Bio je ovo prijelazni sastanak, rekao je prvi Putinov diplomat Sergej Lavrov nakon što je više od sat i po razgovarao s Bidenovim državnim sekretarom u hotelu President u Ženevi.
U posljednjih mjesec dana to je već šesti sastanak američkih i ruskih dužnosnika zbog gotovo ratne krize u Ukrajini (Biden i Putin dva su puta razgovarali online, održana su tri sastanka između američkih, NATO i OESS-ovih delegacija s Rusima), da bi sada kada napetost doživljava svoj vrhunac - došlo i do sastanka Antonyja Blinkena i Sergeja Lavrova.
SAD sve više govori da posjeduje obavještajne izvještaje koji najavljuju skoro rusko miješanje u ukrajinske stvari, a Moskva odgovara da je NATO taj koji priprema "okupaciju Ukrajine", koju oni zbog vlastite nacionalne sigurnosti neće dopustiti. Situacija sve više neugodno podsjeća na vremena ne samo 60-ih hladnoratovskih godina nego i mračnih događaja iz 30-ih godina 20. stoljeća.
Ostali na istim pozicijama
I Lavrov i Blinken na sastanak nisu došli ni s čim novim, pa je zato ruski ministar i rekao da ne očekuje "napredak u razgovorima".
Naime, ruska strana opet je ponovila da je za nju neprihvatljivo proširenje NATO-a na zemlje bivšeg SSSR-a, posebno Ukrajinu, a Lavrov je naglasio da je Sjevernoatlantski savez "antiruska organizacija" i zato se Rusija protivi njegovu proširenju do samih ruskih granica, jer se osjeća ugroženom.
Američki državni sekretar također je ponovio i američku mantru, da Rusija ne može nametati volju ni NATO-u, kao ni određivati da neke suverene zemlje same slobodno biraju svoje strateške prioritete.
Prema Lavrovu, Amerikanci se trebaju očitovati o tome da niti jedna država nema pravo štititi vlastitu sigurnost time što ugrožava sigurnost druge države. Moskva već danima, a o tome govori i ruski predsjednik Vladimir Putin, traži "pismeno američko očitovanje" o svojim zahtjevima za jamstva Zapada za rusku sigurnost.
Antony Blinken ovoga puta ih nije donio, ali je Lavrov rekao kako je dobio Blinkenovo obećanje da će Washington obaviti taj svoj "pismeni" zadatak do 30. siječnja, a potom bi se on i Lavrov ponovno našli i prodiskutirali "američki sastavak". To je uvjet Rusije za njezino daljnje sudjelovanje u razgovorima sa Zapadom o tom pitanju.
'Spavači' u Kijevu
Blinken kaže da će ponovno razgovarati sa saveznicima, ali i da se nada kako će Rusija i Zapad pronaći kompromis da dođe do deeskalacije i smirivanja situacije.
I dok se istodobno vode pregovori, u Moskvi ruski parlament Duma počinje razmatrati prijedlog, koji je podnijela Komunistička partija, da Rusija prizna neovisnost odmetnutih ukrajinskih paradržavnih tvorevina Donjeck i Lugansk.
S druge pak strane, američki obavještajni izvori navode da je Rusija prešla liniju s koje praktički više nema povratka te je uplitanje u Ukrajinu gotovo neizbježno. Obavještajni izvori navode da se u Ukrajini, odnosno na području separatističkih fantomskih tvorevina nalaze ruski specijalci koji pripremaju provokaciju pod "tuđom zastavom" koja bi poslužila kao izgovor za rusku intervenciju, ali i da s druge strane, u samom Kijevu, pripremaju, uz pomoć proruskih snaga i svojih "spavača", nasilnu smjenu vlasti, odnosno prorusku vladu koja bi promijenila sadašnju ukrajinsku politiku.
Prema nekim analitičarima, Moskva bi se zadovoljila "okupacijom" ili "povratkom" većeg dijela pod kapu Moskve. Prioritet je, tvrde neki ruski i ukrajinski analitičari (to otvoreno govori prorežimski ultranacionalistički političar Vladimir Žirinovski), u prvom redu Kijev, iz razloga što je tamo u ranom srednjem vijeku osnovana prva istočnoslavenska država te provedeno njihovo pokrštavanje, na čemu Rusija gradi svoj državnopravni kontinuitet, ali i luka Odesa, čime bi ovladali cijelom crnomorskom obalom te napravili "spoj" sa sada "izdvojenom" proruskom paradržavnom tvorevinom u Moldaviji - Pridnjestrovljem. Zapadna Ukrajina oko Lavova nešto je što bi Rusija mogla tolerirati kao zasebnu ukrajinsku državu.
