Nacrt ustava RS koji će se naći pred NSRS sutra na Posebnoj sjednici je apsolutno skandalozan. Radna verzija dokumenta kojeg guraju presuđeni predsjednik RS Milorad Dodik i njegova klika predviđa je ukidanje Vijeća naroda RS, potpredsjednika, uvođenje Vojske RS, regulisanje pitanja Brčko distrikta, te glavnog grada i prijestonice RS.
Ako ovaj skandalozni dokument sutra bude usvojen, vlasti RS, na čelu sa Dodikom, nastavit će provođenje udara na državu BiH u još žešćem obliku.
Preambula
Preambula Ustava kaže da se ustavno uređenje RS temelji na pravnom kontinuitetu od 9. januara 1992. godine kao dana proglašenja RS i 28. februara 1992. kada je donesen prvi Ustav RS; na historijskom kontinuitetu srednjovjekovne državnosti zemalja kojima su vladale dinastije Nemanjića, Kontromanića i druge; na Dogovorenim osnovnim principima (Ženevski principi od 8. septembra 1995.) i nastavku dogovorenih principa (Njujorški principi od 26. septembra 1995.), kao i porodičnim vrijednostima koje uživaju najviši stepen zaštite RS.
Naglašavajući posvećenosti poštovanju ljudskog dostojanstva, sloboda, demokratskih vrijednosti, vladavine prava, uvažavajući tradiciju srpskog i drugih naroda u borbi protiv fašizma i nacizma, izražavajući opredijeljenost za potpuno poštovanje i primjenjivanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir, koji Aneksom 4 nedvosmisleno prihvata, potvrđuje i garantuje ustavno-pravni položaj RS, Narodna skupština RS kao ustavotvorni organ donosi Ustav RS.
Osnovne odredbe
Osnovne odredbe definišu RS kao suveren, jedinstven i nedjeljiv ustavopravni entitet (suverenitet), potvrđen voljom naroda i Opštim okvirnim sporazumom za mir BiH, te Ustavom BiH.
RS je država srpskog naroda i svih naroda i građana koji u njoj žive.
U članu 4 definisano je da RS samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije, te da joj pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koji su članom 3. Ustava BiH izričito predviđene kao nadležnosti institucija BiH.
Članom 5 kaže se da RS suvereno odlučuje o ovlaštenjima RS zadržavajući pravo da svojom slobodnom voljom istupa iz sporazuma (na nivou BiH). Dalje je definisano da se sporazum iz ovog stava može potvrditi referendumom u RS, te da se Sporazum o promjeni granične linije između RS i FBiH može također potvrditi referendumom.
Član 6 propisuje da Narodna skupština i Vlada RS mogu obustaviti primjenu bilo kojeg akta, mjere ili aktivnosti organa na nivou BiH, a kojih nemaju Ustavu BiH. Zakoni koji nisu u isključivoj nadležnosti BiH ili koji nisu proistekli iz sporazuma entiteta ne proizvode pravno dejstvo u RS.
Također, propisano je da će se zakoni koje donosi Parlamentarna skupština BiH primjenjivati na teritoriji RS tek nakon što ih potvrdi Narodna skupština RS.
Brčko distrikt
Članom 7 regulisano je pitanje teritorije koja je jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva u skladu sa Sporazumom o graničnoj liniji između entiteta.
Ovo pitanje bavi se i Brčko distriktom za koji je propisano da je u zajedničkoj svojini RS i FBiH i taj status se ne može mijenjati bez njihove saglasnosti.
Samoopredjeljenje
Članom 9 je propisano da RS ima pravo na samoopredjeljenje. Također, kaže se da RS može uspostavljati specijalne paralelne veze, udruživati se u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja sa susjednim i drugim državama ili grupom država.
Simboli
Službeni jezici su srpski, te jezici bošnjačkog i hrvatskog naroda, a službena pisma ćirilica i latinica. RS ima zastavu, grb i himnu, te se njihov izgled uređuje ustavnim zakonom.
Ono što je izvjesno je da himna neće biti "Bože pravde", jer se navodi da će se “nakon himne RS izvoditi svečana pjesma "Bože pravde".
Glavni grad je Banja Luka, a prijestonica Republike je Istočno Sarajevo/Pale.
Ljudska prava i slobode
Norme koje garantuju ljudska prava i slobode manje-više su isti kao u prethodnom ustavu. Tako se garantuje sloboda misli, opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog iznošenja mišljenja, primanja i saopštavanja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti.
Članom 34 jamči se sloboda vjeroispovijesti, a vjerske zajednice su jednake pred zakonom i slobodne u izvršavanju vjerskih poslova i obreda.
Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere i ima zaštitu RS.
U članu 37. je propisana sloboda političkog organizovanja i djelovanja, a djelovanje organizacija i pojedinaca koji se finansiraju iz inostranstva dozvoljeno je samo pod uslovima utvrđenim zakonom.
Imovina
U glavi koja tretira ekonomsko i socijalno uređenje, u članu 59. propisano je da RS samostalno i bez ograničenja upravlja i raspolaže imovinom, i ista se ne može otuđiti osim u slučaju propisanim zakonom.
Prirodna bogatstva RS koriste se pod uslovima i na način predviđen zakonom.
Odbrana i međunarodna saradnja
Među prava i dužnosti RS uvršteni su i odbrana i međunarodna saradnja. Odbrana je propisana u glavi VII, članom 116.
Njim je propisano da RS može proglasiti vojnu neutralnost ili odlučivati o vojnom savezu sa drugim državama.
Članom 116a propisano je da RS ima svoju vojsku i da se o Vojsci RS donosi poseban zakon.
Vlast
Organizacijom RS predviđeno je, kao i do sada, da ustavotvornu i zakonodavnu vlast obavlja Narodna skupština RS, da RS predstavlja predsjednik, dok izvršnu vlast vrši Vlada, a sudska pripada sudovima.
Članom 80. propisano je da Narodna skupština raspisuje republički referendum, ali i referendum o statusu RS. U stavu 7 istog člana predviđeno je da Narodna skupština raspisuje izbore za narodne poslanike i predsjednika.
Stav 16 člana 80. predviđa da Skupština, kao i do sada ratifikuje sporazume o specijalnim paralelnim vezama, ali i sporazume o udruživanju u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja.
Novim ustavom nije predviđeno postojanje Vijeća naroda.
Kada je riječ o funkciji predsjednika, najznačajnija promjena je da više nema potpredsjednika i da se potpredsjednici više ni ne biraju na izborima.
Kao nova nadležnost, uvršteno je komandovanje Vojskom i postavljanje i unapređivanje oficira RS.
U članu 98. propisano je da predsjednik neće biti krivično ili građanski odgovoran za bilo koji postupak izvršen u okviru njegove dužnosti.
Sudska vlast
Kada je riječ o sudskoj vlasti, nadležnosti pretežno ostaju iste, s tim što Ustavni sud RS sada odlučuje o primjeni zakona i akata organa BiH na teritoriji RS.
Kada je riječ o sudovima i tužilaštvima, propisano je da se zakonom osniva Visoki sudski i tužilački savjet RS. A on je nadležan za imenovanje, vođenje disciplinskog postupka i prestanka mandata sudijama i tužiocima u RS.
