Zapadnoj se publici ruska invazija na Ukrajinu doimala poput niza brutalnih napada isprekidanih strateškim greškama. Međutim, na ruskoj televiziji, isti je ratni period prikazan kao pozitivan razvoj događaja, a ovo tumačenje bilo je potpomognuto zbrkom mišljenja i laži.
Velik dio ruskih medija pod čvrstom je kontrolom Kremlja, a državna televizija funkcionira kao glasnogovornik vlade. Kritičko izvještavanje o ratu je kriminalizirano, piše The New York Times.
Zamršeni, kompleksni i ponekad kontradiktorni narativi ruske televizije o ratu nemaju samo namjeru uvjeriti gledatelje da je njihova verzija događaja istinita, smatraju stručnjaci za dezinformacije. Isto tako, često je cilj zbuniti gledatelje i posijati nepovjerenje kako publika ne bi bila sigurna u što vjerovati.
The New York Times pregledao je više od 50 sati televizijskog programa kako bi istražio na koji se način rat predstavlja Rusima putem nacionalnih medija.
Umanjen značaj potapanja ratnog broda Moskve
Rusija se suočila sa značajnim gubitkom kada je njezina komandna raketna krstarica "Moskva" potonula nakon što je bila oštećena sredinom aprila. Ukrajinski dužnosnici rekli su da je brod pogođen s dvije protubrodske rakete Neptun. The New York Times je izvijestio da su Sjedinjene Američke Države pružile obavještajne podatke koji su pomogli Ukrajini locirati i napasti brod. Neovisni ruski mediji sa sjedištem izvan zemlje izvijestili su da je oko 40 mornara poginulo, a još 100 je povrijeđeno.
U medijima pod kontrolom ruske države, međutim, vijesti su umanjile značaj ukrajinskog strateškog napada s narativom koji se s vremenom promijenio. Isprva je rusko Ministarstvo odbrane tvrdilo da je brod oštećen nakon što je požar na brodu izazvao detonaciju streljiva. Brod je tegljen natrag na obalu, a posada je evakuirana na sigurno, nastavlja se u izvještaju.
Ruski mediji su kasnije izvijestili da je brod potonuo dok su ga teglili tokom oluje. Također je emitiran snimak zdravih ruskih vojnika, za koje tvrdilo da su posada "Moskve".
Za Kremlj je ovaj gubitak bio doprinos rastućim izazovima u prenošenju pozitivnog dojma rata kod kuće. Dok su ruski mediji u više navrata odbacivali ili umanjivali važnost ukrajinskih civilnih žrtava, Kremlju je sve teže ignorirati vlastite žrtve i ožalošćene obitelji koje su ostale iza njih.
Rusija je u martu prvi put priznala ukupni broj mrtvih, dajući do znanja ruskim gledateljima da će rat donijeti i vlastite gubitke. No, američki stručnjaci tvrde da su ta izvješća podcijenila ruske žrtve. Iako je teško doći do točnih brojki o žrtvama tokom rata, zapadne obavještajne agencije procjenjuju da bi ruski vojni gubici mogli iznositi čak 10.000 poginulih i 30.000 ranjenih.
Mrtva tijela na ulicama Buče
Dok su se ruske snage povlačile iz okoline Kijeva, pojavili su se snimci koji prikazuju tijela mrtvih civila na ulicama. U Buči, predgrađu Kijeva, neki su civili pronađeni vezanih ruku ili s ranama od vatrenog oružja po glavi. Slike su potaknule apele za podizanje optužbi za ratne zločine protiv Rusije.
Na ruskoj televiziji ovo je otkriće umjesto toga prikazano kao obmana, a televizijski voditelji su analizirali fotografije i snimke u potrazi za znakovima lažiranja.
U jednom videu ruski su novinari primijetili da je odjeća na nekim mrtvim civilima bila previše čista da bi bila danima na ulicama, što implicira da nisu mogli biti ubijeni tokom ruske okupacije. U saopćenju Ministarstva odbrane, emitiranom u emisiji "Vremja", navodi se da na tijelima nema znakova raspadanja i da se krv u ranama nije zgrušala.
"Sve je to nepobitni dokaz da su fotografije i snimke iz Buče još jedna inscenacija režima u Kijevu za dobrobit zapadnih masovnih medija", stoji u saopćenju ministarstva. Nezamućene fotografije koje su objavili zapadni mediji, međutim, pokazuju da tijela imaju jasne znakove raspadanja.
Tvrdili da su se mrtva tijela u Buči micala
Drugi izvještaj pokazao je da se na snimkama iz Buče vide mrtva tijela koja se miču, što je navedeno kao dokaz da je sve namješteno. Jedan video pokazao je tijelo u retrovizoru za koje se čini da se pomaknulo nakon što je automobil prošao. No, nekoliko fotografija koje su na tlu snimili zapadni reporteri pokazuju da tijela u tom području imaju jasne znakove raspadanja. Činilo se da je dojam kretanja uzrokovan izobličenjem u zrcalu, što se također vidjelo na zgradama oko tijelo.
Tvrdnja da su tijela na ulicama bila inscenirana u suprotnosti je s potpuno drugačijim narativom koji je ruska televizija iznijela kasnije - civili doista ubijeni, ali ubili su ih ukrajinski vojnici.
Kako bi to potvrdila, ruska državna televizija Kanal 1 predstavila je zamršeni alternativni razvoj događaja, odabravši snimke koji potkrepljuju tvrdnju da nitko nije ubijen do nekoliko dana nakon što su ruske trupe napustile regiju.
Istraživači dezinformacija kažu da ovakvi raspršeni narativi mogu zbuniti gledatelje, bacajući sumnju čak i ako publika ne bude uvjerena u neki konkretan narativ.
Napad bombama na porodilište odbacili kao prijevaru
Rusija je izazvala međunarodnu osudu nakon bombardiranja rodilišta u južnom lučkom gradu Mariupolju. Slike povrijeđenih trudnica, nošenih po pougljenim bolničkim prostorima ili spuštanih niz razrušene stepenice, jasno su zapadnoj publici dale do znanja civilnu cijenu rata.
U Rusiji je, međutim, napad odbačen kao prijevara. U nizu tvrdnji tokom nekoliko dana, ruska televizija je secirala snimke i izazvala brojne sumnje u zapadnjačke izvještaje, često koristeći iste slike viđene na Zapadu kako bi iznijela vrlo različite prikaze onoga što se dogodilo.
Fotografije dviju žena posebno su bile rasprostranjene u zapadnim medijima. Jedna, influencerica po imenu Marijana Višemirskaja, preživjela je napad i kasnije rodila djevojčicu. Druga žena, koja nije identificirana, fotografirana je na nosilima, a kasnije je Associated Press izvijestio da je umrla. U jednom izvještaju ruski su novinari tvrdili da se radi o istoj ženi. Višemirskaja je kasnije zanijekala da je ona žena viđena na nosilima.
U drugom izvještaju emitiranom na ruskoj televiziji, za žrtve koje se odvozilo iz bolnice govori se da su pripadnici ukrajinske ekstremno desničarske Azovske bojne, postrojbe ukrajinske Nacionalne garde koja je povezana s neonacističkim pokretom. No, fotografije koje su snimili zapadni novinari pokazuju da su žrtve bile žene, a neke su nosile tamnožutu odjeću koja je podsjećala na vojničke uniforme.
Prikazuju Azov kao okupatore koji zahtijevaju hranu
Višemirskaja je kasnije dala intervju Denisu Seleznjevu, ukrajinskom blogeru koji podržava separatistički pokret u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbasu. Dijelovi koji su emitirani na ruskoj televiziji nisu bili fokusirani na njezine povrede već na Azovsku bojnu, uz tvrdnje da je ova vojna skupina zauzela bolnicu prije napada.
Zapadni novinari na mjestu događaja nisu izvijestili da je Azovska bojna zgradu koristila kao bazu, a travanjsko izvješće Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju klasificiralo je napad na bolnicu kao ratni zločin.
U emitiranju intervjua s Višemirskajom, uz video koji je objavila na Instagramu, ruski mediji usredotočili su se na njezin opis vojnika Azovske bojne, prikazujući ih kao ratoborne okupatore koji zahtijevaju hranu.
"Rekli su da nisu jeli pet dana. Odnijeli su našu hranu i rekli nam neka si pripremimo još hrane", rekla je Višemirskaja.
Kremlj i ruski mediji često su se fokusirali na ukrajinski neonacistički pokret kao opravdanje za invaziju. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je jedan od njegovih središnjih ciljeva denacifikacija Ukrajine.
Iako je Azovska bojna osnovana 2014. od ukrajinskih ultranacionalističkih i neonacističkih grupa, stručnjaci kažu da je pod pritiskom ukrajinski vlasti ova postrojba suzbila veći dio svoje ekstremističke frakcije. Neonacistički pokret nije značajna snaga u Ukrajini, tvrde stručnjaci koji prate ekstremnu desnicu, koji kao dokaz ističu izbor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je Jevrej.
Tvrde da su Ukrajinci zapalili zgradu kod najveće evropske nuklearke
Ruske snage došle su početkom marta do najveće evropske nuklearne elektrane. Okršaj s ukrajinskim snagama završio je požarom na kompleksu, za koji je Zelenskij upozorio da bi mogao dokrajčiti Evropu. Požar je kasnije ugašen, ali su ukrajinski dužnosnici optužili Rusiju za nuklearni terorizam.
No, ruskoj publici je ispričana druga verzija - da su ukrajinski vojnici napali objekt, zapalivši zgradu prije nego što su pobjegli. Ruske snage, ističe se u ruskim medijima, branile su objekt od ukrajinskih diverzanata.
Na snimku objavljenom sedmicama kasnije, prikazano je kako elektrana normalno funkcionira, a snimke dronom prikazuju radnike kako dolaze do objekta u besprijekornom stanju i uredno prolaze kroz sigurnosne kontrolne točke.
"Za vrijeme specijalne vojne operacije, nuklearna elektrana nije prestala raditi ni na sekundu, a sada je čak i povećala proizvodnju", rekao je Aleksej Ivanov, reporter "Vremja", emisije večernjih vijesti Kanala 1.
Ivanov je također rekao da se ruski stražari ne miješaju u rad elektrane. Jedan vojnik intervjuiran u pogonu rekao je da zaposlenici ove elektrane "pokazuju određenu dozu poštovanja" i da zaposlenici "održavaju red i disciplinu u svom radu".
Ideja da Ukrajina napreduje pod ruskom kontrolom i dalje je česta tvrdnja na državnoj televiziji, potkrepljujući neuvjerljiv Putinov argument da su ruske trupe poslane kako bi zaštitile ukrajinske građane.
