Zdravlje

Pandemija nam je donijela novu riječ – covidiot. Šta ona znači?

Kad se početkom godine koronavirus počeo širiti svijetom, WC papir i sredstva za dezinfekciju su bila rasprodana.

Ljudi su panično kupovali te dvije stvari, ali i naoružavali se namirnicama poput brašna, šećera, ulja i soli. S vremenom su se počeli opuštati, a na internetu se sve češće počeo pojavljivati novi pojam - covidiot.

Prema Urban Dictionaryju, tom riječi se opisuje "neko ko ignorira upozorenja i savjete, a koji se odnose na javno zdravlje i sigurnost". Također, to je "osoba koja čuva namirnice samo za sebe, uskraćuje ih drugima".

U osnovi, covidiot je osoba koja ne shvaća ozbiljno novi koronavirus koji uzrokuje bolest covid-19, usprkos svemu što vlasti i štabov civilne zaštite kaže. S druge strane, ponaša se sebično i ne mari za druge te čuva maske za lice, dezinficijense, WC papir i osnovne namirnice samo za sebe.

Pojam se sve češće koristi za ljude koji se ponašaju kao da se ništa nije promijenilo, koji govore da je koronavirus prenapuhan, da je riječ o virusu koji je poput gripe i ljute se kad ih neko upozori da moraju nositi masku. Ne poštuju mjere društvene distance i druge smjernice prevencije te izlaze na zabave koje okupljaju njima slične.

Zašto se ljudi tako ponašaju?

"Covid-19 je opasna i zarazna bolest koju treba shvatiti ozbiljno", kaže za časopis Health liječnik Richard Watkins.

Ipak, postoje razlozi koji objašnjavaju zašto je neko covidiot.

Negiraju problem

Neki jednostavno ne shvataju ozbiljnost situacije, kaže psiholog John Mayer.

"Oni negiraju da virus postoji ili vjeruju da nije toliko opasan koliko se spominje u medijima. To poricanje je zapravo lažna hrabrost", tvrdi.

Ne snose posljedice za svoje postupke

Covidioti obično misle da su imuni na virus ili da se neće ozbiljno razboljeti, kaže dr. Timothy Murphy.

Iako će oni možda proći bez posljedica, to ne znači da će tako biti i s ljudima s kojima su u kontaktu.

"Oni se mogu zaraziti i prenijeti virus nekome ko će se razboljeti i umrijeti. Ljudi moraju shvatiti da postoji društvena odgovornost", upozorava dr. Murphy.

Vole se buniti

Dr. Watkins kaže da se neki jednostavno vole buniti protiv društvenih normi.

"To se u prošlosti smatralo prihvatljivim, ali nije i za vrijeme smrtonosne pandemije", dodaje.

Tjeskobni su

"Kad rastu neizvjesnost i tjeskoba, ljudi su skloniji ponašati se ekstremno", pojašnjava dr. Petros Levounis, šef Univerzitetske bolnice u New Jerseyju.

Impulzivni su

To se često događa nakon višesedmičnog života pod ograničenjima.

"Neke ljude karantena je učinila impulzivnima", kaže dr. Levounis.

Smatraju da je to stvar politike

Dr. Watkins pojašnjava da neki društvenu distancu i nošenje maski vide kao politički problem, poput pobačaja ili kontrole oružja.

"Ali nije tako. Ne postoje anticovid-19 i procovid-19 strane", kaže.

Sebični su

Na kraju, dr. Mayer zaključuje da dio populacije brine samo o sebi i vlastitom zadovoljstvu, a ne o dobrobiti cijelog društva.