nuklearnih sistema. A u nekim od tih projekata sudjelovala je i ruska strana. Veteran William Moon rekao je kako bi većina kretanja bojevih glava bila detektirana, no i da bi ruska strana mogla "prokrijumčariti" nekoliko njih uobičajenim trajektima.

Pavel Podvig s UN-ovog Instituta za razoružavanje u Ženevi smatra kako bi se te bojeve glave mogle montirati na mobilne lansere sakrivene u šumama, što bi bilo teško otkriti. No, dodaje, Rusija je svjesna da je pod povećalom međunarodne javnosti i da se svaki njihov potez obavještajno prati.

Stoga bi u svakom slučaju skrivanje ruskih bojevih glava bilo protivno njihovim ratnim ciljevima.

"Putin bio htio da smo svjesni kako priprema nuklearni rat. No, pritom trebamo znati da je njemu puno draže da mi strahujemo od tog oružja nego da ga uistinu upotrijebi" - smatra James Acton sa Carnegie Endownenta.