Plućna embolija ili embolija pluća je poremećaj koji nastaje iznenadnim nakupljanjem zgusnute krvi u arterijama, a posljedica može biti opstrukcija dotoka krvi u plućno tkivo.
Embolus je obično krvni ugrušak (tromb), ali to mogu biti i mast, koštana srž, djelić tumora ili zračni mjehurić koji putuje krvnom strujom dok ne začepi krvnu žilu.
Plućna embolija je začepljenje arterije pluća (plućne arterije) embolusom.
Embolus je čvrsta, tekuća ili plinovita nakupina unutar krvnih žila koja se nalazi u dijelu krvožilnog sustava u kojem je nastala. Embolija je najčešće povezana s trombima koji se otkinu te putujući kroz manje krvne žile zaglave u nekoj od njih.
Plućna embolija može biti opasna po život, no brza reakcija i tretman mogu uvelike smanjiti rizik od smrti. Plućna embolija je uzrok smrti kod 10 % ljudi koji umiru u bolnicama – plućni infarkt.
Mjere za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka u nogama također mogu pomoći u zaštiti od plućne embolije.
U većini slučajeva plućna embolija se pojavljuje s dubokom venskom trombozom, a faktori poput raka i prethodne operacije mogu povećati rizik.
Plućna embolija – uzrok
Plućna embolija najčešće nastaje kada se krvni ugrušak (tromb) zaglavi na račvištu plućne arterije, u plućnoj arteriji ili nekom njezinom manjem ogranku u plućima.
Krvni ugrušci najčešće nastaju u venama na nogama ili zdjelici, no također mogu nastati i u drugim dijelovima tijela.
U većini slučajeva ugrušci se proširuju u oba plućna krila, iako je češće da se krvni ugrušci proširuju više u desnom plućnom krilu nego u lijevom.
Krvni ugrušci se stvaraju kada krv teče polako ili uopće ne teče, što se najčešće događa kada osoba provede duže vrijeme u istom položaju. Vrlo rijetko se ugrušci stvaraju u venama ruku ili u desnoj strani srca, a kada se ugrušak oslobodi obično otputuje u pluća.
Emboliju, osim krvnog ugruška, mogu uzrokovati:
- amnionska tekućina (tekućina koja ispunjava amnionsku vreću koja se nalazi oko ploda, a ima ulogu zaštititi plod i pupčanu vrpcu od mehaničkih ozljeda)
- kapljice masti
- mjehurići plina
- razna onečišćenja koje intravenski ovisnici uštrcaju u krvožilni sustav.
Masna embolija uglavnom nastaje kod opeklina, ozljeda ili trovanja, dakle stanja u kojima može doći do opsežnog razaranja masnog tkiva. Kod izrazito pretilih ljudi čak i mala ozljeda može uzrokovati masnu emboliju. Kapljice masti se najčešće emboliziraju u plućima.
Zračna embolija je stanje koje često nalazimo kod ronilaca, ali može biti i neželjena posljedica neurokirurških operacija ili nepravilnog rukovanja injekcijama. Dekompresijska bolest je oblik zračne embolije koji nastaje prilikom izlaganja promjeni atmosferskog pritiska.
U krvi ronioca se prilikom zarona u dubinu otopi više plina nego u normalnom stanju (uglavnom dušika kojeg ima najviše u atmosferskom zraku). Ako dođe do naglog izrona, otopljeni dušik pravi veće mjehuriće u krvotoku koji putuju dok ne začepe određenu krvnu žilu. U plućima mogu biti uzrok akutnog respiracijskog distresnog sindroma (ARDS).
Plućna embolija – simptomi
Simptomi plućne embolije ovise o veličini i mjestu embolusa u plućima. Budući da plućna embolija ostavlja srce i tjelesna tkiva djelomično bez krvi – otežano disanje (gušenje) je uvijek prisutno. Osobu koju je zahvatila plućna embolija može hvatati nesvjestica, a javljaju se i bolovi u prsima.
Postepeno s pogoršavanjem simptoma može doći do glavobolje ili nesvjestice, kašlja te krvavog ispljuvka ili cijanoze. Teška plućna embolija može izazvati kolaps i trenutačnu smrt (plućna embolija – smrt). Javljaju se i neurološki ispadi kao posljedica smanjenog dotoka krvi u mozak.
Plućna embolija se lako može zamijeniti plućnim edemom, zbog sličnosti simptoma.
Simptomi plućne embolije mogu uvelike varirati, ovisno o tome koliko su ugrušci zahvatili pluća.
Najčešći simptomi su:
- kratkoća daha
- bol u prsima (osjećaj kao da ste doživjeli srčani udar)
- kašalj koji ponekad proizvodi krvavi ili prošarani ispljuvak
- bol i/ili oteklina u nogama
- glavobolje
- pretjerano znojenje
- nepravilan rad srca
- vrtoglavica.
