Politika

Postoji nada za BiH? Berlin konačno shvatio da je propala politika stalnih kompromisa

"U Bosni i Hercegovini je rat završio 1995., ali koncept etničke segregacije opstao je do danas. Sada konačno postoji razlog za nadu“, piše Tageszeitung.

„Bundestag se zalaže za ustavnu reformu u skladu s pravnom državom, reformu koja jednako tretira sve građane i želi spriječiti diskriminaciju.

Evropska porodica

Bundestag vidi Bosnu i Hercegovinu kao dio evropske porodice i želi zemlji omogućiti dobivanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Rezolucija (Bundestaga, op. a.) se izjašnjava protiv otcjepljenja Republike Srpske koje traže srpski nacionalisti i ne želi dozvoliti formiranje „trećeg entiteta" kojeg zahtijevaju hrvatski nacionalisti", piše Tageszeitung, prenosi DW.

List nadalje navodi:

"Nakon napada Rusije na Ukrajinu konačno se u Berlinu shvatilo da je propala višedecenijska politika stalnih kompromisa sa žestokim nacionalistima posebno na srpskoj i hrvatskoj strani.

Ova slabost EU-a, a također i Njemačke, u konačnici je otvorila vrata Rusiji da Bosnu i Hercegovinu koristi kao kapiju za provedbu anti-EU i antiliberalne demokracije na Balkanu.

Ali onaj ko je, poput EU-a i Njemačke, desetljećima gledao prekriženih ruku sada mora shvatiti da je nakon 30 godina proces podjele društva dobrano uznapredovao.

Mlađi od četrdeset godina ne sjećaju se mirnog suživota ljudi prije rata. Srpski i hrvatski nacionalisti uspjeli su postići da njihova tumačenja historije budu prihvaćena u "njihovim" školama i medijima, pa su ratni zločinci osuđeni od strane UN-ovog suda, poput Ratka Mladića, heroji vlastitog naroda.

Slobodni mediji

Srebrenica, kažu, nije bila genocid i rat je bio građanski. Hrvatski nacionalisti na sličan način pišu historiju", piše list.

"Prije svih su religiozni muslimanski Bošnjaci također razvili tendenciju da se izoliraju. Međutim na bošnjačkoj strani postoji diferencirana stranačka scena i slobodni mediji kao i civilno društvo koje je ponekad sposobno za akciju.

Umjetnici i neki intelektualci održavaju kontakte sa svim stranama. I civilno društvo je zadovoljno što je hrvatska diplomatija neslavno podbacila sa svojim projektom trećeg entiteta i što je vojno pojačanje Zapada pokazalo da otcjepljenje Republike Srpske nije dopušteno, ali da teritorijalni integritet ne jamči samo Evropa, već i Sjedinjene Američke Države.

Da bi se nova politika provela, potrebno je savladati mnogo otpora. Ne samo u samoj zemlji, već i unutar EU-a, postoje snage koje održavaju bliske kontakte s nacionalističkim stranama – poput Mađarske i mnogih desničarskih snaga u EU.

Te snage čekaju da vide kako će se rat u Ukrajini razvijati. Pobijedi li Putin, nacionalisti u Bosni i na Balkanu bit će sveukupno ojačani - sa svim posljedicama", zaključuje Tageszeitung.