Urednik Sky Newsa za međunarodna pitanja Dominic Waghorn napisao je zanimljivu analizu jučer završenog važnog summita NATO-a u Madridu.
Summit NATO-a najavljen je kao "transformativan" i "historijski" te je ispunio očekivanja. Pregovori nisu bili jednostavni, ali NATO je doživio najveću promjenu u zadnjih nekoliko decenija, navodi Waghorn.
Potaknut ni s čim isprovociranim napadom na Ukrajinu, Savez je doživio transformaciju na pažljivo isplaniranom samitu. Prijetnja slici podijeljenog Saveza izbjegnuta je u posljednji čas sporazumom zahvaljujući kojem je Turska odustala od veta na ulazak Švedske i Finske u NATO.
I dalje nije sasvim jasno kolikom cijenom će biti plaćen turski pristanak, a posebno upada u oči da bi tu cijenu mogli platiti Kurdi, saveznici Zapada koji su bili ključni u borbi protiv Islamske države. No čini se da je Erdogan itekako zadovoljan dogovorenim, piše urednik Sky Newsa.
NATO je drastično promijenio svoj strateški koncept, dokument na 16 stranica koji je posljednji put izmijenjen 2010. godine. Tada uopće nije spominjao Kinu, a o Rusiji je govorio kao o "strateškom partneru". Koliko se svijet promijenio u samo deset godina, zapaža Waghorn.
Druga ključna stvar s NATO-ovog samita je plan dramatičnog povećanja broja NATO-ovih vojnika u jedinicama za brzo djelovanje s 40.000 na čak 300.000. Taj plan je zasad još uvijek na razini želje, ali trebao bi transformirati sposobnost NATO-a da brzo reagira na hitne situacije.
Hiljade dodatnih vojnika bit će raspoređene na istočno krilo NATO-a. Britanija je rekla da će posvetiti još 1.000 vojnika obrani Estonije, iako će, donekle zbunjujuće, oni biti bazirani u Britaniji, ali bi trebali biti spremni na brzu akciju ukaže li se potreba.
Lideri NATO-a su više puta naglasili da će zahvaljujući svemu gore navedenom Putin dobiti tačno ono što ne želi. Ruski predsjednik pokrenuo je rat, tvrdili su njegovi diplomati, djelomično i da bi zaustavio ekspanziju NATO-a. Sad se događa nešto dijametralno suprotno.
Ostvaruju se njegovi najgori strahovi - još veći NATO, s novim članicama i više vojnika i oružja na granicama Rusije, ističe urednik Sky Newsa.
Te promjene će samo dodatno potpaliti povijesne ruske nesigurnosti o otvorenom zapadnom boku, koji su u povijesti napadali potencijalni okupatori od Napoleona do Hitlera. No, Putin za to može kriviti samo sebe.
Dvije zemlje koje su bile ponosne na svoje tradicije neutralnosti, Švedska i Finska, toliko su uzdrmane Putinovom agresijom na Ukrajinu da su pojurile priključiti se NATO-u. Baltičke zemlje su, vidjevši šta se dogodilo Ukrajini, zatražile što konkretniju obrambenu pomoć od NATO-a.
Nakon što je godinama Putinu gledao kroz prste, NATO sad smatra da su snaga i odlučnost najbolji način obuzdavanja agresivne Rusije.
NATO-ov novi stav je vjerovatno nužan, ali neće trenutnu situaciju učiniti ništa manje opasnom. Nova željezna zavjesa spušta se nad Evropom, potvrdio je to i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov. Jaz između demokratskog zapada i autokratskog istoka je sve dublji, navodi Waghorn.
Putinovi savjetnici mu već dugo vremena govore da je NATO rastuća prijetnja Rusiji i da je on osobno glavna meta. Nijedan potez povučen na jučer završenom summitu neće smanjiti njegovu paranoju, baš naprotiv.
Britanija kaže da sljedeća faza konflikta u Ukrajini tek počinje. Zapad planira pomoći Ukrajini da prijeđe iz odbrane u napad. Želi li stvarno potjerati ruske snage iz Ukrajine, ukrajinskoj vojsci će trebati ne samo puno više oružja nego i transformacija, a to će pak iziskivati dugoročnu pomoć Zapada.
Što Ukrajina i Zapad budu uspješniji, to bi Putin mogao postati opasniji. Diktatori si, naime, ne smiju priuštiti poraz, zaključuje se u analizi.
