Region

Picula: Tri su moguća raspleta u Crnoj Gori. Samo je jedan poželjan

Crna Gora je politički u izuzetno dinamičnoj i složenoj situaciji, ocjenjuje u intervjuu za DW Tonino Picula, specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru. Gdje on uočava probleme na crnogorskom putu ka EU?

Gospodine Picula, kao izvjestilac Evropskog parlementa za Crnu Goru, šta smatrate da je obilježilo evropski put Crne Gore u peridu 2019-2020?

Protekle dvije godine definitivno su obilježili regularan izborni proces i mirna tranzicija vlasti, prvi put u trideset godina u Crnoj Gori, te otvaranje i posljednjeg pregovaračkog poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Crna Gora je najdalje odmakla na tom putu s otvaranjem svih i privremenim zatvaranjem tri poglavlja.

Što se tiče daljeg napretka, najveći izazov bit će svakako zatvaranje otvorenih poglavlja. Sigurno je da će napredak u svim poglavljima zavisiti od napretka u vladavini prava, odnosno poglavljima 23. i 24.

Tonino Picula

Koja su to dostignuća, a koji problemi kojih moraju biti svjesni i u Podgorici i u Briselu?

Treba biti svjestan ograničenog napretka koji je Crna Gora postigla u pravosudnoj reformi, zbog čega bi crnogorska vlast u najskorijem roku trebalo da se uhvati u koštac s pitanjima nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti sudija, u skladu s preporukama GRECO. Isto važi i za reformu javne uprave koju svakako treba nastaviti i bazirati na stručnosti, ali i postizborno kadriranje gdje bi trebalo izbjegavati politički revanšizam.

U izvještaju je naglašena konstruktivna uloga Crne Gore u kontekstu regionalne saradnje i međususjedskih odnosa, a vrijedi pohvaliti i nastaviti dosadašnju potpunu usklađenost sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, kao i učešće u zajedničkim misijama.

PROČITAJTE  Roberta Metsola je nova predsjednica Evropskog parlamenta

Na kraju, posebno sam naglasio područje slobode i nezavisnosti medija koje zabrinjava i koje je i u zadnjih pet izvještaja Evropske komisije ocijenjeno „bez napretka“. Već sam ranije osudio napade na novinare i pozvao na hitnu istragu i kažnjavanje počinilaca. Upravo je sloboda medija jedna od osnovnih vrijednosti EU, pa će to pitanje biti jedno od okosnica crnogorskog pretpristupnog puta.

Prilikom predstavljanja nacrta Vašeg izvještaja u Spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta, iz Evropske komisije je poručeno da je za Crnu Goru sada važno da „ne nazaduje“ u ranijim dostignućima, posebno kada je riječ o vladavini prava. Da li Vi vidite gdje konkretno postoji opasnost od nazadovanja Crne Gore i šta mogu biti eventalne posljedice, s obzirom na primjenu nove metodologije koja uključuje i princip reverzibilnosti?

Kao što sam već naglasio, mislim da je potrebno posebno paziti na događanja u pravosuđu i sudstvu, i dosadašnji ograničen napredak u pravosudnoj reformi. Dobro je da je prošlonedjeljnim povlačenjem prijedloga izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju izbjegnut potez koji bi se sigurno mogao protumačiti kao nazadovanje.

Svaki potez poput takvih izmjena zakona, posebno imajući u vidu još višu podršku članstvu Crne Gore u EU, imao bi dvostruke negativne posljedice za crnogorsku vlast: usporavanje procesa pregovora s jedne i nezadovoljstvo građana Crne Gore s druge strane.

Kako vidite najavljenu mogućnost boljeg dinamizma odnosno bržeg napretka na evrointegracionom putu Crne Gore od početka primjene nove metodologije? Šta je realno očekivati u narednim mjesecima kada je pristupni proces Crne Gore u pitanju?

Moj je utisak nakon prvog sastanka s novom crnogorskom glavnom pregovaračicom, gospođom Zorkom Kordić, da su u Podgorici svjesni svojih prioriteta i težine ocjena navedenih u Izvještaju. Minimalna većina u Skupštini i kohabitacija na relaciji Vlada-predsjednik su okvir u kojem su moguća samo tri raspleta, od kojih je samo jedan poželjan, a to je konsenzus oko zajedničkih rješenja za ključna pitanja Crne Gore i jačanje demokratskih institucija, na čemu insistira EU i nudi svoju logističku i svaku drugu podršku.

PROČITAJTE  Petev podržao Džeku u Milanu: Fotografirao se sa malim Danijem

Koliko raznorodni politički okvir i politička kohabitacija unutar Crne Gore mogu da se odraze na opšti napredak zemlje?

Crna Gora se nalazi u politički izuzetno dinamičnoj i složenoj situaciji. Nije samo riječ o sučeljavanju na relaciji Vlada-predsjednik Republike ili tanke parlamentarne većine s parlamentarnom manjinom. Čini mi se da se radi i o konfrontiranju vrlo različitih političkih grupa unutar same vladajuće koalicije.

Gotovo od početka mandata nove vlasti uočljiva je osjetljiva kohabitacija nekoliko koalicija koje čine vlast. Već sam ideološki raspon učesnika okupljenih u vladajućoj strukturi zahtjeva ozbiljan napor i kompromise kako bi se održala. Za jedan dio vladajućih upitan je i sam koncept crnogorske državnosti i suvereniteta. U takvom kontekstu, biće naročito teško dogovarati rješenja kad jednom na dnevni red dođu konkretni problemi u pregovorima s Briselom tokom zatvaranja pojedinih poglavlja.

Kompletan intervju pročitajte OVDJE.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare