Svijet

Plan britanskog premijera Johnsona: Šest koraka koje Zapad mora preduzeti da bi pomogao Ukrajini

Premijer Velike Britanije Boris Johnson je u svojoj kolumni za "New York Times" pisao o trenutnoj situaciji u svjetlu ruske agresije na Ukrajinui i eskalaciji sukoba te predložio šest koraka koji se moraju poduzeti da bi se zaštitio međunarodni poredak.

Tokom protekle sedmice, kao odgovor na potresne scene u Ukrajini, Johnson navodi da je jedinstvo Zapada bilo impresivno i ohrabrujuće.

Svakodnevni razgovori

"Znam iz mojih skoro svakodnevnih razgovora s predsjednikom Volodimirom Zelenskim da je to Ukrajincima pružilo utjehu u trenutku kada im je to bilo najviše potrebno",istakao je Johnson.

On navodi da nikada u životu nije vidio međunarodnu krizu u kojoj je linija podjele između ispravnog i pogrešnog bila tako oštra, dok ruska ratna mašina oslobađa svoj bijes na ponosnu demokratiju.

Bezobzirni napad Rusije na nuklearnu elektranu u Zaporožju podsjeća nas koliko su ulozi za sve teški. Više od milion ljudi pobjeglo je od nasilja u neizvjesnu budućnost.

Naglasio je da je Britanija upozorila da svijet ulazi u period u kojem će autoritarne države testirati snagu Zapada u svim oblastima.

"Više nije dovoljno iznositi tople floskule o međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima. Morat ćemo ga aktivno braniti od kontinuiranog pokušaja redefinisanja pravila silom i drugim alatima, kao što je ekonomska prinuda.

Duboke implikacije

Moramo obnoviti efektivno odvraćanje u Evropi, gdje je, predugo, sam uspjeh NATO-a i američke sigurnosne garancije stvarao samozadovoljstvo. Ono što se dešava u Evropi imat će duboke implikacije širom svijeta", pojašnjava Johnson.

Dodao je da Rusija ima ogromnu snagu i da se sada moramo pripremiti za još mračnije dane koji su pred nama.

U tom smislu predložilo je svoj plan od šest tačaka za Ukrajinu.

"Prvo, moramo mobilizirati međunarodnu humanitarnu koaliciju. Moramo svi zajedno raditi na uspostavljanju momentalnog prekida vatre i omogućavanju civilima bezbjednog prolaza, hrane i medicinske zalihe",- navodi on.

Dodaje da je drugi korak pomoći Ukrajini da se odbrani te je u tom smislu sve više nacija spremno obezbjediti dodatnu odbrambenu opremu.

"Kao treću stvar, moramo maksimizirati ekonomski pritisak na Putinov režim. Moramo ići dalje na ekonomske sankcije, izbacivanjem svih ruskih banaka iz SWIFT-a i davanjem našim agencijama za provođenje zakona neviđenih ovlaštenja da ogule fasadu prljavog ruskog novca u Londonu. Moramo krenuti za oligarsima.

Trenutne mjere nisu dovoljne

Do sada je Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo sankcije za više od 300 članova elite i entiteta, uključujući samog Putina. Ali ove mjere neće biti dovoljne osim ako Evropa ne počne da se odvikava od ruske nafte i gasa koji finansiraju Putinovu ratnu mašinu", smatra Johnson.

Na četvrtom mjestu ističe da bez obzira koliko dugo trajalo mora se spriječiti bilo kakva puzajuća normalizacija onoga što Rusija radi u Ukrajini.

"Lekcija iz ruske invazije na Gruziju 2008. i zauzimanja Krima 2014.godine je da prihvatanje rezultata ruske agresije samo podstiče dalje agresije", smatra Johnson.

Dodaje da se ne smije dozvoliti da Kremlj zauzme komad nezavisne zemlje i nanese ogromnu ljudsku patnju, a da nakon toga svijet to prihvati kao da se ništa nije dogodilo.

"I na kraju, kao šesti korak, moramo odmah djelovati na jačanju euroatlantske sigurnosti. Ovo uključuje ne samo jačanje istočnog krila NATO-a, već i podršku evropskim zemljama koje nisu članice NATO-a, koje su potencijalno u opasnosti od ruske agresije, kao što su Moldavija, Gruzija i države zapadnog Balkana.

A oni koji učestvuju ili omogućavaju rusku agresiju, poput Bjelorusije, bit će podvrgnuti maksimalnim sankcijama", zaključio je britanski premijer Johnson u svom autorskom članku za "New York Times".