Svijet

Potez Rusa ledi krv u žilama, a Amerikanci gube strpljenje s Ukrajinom: Stalno nam traže oružje, a pogledajte šta pričaju!

Rusija, navodno, premješta zalihe krvi blizu ukrajinskih granica u sklopu gomilanja medicinskih zaliha, vojne opreme i vojnika.

Reuters je prvi izvijestio o ruskom kretanju zaliha krvi do granice s Ukrajinom, a zatim i CNN, pozvavši se na dva anonimna američka viša dužnosnika odbrane koja su izjavila da bi gomilanje zaliha krvi moglo upućivati na konkretne planove za napad.

Zalihe krvi potrebne su za liječenje žrtava tokom sukoba, a obično imaju ograničen rok trajanja, do 42 dana, odnosno do godinu dana ako je krvna plazma zamrznuta.

Sadašnji i bivši američki dužnosnici objašnjavaju da su pokazatelji poput zaliha krvi ključni da bi se odredilo je li Moskva spremna izvršiti invaziju. Međutim, jedan od američkih dužnosnika upozorio je u razgovoru za CNN da prisutnost ruskih zaliha krvi u blizini ukrajinske granice nije apsolutni pokazatelj vojne ofanzive. To je samo jedan od mnogih elemenata koje SAD nadzire na granicama.

S druge strane, Ukrajina je potpuno negirala da je Rusija premjestila bilo kakve zalihe krvi na prve crte ratišta, čime se napeti odnosi između Washingtona i Kijeva dodatno pojačavaju.

“Takve su ‘vijesti’ element informacijskog i psihološkog ratovanja. Svrha takvih informacija jest širenje panike i straha u našem društvu”, komentirala je zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hanna Maliar.

Bijela kuća upozorava administraciju predsjednika Zelenskoga da umanjuje važnost razvoja događaja te da bi ih ignoriranje prijetnje moglo dovesti u situaciju da budu nespremni za potencijalni ruski napad.

Predsjednik pod pritiskom

“Razumijemo tešku poziciju ukrajinskog predsjednika Zelenskog i pritisak pod kojim se nalazi. Ali on u isto vrijeme umanjuje rizik od invazije i traži oružje za odbranu u vrijednosti od nekoliko stotina miliona dolara. Mislimo da je važno biti otvoren i iskren u vezi s prijetnjom”, poručili su iz Bijele kuće.

Više od 100.000 ruskih vojnika i tenkova nalazi se na ukrajinskoj granici, a taj bi se broj mogao udvostručiti u sljedeće dvije do tri sedmice. Zapadni obavještajni dužnosnici vjeruju da bi Rusi mogli biti spremni za “punu” invaziju do sredine februara, ali manji napad mogao bi se pokrenuti u bilo kojem trenutku.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin objasnio je da postoji više opcija koje su dostupne ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, uključujući zauzimanje gradova i značajnih teritorija, ali i provokativne političke radnje poput priznavanja odcijepljenih teritorija.

Američki general Mark Milley, načelnik Združenog stožera američke vojske, opisao je rusko raspoređivanje snaga kao veće od bilo čega po razmjerima i opsegu još od hladnog rata. Vjeruje da ishod u slučaju da Putin uistinu odluči izvršiti invaziju bio “strašan” i da bi rezultirao značajnim žrtvama.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija upozorile su Rusiju da će se suočiti s privrednim sankcijama ako napadne Ukrajinu. One bi se nadovezale na sankcije nametnute Rusiji otkako je anektirala Krim i podržala proruske separatiste u istočnoj Ukrajini 2014., iako među zapadnim zemljama postoje podjele oko toga kako odgovoriti jer Evropa ovisi o ruskom plinu.

Rusija opskrbljuje Evropu svojim plinom preko ukrajinske mreže i plinovoda Sjeverni tok 1, koji ide kroz Baltičko more. Ukrajinski plinski transportni sistem u državnom je vlasništvu i opskrbljuje kontinent više od pola stoljeća. Ukrajina od Rusije dobija dvije milijarde dolara naknada za tranzit. Cjevovod Sjeverni tok 1 ima kapacitet od 55 milijardi prostornih metara. Bude li Sjeverni tok 2 odobren, to će se udvostručiti, a ukrajinski sustav tada bi mogao biti isključen i Ukrajina će izgubiti tranzitne naknade.

“Prilično smo uvjereni da je to dio Putinova plana da oslabi Ukrajinu i da je učini ranjivijom. Ako je ukrajinska cijev netaknuta i operativna, Rusija se oslanja na nju. Ako ukrajinske cijevi nema jer postoji Sjeverni tok 2, to je razlog manje da Rusija ne napada”, rekao je u intervjuu za Times Andrej Kelin, ruski ambasador u Londonu.

Istovremeno, Rusija nastoji uspostaviti nove veze s Kinom. Kremlj želi potaknuti privrednu saradnju s “perspektivnim partnerom” Pekingom, što bi uključivalo slanje više plina i nafte u Kinu.

Rusija već ima jedan cjevovod Snaga Sibira, koji vodi plin isključivo u Kinu. Radi se o projektu vrijednom 55 milijardi dolara, koji je ujedno najveći u ruskoj historiji, a uslijedio je nakon sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji zbog napada na Ukrajinu 2014. godine.

Gazpromovi poslovi

Očekuje se da će Gazprom, ruska državna energetska firma, ove godine finalizirati dogovor za drugi naftovod od Sibira do Kine, poznat kao Snaga Sibira 2.

Ruski diplomat u Velikoj Britaniji ističe da bi povećanje broja plinovoda prema Kini za Rusiju bilo mnogo isplativije, stabilnije i mirnije nego prema Evropi.

Kelin tvrdi da Moskva nije zabrinuta zbog potencijalnog otkazivanja plinovoda Sjeverni tok 2, projekta vrijednog 11 milijardi dolara, jer bi u tom slučaju na gubitku mnogo više bili Evropljani i evropske privatne firme.

Prema nedavnim podacima kineske Glavne carinske uprave, trgovina između Kine i Rusije prošle je godine porasla na rekordnih 146,88 milijardi dolara, što je 36 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Danas bi se trebao održati sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o gomilanju ruskih snaga na granici s Ukrajinom, a američki dužnosti su pozvali Rusiju da “iskoristi ovu priliku kako bi objasnila što radi.”



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare