Ruske su vlasti uspostavile najmanje 66 logora za Ukrajince na području Rusije, od kojih su neki udaljeni i do 9.000 kilometara od Ukrajine, u koje se većinom smještaju civili koje su ruske snage "evakuirale" iz Ukrajine, objavio je britanski dnevnik "i".
Ti se logori nalaze u nekadašnjim sovjetskim sanatorijima i na drugim lokacijama na područjima poput Sibira, Kavkaza, Arktičkog kruga i na ruskom Dalekom istoku.
Proveli analizu
Dnevnik navodi kako je do podataka došao analizom lokalnih ruskih medija, ali je i razgovarao s nizom aktivista za ljudska prava koji pomažu Ukrajincima da pobjegnu iz tih logora, prenosi "Jutarnji list".
"Država ih tretira kao radnu snagu, kao predmete, i seli ih uokolo bez da se pobrinu za njihove potrebe", izjavio je jedan aktivist za "i".
"Država se nije u stanju brinuti za njih. Ranjivi su i treba im pomoć."
Prošli je mjesec Kremlj naložio gradovima i mjestima širom Rusije da se pripreme za dolazak do 100.000 "izbjeglica", a Moskva sada tvrdi kako je "evakuirala" više od milion ljudi iz ratne zone.
Među prisilno odvezenima su i hiljade građana Mariupolja, koji je proteklih sedmica poprište najžešćih borbi.
Tanja Lokšina, predstavnica Human Rights Watcha, rekla je za "i" kako ta organizacija raspolaže opsežnim dokazima da ruske snage pod prisilom sele hiljade Ukrajinaca u Rusiju.
"Kada je ljudima pružen samo izbor ostati pod sve jačom artiljerijskom paljbom ili otići na teritoriju okupatorskih snaga, to se smatra prisilnim premještajem po međunarodnom zakonu o ljudskim pravima", istaknula je Lokšina.
Oskudijevaju u svemu
"Izrazito smo zabrinuti zbog toga što se događa. Ljudi koji se žele evakuirati u sigurnije dijelove Ukrajine bivaju prevezeni u Rusiju - u pojedinim slučajevima na udaljena područja vrlo daleko od ukrajinskih ili evropskih granica.
Oni su ranjivi, oskudijevaju u svemu, često nemaju ni lične isprave i nalaze se u milosti okupacijskih snaga."
Lokacije na koje bivaju odvezeni nazivaju se "privremenim tačkama smještaja" i u većini slučajeva riječ je o sanatorijima, dječjim kampovima u divljini, najmanje jednom centru za "patriotsku edukaciju" te jednom odlagalištu hemijskog oružja.
Njihova imena, ističe "i", u posebnom su kontrastu s težinom situacije. U Permu su tako smješteni u "Malom princu", u Tatarstanu u "Djedu Mrazu", u Omsku u "Prijateljskim momcima", a u Čuvaškoj u "Šumskoj bajci".
Lokalni ruski mediji iz Primorskog kraja - najistočnijeg dijela Rusije na obalama Japanskog mora - objavili su krajem aprila kako je u Vladivostok pristiglo 300 ljudi, među kojima 86 djece, trudnica i umirovljenika, i to nakon sedmodnevnog putovanja Transsibirskom željeznicom.
Nemoguće napustiti državu
Prema analizi britanskog dnevnika, u 38 logora nalazi se 6.250 ljudi, među kojima je 621 dijete. U 66 identificiranih logora ukupno bi moglo stati oko 10.800 ljudi.
Građani Mariupolja smješteni su u gotovo trećinu svih logora.
Ukrajinci koji se nalaze u privremenom smještaju u Rusiji slobodno smiju pješice napustiti logore, no u praksi im je gotovo nemoguće napustiti državu - zbog nedostatka novca i ličnih dokumenata, ali i zato što su mnogi kampovi daleko od najbližih urbanih središta.
Pojedini Rusi ipak su se organizirali i pomažu im - skupljaju novac za karte za vozove, dostavljaju odjeću i igračke za djecu, pozivaju ih u svoje domove.
"Dijele poruke i prosljeđuju Ukrajince ljudima u drugim gradovima, koji im pomažu doći do granice", rekao je jedan od ruskih aktivista.
Ukrajinska pravobraniteljica za ljudska prava Ljudmila Denisova optužila je Rusiju za genocid i kršenje Ženevske konvencije koja zabranjuje prisilne deportacije tokom rata. U svoj apelu Ujedinjenim narodima, Denisova je pozvala na istragu navoda da je do 200.000 djece prevezeno iz Ukrajine u Rusiju.
"Deportirani su u sve dijelove Rusije. Uvjeti u kojima su smješteni i njihovo zdravstveno stanje je nepoznato", rekla je ona.
