Prema najnovijim podacima, broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 31. januar 2025. godine iznosio je 546.863. Ovaj broj predstavlja povećanje od 5.195 zaposlenih u odnosu na isti period prošle godine, kada je broj zaposlenih bio 541.668. Međutim, u odnosu na kraći vremenski okvir, konkretno na 31. decembar 2024. godine, broj zaposlenih je manji za 4.589.
Povećanje broja zaposlenih u protekloj godini ukazuje na stabilizaciju tržišta rada, dok manji pad u odnosu na kraj prošle godine može biti rezultat sezonskih fluktuacija ili drugih privremenih faktora.
Podaci prema kantonima
Kada se podaci analiziraju po kantonima, situacija je sljedeća:
Kanton Sarajevo i dalje prednjači sa 150.352 zaposlenih, što je povećanje od 2.556 u odnosu na prošlu godinu. Ovaj porast ukazuje na kontinuirani ekonomski razvoj glavnog grada, koji privlači nove investicije i otvara radna mjesta.
Tuzlanski kanton bilježi povećanje broja zaposlenih za 345, sa 104.406 na 104.061. Ovaj rast, iako manji, ukazuje na stabilnost tržišta rada u ovom dijelu zemlje.
Zeničko-dobojski kanton također bilježi porast, i to za 261 zaposlenih, čime broj zaposlenih doseže 87.492.
Hercegovačko-neretvanski kanton bilježi veći porast od 648 zaposlenih, što je značajan pomak za ovaj region, koji tradicionalno ima manji broj zaposlenih u odnosu na centralne dijelove Federacije.
Negativni trend u Srednjobosanskom kantonu
Iako većina kantona bilježi rast, Srednjobosanski kanton je zabilježio pad broja zaposlenih za 142, što može ukazivati na određene ekonomske izazove s kojima se ovaj kanton suočava.
Manje promjene u drugim kantonima
Ostali kantoni, poput Unsko-sanskog kantona sa porastom od 514 zaposlenih, Zapadnohercegovačkog kantona (463), te Posavskog kantona (80), pokazuju manje fluktuacije, dok su Bosansko-podrinjski kanton i Brčko distrikt zabilježili skromne promjene s porastima od 55 i 35 zaposlenih, redom.
Na RS otpada 8.587 zaposlenih, što je rast od 201 u odnosu na prošlu godinu.
Povećanje broja zaposlenih u Federaciji BiH u protekloj godini ukazuje na stabilizaciju tržišta rada, premda su prisutni i regionalni nesrazmjeri. Najveći rast zabilježen je u Sarajevu i Hercegovini, dok Srednjobosanski kanton suočava s padom broja zaposlenih.
Ovi podaci mogu ukazivati na ekonomske promjene u različitim dijelovima zemlje i odražavaju dinamiku tržišta rada u Bosni i Hercegovini.
