Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povukla je iz parlamentarne procedure izmjene i dopune Krivičnog zakona i to zbog, kako je navedeno, velikog broja amandmana.
Podsjećamo, predloženim izmjenama zakona na mala vrata pokušala se uvesti cenzura medija i to prepisivanjem člana zakona iz Krivičnog zakona RS kojim se između ostalog bilo koji novinar, koji objavi fotografiju, snimak ili spis bez pristanka druge strane, recimo poličarala ili optuženog za promet narkoticima može kazniti kaznom zatvora do tri godine.
Prikazana na portretu
Radi se o spornom članu Zakona 193.a
U spornom članu stoji:
"Ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, koja je prikazana na portretu, fotografiji, filmu ili čiji je glas snimljen na fonografu ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine - navedeno je u predloženim izmjenama".
No, iako je zakon povučen na doradu, zbog kako je rečeno velikog broja amandmana, Raport otkriva da se samo dva amandmana od predloženih 14 odnose na sporni član Zakona koji novinarima "veže ruke". U prevodu, političari pred kamerama pričaju jedno, a rade drugo.
Naime, amandmane na predložene izmjene Krivičnog zakona uložili su Klub zastupnika Naše stranke, Klub zastupnika SDP, Naše stranke i NiP-a, Klubovi zastupnika i nezavisni poslanici, zastupnici Maja Uremović, Marijana Hrvić - Šikuljak, Admir Čavalić, Adisa Kokić - Hinović, Elvir Karajbić, Alma Kratina, Slaven Raguž, Damir Mašić, Sanel Kajan. Zaključak je podnio i zastupnik Damir Nikšić. Radi se o ukupno 14 amandmana.
Kako smo ranije objavili, amandman na sporni član zakona Zakona 193.a podnio je Raguž. U amandmanu se tvrdi slijedeće:
"Nema kaznenog djela ako su radnje iz stavke 7. ovoga članka učinjene u javnom interesu ili drugom interesu koji je važniji od interesu zaštite privatnosti osobe koja je predmet objave i prikaza te ako se radi o informocijama prikupljenim u skkladu s Kodeksom o programskim sadržajima Regulatorne agencije za komunikacije članom 74. i 75. Kodeksa za tiskane i online medije Vijeća za tisak i online medije BiH".
Potrebna saglasnost
U obrazloženju Raguž navodi:
"Zakon o zaštiti osobnih podataka dovoljno uređuje ovu oblast i stavljanje općenite odredbe s kojom
se proglašava kaznenim djelom objavljivanje sadržaja osobnih podataka, bez suglasnosti lica čiji se
podaci objavljuju, dovode u opasnost kaznenog odgovaranja novinara koji rade svoj posao. Stoga je potrebno definirati važnost javnog interesa, kao što je to primjerice riješeno u Republici Hrvatskoj i zemljama EU, odakle je uzeta formulacija 'važnijeg interesa'. Ukoliko se prijedlog zakona usvoji na način kakav je predložen u Prijedlogu, svaka objava će se moći tretirati kao krivično djelo, pa i objava, primjerice, zastupnikovog govora u Parlamentu. Stoga, zakonodavac, ako je' s pravom' mislio regulirati ovaj segment, morao je naći načina zaštititi slobodu novinarske djelatnosti", navedeno je u predloženom amandmanu.
Osim Raguža, amandam je uložio i zastupnik Stranke za BiH Admir Čavalić koji je poslao obrazloženje.
"Uvođenje krivičnih sankcija i zatvorskih kazni za objavljivanje fotografija, snimaka i spisa, bez prethodne saglasnosti osoba na koje se navedeni dokumenti odnose moglo bi ozbiljno ugroziti temeljne vrijednosti novinarstva i profesionalni rad medija, ali i legalizirati cenzuru kroz neproporcionalnu zastitu privatnosti svih, uključujući i osobe na državnim i drugim javnim funkcijama, a koje su dobrovoljno pristale javno izložiti svoju privatnost i načine na koje obavljaju javne funkcije. Sloboda medija vrlo je bitna u FBiH i čitavoj Bosni i Hercegovini, te je trebamo zaštititi. Zbog toga je Upravni odbor BH novinara naveo kako navedene odredbe, dosta široko postavljene i nejasno fomulisane, mogu u potpunosti onemogućiti dnevno izvještavanje medija sa sjednica zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, suđenja otvorenih za javnost, uviđaja policije na mjestima incidenata i zločina, kao isvih drugih javnih događaja, ukoliko se usvoje odredbe o obavezi pribavljanja prethodne saglasnosti. Također, navedeni član je u suprotnosti sa pravnim aktima i međunarodnim preporukama koje dozvoljavaju medijima i novinarima snimanje, fotografisanje i prikupljanje činjenica za potrebe medijskih tekstova bez traženja prethodne saglasnosti od pojedinaca ili institucija. U skladu sa navedenim predlaže se brisanje člana 38. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a kako bi se ovo pitanje vratilo u okvire šire javne rasprave", naveo je Čavalić.
