Vijesti

Podriva li Rusija Dejtonski sporazum?

“Ako je to i promjena zvanične politike Ruske Federacije, onda, vjerujte, nema samo Bosna i Hercegovina (BiH) problem. Narasta u mnogo veći problem i mnogo veću glavobolju, ne samo na evropskom kontinentu, već i u svijetu.”

Ovako je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prokomentarisao u utorak (15. decembar) novinarsko pitanje – podržava li šef ruske diplomatije Sergej Lavrov secesiju bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) koju zagovara Milorad Dodik.

Dodik, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, je u ponedjeljak (14. decembar) ispod zastava RS-a u Istočnom Sarajevu dočekao Lavrova riječima:

“Zato ću reći svoju impresiju da je danas ministar (Lavrov) u posjeti Republici Srpskoj, a sutra u posjeti Bosni i Hercegovini.”

Za Komšića je problematičan izostanak reakcije ministra inostranih poslova Rusije na ovu Dodikovu rečenicu, što je, kako kaže, bio razlog zbog čega su on i Šefik Džaferović, kao članovi Predsjedništva BiH, odbili da prisustvuju sastanku sa Lavrovim u Sarajevu u utorak.

Željko Komšić i Šefik Džaferović na konferenciji za medije nakon odbijanja susreta sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim, 15. decembar 2020.

Nedostatak zastave BiH na sastanku Lavrova i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te podrška Rezoluciji o vojnoj neutralnosti koju je usvojila Narodna skupština RS-a, uticali, su, kako su rekli, na njihovu odluku da odbiju sastanak sa Lavrovim. Za Komšića i Džaferovića sporne su i izjave koje je Lavrov dao nakon sastanka sa Dodikom u Istočnom Sarajevu.

Lavrov je, između ostalog, poručio da je “odavno trebala da bude zatvorena Kancelarija visokog predstavnika u BiH”, te da “svaki pokušaj da se ruši Dejtonski sporazum može imati nesagledive posljedice”.

Ruski šef diplomatije se u Predsjedništvu BiH u Sarajevu susreo jedino sa predsjedavajućim Miloradom Dodikom, a nakon toga i sa ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković.

U kratkom obraćanju i bez dozvole za novinarska pitanja, nije dodatno pojasnio svoje izjave i stavove Rusije.

Lavrov za odbranu Dejtona podrivajući duh sporazuma

“Mislim da je glavni paradoks da se gospodin Lavrov zalaže za odbranu Dejtona, a u isto vrijeme, kako navodi, podriva duh tog sporazuma sa tim što se sastaje sa Dodikom, predsjedavajućim Predsjedništva BiH u Istočnom Sarajevu, bez ikakvih simbola države Bosne i Hercegovine, upravo na dan potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) viša savjetnica u Evropskom vijeću za inostrane poslove u Berlinu, Majda Ruge.

Ruge navodi i da Lavrov to radi, jer u posljednjih deset godina nije bilo reakcija Evropske unije (EU) i SAD-a na Lavrove i Dodikove izjave.

“Pitanje je šta EU planira da uradi kao odgovor na to zato što prijetnje da bilo kakve promjene Dejtona mogu voditi velikoj krizi, a možemo da zamislimo šta to sve može da bude, u isto vrijeme baca u pitanje zahtjeve EU o funkcionalnosti Bosne i Hercegovine. Dakle, čak i one minimalne promjene, kao što su promjene procedura glasanja, da bi se popravila funkcionalnost države, one zahtijevaju doticanje Ustava. Prema tome, prijetnje gospodina Lavrova u Istočnom Sarajevu su prijetnje prema programu EU za Bosnu i Hercegovinu”, kaže Majda Ruge.

Rusije nije podržala zaključak Savjeta za provođenje mira (PIC) od 2. decembra u kojem je podvučeno da “entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i da pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH”.

Isti dan stigla je reakcija iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH odbacujući mogućnost odcjepljenja entiteta u BiH.

“Svaka radnja preduzeta s ciljem razgradnje Bosne i Hercegovine predstavljala bi kršenje Dejtonskog sporazuma. Postojanje bilo kojeg od dva entiteta u potpunosti je ovisno o postojanju BiH”, precizirano je reakciji Ambasade SAD-a u BiH.

Komunikolog Mladen Bubonjić ističe da su poruke Lavrova o “nepromjenjivom Dejtonu” došle nakon poruka novoizabranog predsjednika SAD-a Džoa Bajdena (Joe Biden) u povodu 25. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Dejtonski sporazum donio je mir u Bosnu i Hercegovinu i reafirmisao njen suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost. Ipak, četvrt vijeka kasnije, jasno je da rad na uspostavljanju pravde, pomirenja i funkcionalne multietničke BiH nije završen. Previše često vidimo kako nacionalizam pobjeđuje naše nacionalne interese, a bogaćenje nekolicine se stavlja ispred reformi za dobrobit mnogih”, poručio je Bajden 14. decembra.

Bubonjić ocjenjuje da Biden sa ovom porukom najavljuje aktivnije uključivanje SAD-a u pitanja koja se tiču BiH, ali i cijelog Balkana.

“Biden i njegova administracija su najavili aktivnije učešće, a Rusi ne žele tako lako da odustanu od toga, tako da se na te najave većeg uticaja, intenzivnije uloge Amerike u Bosni i Hercegovini i posjeta Lavrova, i uopšte neki stavovi Rusije mogu smatrati kao neki odgovor na takve poteze”, navodi Bubonjić.

Rusija, prema Bubonjiću, ima interes za Balkan, koji ostvaruje kroz podršku srpskim interesima kao neki “vid klina na Balkanu, klina u sferi EU i sferi NATO-a”.

“Da je Rusiji, kao i Republici Srpskoj, toliko stalo do Bosne i Hercegovine, i nije. Stalo je do interesa, kao što je i suprotnoj strani stalo do interesa i do nekih svojih pozicija, pozicija moći, prije svega”, navodi Bubonjić.

Iz Ambasade SAD-a nisu željeli komentarisati izjave ruskog ministra inostranih poslova, a reakcije nije bilo ni u Kancelariji visokog predstavnika.

Ipak, EU i SAD očekuju od Bosne i Hercegovine tranziciju od Dejtona ka Briselu.

To je izraženo i u poruci u kolumni šefa Delegacije EU u BiH Johana Satlera (Johann Sattler) i ambasadora SAD-a u BiH Erika Nelsona (Eric) povodom 25. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma koji traže jasne promjene.

“One uključuju vjerodostojne mjere za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u političkim i upravnim strukturama, te napredak po pitanju ciljanih ustavnih reformi za bolju funkcionalnost zemlje i zaštitu prava građana”, navedeno je u zajedničkoj kolumni objavljenoj 14. decembra.

Ono što se vidi u ovom momentu, smatra politolog Jasmin Mujanović, jeste jedna vrsta “primitivnog” odgovora na to što Moskva, Banja Luka i Beograd očekuju da će se dogoditi u narednih nekoliko sedmica, mjeseci, za vrijeme Bidenove administracije.

“Pogotovo što se tiče očekivanja stvaranja neke vrste novog konsenzusa akcije između Vašingtona i Brisela – jedan malo snažniji zajednički pristup prema ovom regionu, koji bi naravno išao protiv zamišljenih interesa Milorada Dodika, Aleksandra Vučića i Vladimira Putina u ovom regionu”, kaže Mujanović za RSE, dodajući kako ‘postoji jedna vrsta straha i u Banjoj Luci i u Beogradu’.

Tadašnji senator Džo Bajden razgovara s novinarima ispred danskog oklopnog transportera u sastavu UN na aerodromu u Sarajevu, 9. april 1993.

“Sigurno i u Moskvi, što se tiče povratka Amerike, ne samo u BiH već u čitav region i šta bi i kako bi mogla izgledati Bajdenova politika prema regionu, a ona će sigurno izgledati više kao tradicionalna američka vanjska politika prema Zapadnom Balkanu. To je dovoljno opasno za Milorada Dodika, na kraju krajeva i za Moskvu”, mišljenja je Mujanović.

Zbog čega su Komšić i Džaferović za izmjenu Dejtonskog sporazuma?

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić dio je politike u Bosni i Hercegovini koja se zalaže za izmjene Dejtonskog sporazuma i stvaranje građanske države koja se ne temelji na nacionalnom principu. U tom smislu Komšić naglašava važnost presuda Evropskog suda za ljudska prava.

“Mišljenja sam da su presude Evropskog suda za ljudska prava u više slučajeva, svima jasno dale do znanja zašto Dejton nije i ne može biti vječna kategorija”, naveo je Komšić u obraćanju u povodu 25. godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

I član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, se zalaže za reformu Ustava BiH u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima svi građani BiH koji nisu pripadnici tri konstitutvna naroda nemaju puna politička prava.

Riječ je o odrebama Ustava koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja vrhovnih izvršnih i zakonodavnih tijela, rekao je Džaferović u oktobru 2019. godine na sarajevskoj konferenciji “EU budućnost zapadnog Balkana i ljudska prava – Govori istinu moćnima”.

“Stoga su neophodne izmjene Ustava BiH kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvarivati svoja politička prava, neovisno o etničkoj ili drugoj pripadnosti, kako to nalaže pravna stečevina Evropske unije. Međutim ni pripadnici konstitutivnih naroda nisu pošteđeni diskriminacije. Druga sistemska diskriminacija jeste ona prema pripadnicima konstitutivnih naroda na područjima gdje su ti narodi u manjini. To se posebno odnosi na Bošnjake i Hrvate u entitetu Republika Srpska, ali i na Srbe u entitetu Federacija BiH“, istakao je tada Džaferović.

Opštim okvirnim sporazumom za mir (puni naziv Dejtonskog sporazuma op.a.) u Bosni i Hercegovini okončan je troipogodišnjeg rat u Bosni i Hercegovini (1992.-1995. godine), uz pomoć američke administracije. Od 1. do 21. novembra 1995. godine je održana konferencija u američkom vojnoj bazi kod Dejtona.

Dejton po mjeri BiH od prije 25 godina

Učesnici pregovora bili su tadašnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske- Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Ričar Holbruk (Richard Holbrooke) i general Vesli Klark (Wesley Clark).

Sporazumom koji je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine predviđen je i Ustav Bosne i Hercegovine, koji predstavlja Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, u kojem je dogovoreno da zemlja ima dva entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska).

Evropski sud za ljudska prava do sada je u četiri odvojene presude ocijenio da je Ustav Bosne i Hercegovine diskriminatoran, praktično, prema svim građanima i građankama BiH, a kojim se garantuju sva prava iz Opšte deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija (UN), te iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 



Povezani postovi: