Svijet

“Pandemija koronavirusa mogla bi uništiti EU”

Pandemija korona virusa mogla bi dovesti do uništenja Evropske unije, upozorava Dalibor Rohac, američki ekspert pri Američkom institutu za ulaganja.

U analizi koju je objavio u evropskom izdanju lista Politico on upozorava da se EU prekomotno odnosi prema problemu globalne zaraze.

"Dok Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija nastoje pomoći privredi, EU – ističe Rohac – ne pokazuje znake da shvata ozbiljnost situacije".

"Donald Trump je nervozan i smatra da ekonomske mjere ne idu željenom dinamikom. Velika Britanija odvojila je 30 milijardi funti za pomoć privredi. To je do sada najveći iznos koji je država izdvojila u ove svrhe. U EU, pak, mjerama ne pokazuje da shvata šta se dešava", ističe on.

Navodi da su ekonomski pokazatelji u evropskim državama najviše pogođenim koronom, alarmantni.

U Italiji je dug dosegao nivo od čak 134 posto bruto društvenog proizvoda i raste. U Španiji i Francuskoj on je već dosegao 100 odsto BDP-a. Stanje je sve lošije u Grčkoj, iako ona nema izrazit broj zaraženih.

"Neki u EU možda računaju na Njemačku No, Olaf Scholz, ministar finansija te zemlje, odbacio je takvu mogućnost rekavši da se oni moraju brinuti o sebi i spašavati svoju ekonomiju", piše dalje ovaj analitičar.

On ističe da je odgovor institucija EU do sada bio „bijedno spor". Posebno se „obrušava" na Christine Lagarde, predsjednicu Evropske centralne banke. Navodi da, umjesto da već počne upumpavati novac u evropske privredne tokove, ona najavljuje da će Banka biti „prva koja će odgovoriti" na izazove.

"I ona, kao i brojni drugi lideri EU, uljuljkala se u mantru da, nakon haotičnog brexita, unutar EU nema apetita za sličan eksperiment drugih država".

To je možda bilo istina prije par sedmica.

Italija je sama imala više od hiljadu mrtvih od korona virusa. Imajte na umu da je u toj državi donedavno na vlasti bila koalicija koja uopće nije sklona Uniji, posebno zbog njenih restriktivnih ekonomskih mjera i politike. Italijani vide i da im EU ni sada ne pomaže.

U Francuskoj su Emmanuel Macron i Marine Le Pen izjednačeni. U Španiji je ekstremna desnica zabilježila iznenadan uspjeh i postala jaka politička snaga. U Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj, stranke koje preziru Brisel imaju sve jaču podršku.

Ako nas je velika depresija iz 2008. godine naučila išta, onda je to da, kada međunarodno vodstvo zakaže, u državama koje su pogođene takvom mjerom narastu snage koje su destruktivne ine žele sarađivati.

Lideri EU, a posebno Evropska centralna banka već danas se suočavaju s takvim izazovom. Ili će odlučno priskočiti u pomoć, posebno perifernim državama Unije, ili će ta periferija odgovoriti svim sredstvima, uključujući i „raspakivanje" eurozone – upozorava Rohac.