Region

Poražavajući podaci: Za 8 godina iz Hrvatske odselilo više ljudi nego u 46 godina Jugoslavije

Na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, do prije par godina procjenjivalo se da oko 3.200.000 hrvatskih iseljenika i njihove djece živi izvan Hrvatske. Aktuelni popis stanovništva, koji je upravo započeo, mogao bi po prvi put u historiji ukazati na tragičnu nacionalnu dihotomiju, približi li se međusobno, ili čak izravna, broj Hrvata koji prebivaju u zemlji i u inozemstvu, piše Slobodna Dalmacija.

Po nekim demografima, Hrvatska trenutno realno nikako nema više od 3 miliona i 800 hiljada stanovnika. Prebroji li se dosad evidentiranoj iseljenoj Hrvatskoj i ona koja je u svijet otišla tokom zadnjeg desetljeća – a samo od ulaska u EU, Hrvatska je izgubila više od 370 hiljada stanovnika – taj tragični raskol mogao bi biti i matematički zaokružen, a Hrvati postati napola podijeljena nacija i u doslovnome, brojčanome, smislu.

Razasuti po svijetu

Najbrojnija hrvatska dijaspora je trenutno u SAD-u; tamošnje procjene govore o oko 1.200,000 ljudi koji se još uvijek osjećaju Hrvatima. U Njemačkoj ih je oko pola miliona te po cca četvrt miliona u Australiji, Kanadi i Argentini. Oko 200 hiljada Hrvata živi i u Čileu, oko stotinu hiljada na Novom Zelandu, u Austriji oko 90 hiljada, Švicarskoj 80 hiljada, Brazilu 70 hiljada, Italiji 60 hiljada, te oko 40 hiljada u Francuskoj, isto toliko u Švedskoj, a oko 25 hiljada u Irskoj… Ovo su samo zemlje s najviše Hrvata, na desetke hiljada ili manje živi ih razasuto diljem svijeta.

U doba Jugoslavije, u razdoblju od 46 godina, u zapadnu Europu odselilo se oko 350.000 Hrvata. U proteklih osam godina, iz napokon slobodne, suverene i europske Hrvatske, odselilo ih se više nego iz ‘tamnice naroda’, oko 370.000. Na ovaj je migrantski paradoks upozorio doc. dr. sc. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. On je u Njemačkoj nedavno proveo i važno istraživanje “Percepcija iseljenika o Hrvatskoj”, kroz koje je utvrdio goleme razlike između nekadašnjih iseljeničkih valova, s čvrstom tendencijom povratka, i modernoga egzodusa prilikom kojega se zauvijek ostavljaju zavičaji i rodni pragovi.

PROČITAJTE  Otac koji je ubio troje djece stabilno. Prijeti mu 50 godina zatvora. Komšije otkrile nove detalje

“Prije su iseljeni Hrvati koristili svaku priliku da posjete domovinu. Danas mnoge, nažalost, više ne zanima vlastiti zavičaj: prije je samo tri posto njih govorilo da će ostati zauvijek u Njemačkoj, a sada je takvih više od 45 posto. Nekad se htjelo vratiti 80 posto ekonomskih iseljenika, dok je sada riječ o samo 15 posto Hrvata koji žive u Njemačkoj“, upozorio je u svom radu Jurić. Paradoks je tim veći da nekadašnji iseljenici u pravilu u domovini nisu imali vlastitu nekretninu, a sadašnji je u pravilu imaju. Nekad im je bio primarni cilj štedjeti da bi nešto ostvarili u rodnom kraju: sagradili kuću ili kupili auto ili traktor. Današnji iseljenici ostavljaju sva svoja domovinska polja i imanja, a često žive u njemačkim skromnim sobicama.

Zemlja iseljavanja

Hrvatska je kroz historiju oduvijek bila zemlja iseljavanja: velikim iseljeničkim valovima preko Atlantika svjedočila je uoči Prvog svjetskog rata, potom od 1918. do Drugog svjetskog rata, zatim neposredno poslije Drugog svjetskog rata i nakon 1965. godine, kad su uglavnom preferirane zemlje Zapadne Europe te Australija, Novi Zeland i Kanada. Nakon devedesetih, Hrvati uglavnom odseljavaju u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Irsku, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland.

PROČITAJTE  Plenković ne podržava Milanovića: BiH ima svoje institucije, a Hrvatska svoje

Već spomenuti naučnik dr. Tado Jurić u svojoj je zadnjoj naučnoj studiji „Gubimo li Hrvatsku“ pokazao da nezaposlenost ili nemogućnost pronalaska odgovarajućeg posla u struci u Hrvatskoj nisu glavni motivi trenutnih iseljavanja, nego da su to primarno nepravda, nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija. Potisni faktori iz Hrvatske puno su jači kod modernih mladih ljudi, nego što su im objektivno privlačniji elementi života u inozemstvu.

Ključ odljeva

Do nekog većeg povratka novih hrvatskih iseljenika teško da će doći, jer razlozi zbog kojih se iseljenici ne žele vratiti isti su i godinama nepromijenjeni u odnosu na ono što ih je otjeralo iz domovine, zaključio je dr. Jurić. Nepravedno društvo i tzv. zarobljena država, korupcija, slabe institucije, nepotizam i klijentelizam su u Hrvatskoj stabilno nepomični, pa su u svojoj odluci da žive drugdje, u uređenijem i pravednijem društvu, jednako čvrsti i nepomični i naši u svijetu.

Ako je glavni ključ odljeva našeg naroda u svijet trenutno u osjećaju građanske nepravde, a za pravdu je, kao što znamo, zaduženo pravosuđe, oni političari koji se zalažu za nepromjenjivost i zadržavanje kontrole nad tim istim nepravednim i nefunkcionalnim pravosuđem istodobno se aktivno bore i da novi hrvatski naraštaji svoju životnu sreću nastave tražiti daleko od svog rodnog doma, piše Slobodna Dalmacija.



Povezani postovi: