Politika

Plenković: BiH ne bi trebala biti “posljednji vagon u vozu prema Evropskoj uniji”

Hrvatska je “vrlo brzo, gotovo refleksno” podržala Ukrajinu i osudila Rusiju jer je sama bila žrtva agresije u Domovinskom ratu, poručio je u Rotterdamu na kongresu Evropske pučke stranke (EPP) hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Budući da smo zemlja koja je bila žrtva agresije režima Slobodana Miloševića, podrška vlade i hrvatskog naroda Ukrajincima stigla je vrlo brzo, gotovo refleksno”, kazao je Plenković na panelu “Ujedinjeni u solidarnosti: Odbrana zapadne demokratije”.

Njegovi su sagovornici bili grčki premijer Kiriakos Micotakis, nizozemski ministar vanjskih poslove Wopke Hoekstra i predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola, dok je panel moderirao glavni sekretar EPP-a Antonio Lopez-Isturiz.

Hrvatski premijer smatra da se trenutno sukobljavaju zagovornici upravljanja svijetom na “kooperativan način” s jedne strane i “konfliktan” s druge strane te da takvom trenutku niko ne može stajati po strani.

Pritom je istaknuo da je zapad pružio “nevjerojatnu pomoć” Ukrajini i da postoji “međunarodna mobilizacija” za Ukrajinu.

“Govorim to kao neko iz zemlje koja je također bila žrtva agresije. U 90-ima ne samo da nismo vidjeli takvu mobilizaciju međunarodne zajednice, već smo se morali braniti pod embargom UN-a na uvoz oružja”, kazao je Plenković.

Napore podrške Ukrajini nužno je nastaviti i održati, dok bi države članice EU-a trebale i same ojačati svoje resurse, smatra hrvatski premijer.

“Mi primjerice imamo najveći budžet za vojsku ikada i nastavit ćemo održivo ulagati u naše vojne kapacitete”, kazao je Plenković.

Grčki je premijer također ustvrdio da nije bilo alternative postojećoj politici prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.

“Moramo objasniti da će kratkoročno biti poteškoća. Ali da se nismo suprotstavili nasilniku i podržali Ukrajinu, sve vrijednosti za koje smo se borili bile bi ugrožene”, kazao je.

“Ne možemo tolerirati novu vrstu historijskog revizionizma – fantazije o izgubljenim carstvima koje nisu sukladne međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima”, dodao je.

Predsjednica Evropskog parlamenta pohvalila je “koordiniran, efikasan i brz” odgovor EU-a na rusku agresiju, dok je šef nizozemske diplomacije istaknuo da Rusija “aktivno dovodi u pitanje vrijednosti koje bi trebale biti temelj 21. vijeka” zbog čega je potrebno braniti slobodu i demokratiju.

Na panelu se govorilo i o mogućem proširenju Evropske unije. Plenković je, na pitanje o evropskom putu Ukrajine, odgovorio da će Hrvatska kao najmlađa članica Evropske unije biti posljednja koje će se suprotstaviti proširenju Unije.

Napomenuo je i da Bosna i Hercegovina i Kosovo nemaju status kandidata te da BiH ne bi trebala biti “posljednji vagon u vozu prema Evropskoj uniji”.

Poručio je da se EPP treba zalagati za rješavanje “osnovnih” problema koje BiH treba razriješiti na putu prema Evropskoj uniji, poput usvajanja “pravednog izbornog zakona” kako bi se sva tri konstitutivna naroda osjećala “dobro i lagodno” u BiH.

“Trebamo nastaviti inzistirati na tim pitanjima jer je to esencijalno”, kazao je Plenković, referirajući se na zahtjev za promjenom izbornog zakona kako bi se onemogućilo da brojniji Bošnjaci Hrvatima biraju predstavnike.

Na 27. kongresu Evropske pučke stranke 31. maja i 1. juna 735 delegata izabrat će novog predsjednika – jedini kandidat je Manfred Weber iz bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) – glavnog sekretara, deset potpredsjednika i rizničara.

Među 11 kandidata za potpredsjedničke pozicije je i potpredsjednica Evropske komisije za demokratiju i demografiju Dubravka Šuica (HDZ).