Svijet

Putin je u najopasnijoj kockarskoj igri otkad je na vlasti. ‘Svi oko njega su s njim u podmornici iz koje ne mogu izaći’

Prva sedmica invazije Vladimira Putina na Ukrajinu nije išao po planu, s ruskom vojskom koja je priznala smrt 500 vojnika (ukrajinske procjene su mnogo veće), a zapadne sankcije zadale su težak udarac ruskom gospodarstvu koji će samo pogoršavati u nadolazećim sedmicama, piše Guardian u analizi rata u Ukrajini. Bez obzira na sve, čini se da je ruski čelnik još odlučniji u namjeri da osvoji Ukrajinu, privučen rastućim ulozima u najambicioznijoj i najopasnijoj kockarskoj igri u dosadašnje 22 godine koliko je na vlasti.

Unatoč nekim porazima na početku invazije, Rusija održava vojnu nadmoć u Ukrajini i njezina će joj oružana moć vjerovatno donijeti prednost kako rat bude odmicao. Ali ostaje pitanje koliko daleko je Putin spreman ići u bombardiranju ukrajinskih gradova, u odupiranju zapadnim sankcijama i kažnjavanju onih koji se u Rusiji odvaže pozivati ​​na mir. Mnogo dalje od ovog - kažu poznavatelji politike Kremlja.

“Mislim da će biti još gore”, kaže Kadri Liik, stručnjakinja za politiku u Evropskom vijeću za vanjske odnose. “Za Putina je eskalacija rata izazov. Ide na sve ili ništa. Ne vidim ga kako mijenja plan jer bi to za njega bio poraz. Vjerovatno su propuštene sve prilike za dogovor sa zapadnim silama. “I mislim da će kod kuće zavesti prilično veliku diktaturu. Vidi se da to dolazi", kazala je.

Zapadni dužnosnici vjeruju da su rizici za Putina visoki. Iako se u diplomatskim krugovima smatralo da će on biti na vlasti još čitavo ovo desetljeće, njegov apetit za rizikom potaknuo je pitanje bi li mogao ranije izazvati reakciju javnosti ili oligarha sada kada ruska ekonomija tone u recesiju. Za sada, svi javni podaci upućuju na to da Putin uživa podršku naroda za rat u kojem su granatirani najveći ukrajinski gradovi Harkov, Kijev i Mariupolj.

U ruskim agencijama za istraživanje javnog mnijenja kažu kako bi visoki postoci podrške ratu mogli ohrabriti Kremlj i produžiti rat u Ukrajini. Ruska državna televizija uglavnom se drži scenarija da "posebna vojna operacija" ide prema planu. Državni TV voditelji osudili su "lažne informacije" o velikim gubicima ruske vojske i raketiranjima ukrajinskih gradova, nastojeći preduhitriti uznemirujuće snimke koje stižu s bojišta putem društvenih mreža.

Stoga su, s namjerom da suzbiju moguću reakciju građana na rat, ruski zastupnici u petak donijeli strogi zakon koji predviđa kaznu do 15 godina zatvora za objavljivanje "lažnih" vijesti o ratu i ruskoj vojsci, što praktički znači svih onih informacija koje ne objavljuju službeni izvori.

Jasno je da je ruska vlada oduvijek bila zabrinuta kako će javnost percipirati ovaj rat, pogotovo ako krene nizbrdo, piše Guardian.

"Možda neki otvore oči i vide da je Putin odgovoran za situaciju i da njegove ambicije nisu ambicije cijele nacije te da je rat uzaludan i nepravedan. Ali to je samo hipoteza jer za sada većina ljudi podržava ovu operaciju", kazao je Kolesnikov.

Putin je svoje glavne savjetnike poslao u televizijske programe da ondje "glume" javnu raspravu o ratu koji je za mnoge Ruse bio iznenađenje. Osim što prodaju javnosti svoju priču o ratu, svi ti stručnjaci na taj način bivaju povezani s Putinom što im otežava da kasnije osude rat ili da se ponašaju kao da ga nisu zagovarali.

“Ne možete racionalno raspravljati o situaciji. Svi ti ljudi u vrhu vlasti su u jednom čamcu, jednoj podmornici s Putinom i trenutno nemaju izlaz iz nje", slikovito je opisao situaciju Kolesnikov.

Dok neki potiho govore o raskolima unutar Kremlja, neki zapadni dužnosnici otvoreno zazivaju takav scenarij. Američki republikanski senator iz Južne Karoline, Lindsey Graham, čak se javno zapitao: "Ima li Bruta u Rusiji?" "Jedini način na koji ovo može okončati jest da netko likvidira tog tipa", napisao je Graham na Twitteru.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je takve izjave "masovnim histeričnim rusofobičnim napadima".

Takve izjave uklopit će se u rusku propagandu o zapadnim sankcijama, za koje Rusija tvrdi da su više usmjerene na kažnjavanje Putina i rušenje režima, nego na okončanje rata u Ukrajini. Sam rat ulazi u drugi tjedan. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da će idući dani "vjerojatno biti još gori" jer ruska vojska pojačava zračne i artiljerijske napade kako bi slomila otpor u gradovima koje je okružila. A nakon razgovora s Putinom, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je Putin "spreman ići do kraja".