Svijet

Ratni bubnjevi na istoku Evrope. Opcije koje Putin vaga: Četiri scenarija kako bi Rusija mogla napasti Ukrajinu

Stručnjaci vjeruju da je ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu najmanje vjerovatna opcija od mogućih ishoda trenutne eskalacije u regionu i naginju ka daljoj aneksiji ili “ograničenoj operaciji“.

Dok zapadne zemlje opozivaju diplomate iz Кijeva zbog straha od ruskog napada, analitičari uglavnom predviđaju četiri moguća scenarija koja bi mogla da se odigraju u narednim sedmicama.

Pripajanje Donbasa

Pripajanje Donjecke i Luganske Narodne Republike — nepriznatih država koje su proglasili proruski separatisti u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini 2014. godine — bila je konstanta ruske političke agende.

Među glasnim pristalicama ideje su glavna urednica RT-a Margarita Simonjan i lideri lojalnih “sistemskih“ opozicionih partija u Državnoj Dumi.

U decembru je ruski predsjednik Vladimir Putin optužio Ukrajinu da je izvršila “genocid“ nad lokalnim stanovništvom koje govori ruski. Takvi komentari bi mogli da budu izgovor za formalno raspoređivanje ruskih trupa u Donbasu, možda zauzimanje dijelova Donjecke i Luganske oblasti koje kontroliše Кijev.

Ukrajinski diplomata koji je želio da ostane anoniman rekao je za Moscow Times da bi uvođenje trupa u Donbas mogao da bude prvi korak za Rusiju, koja će onda procijeniti reakciju Zapada prije nego što krene dalje.

Iako se vjeruje da su ruske snage prisutne u Donbasu od najranijih dana pobune u proljeće 2014. godine, Rusija je uvijek poricala svoju umiješanost u region. Moskva smatra da je rat u Donbasu unutrašnji ukrajinski sukob i da nema raspoređenih trupa na toj teritoriji.

Za Narodnu Republiku Donbas, koja je uvijek izražavala svoju želju da se pridruži Rusiji, zvanično priznanje bi moglo da bude uvod u aneksiju u stilu Кrima od strane Rusije.

“Ograničena operacija”

Drugi mogući scenario je takozvana “ograničena operacija“. Ova opcija bi značila da se Rusija uzdržava od okupacije teritorije i da se umjesto toga fokusira na kratak, oštar poraz ukrajinske vojske.

Ova opcija je privukla pažnju nakon što je američki predsjednik Joe Biden sugerisao da će Vašington reagovati manje oštro na ograničeni upad nego na opšti rat.

Model za takvu operaciju mogao bi da bude rat Rusije sa Gruzijom u augustu 2008. godine, kada je gruzijski napad na otijcepljenu provinciju Južnu Osetiju izazvao veliki ruski napad koji je brzo porazio gruzijsku vojsku i nakratko okupirao veći dio zemlje.

U ukrajinskom slučaju, takva operacija bi imala za cilj da demonstrira sposobnost Rusije da porazi kijevske oružane snage, dok bi istovremeno razotkrila nesposobnost Zapada da pomogne u Ukrajini u dovoljnoj mjeri.

Ali, iako bi takva operacija poštedjela Rusiju skupe i dugotrajne okupacije, možda neće ostvariti njene glavne ciljeve. Pošto je Moskva jasno stavila do znanja da želi novo rešenje koje će držati Ukrajinu van NATO-a, gruzijski scenario — gdje vojni poraz nije suštinski promijenio prozapadnu orijentaciju zemlje — djeluje manje privlačno.

Potpuna invazija

Eksperti vjeruju da je invazija na Ukrajinu u punom obimu najmanje vjerovatna od mogućih scenarija.

Iako je Rusija rasporedila oko 175.000 vojnika duž zapadne granice, sveobuhvatna ofanziva — koja bi vjerovatno uključivala juriš na velike gradove, uključujući Harkov, Кijev i Odesu — vjerovatno bi imala ogromnu cijenu za rusku vojsku i dovela bi do najoštrijih mogućih sankcija Zapada.

Međutim, ogromne poteškoće koje bi puna invazija podrazumijevala, ne znače da se ona može potpuno otpisati.

S obzirom na to da je Putin lično duboko involviran u ukrajinsko pitanje, a na njegovo donošenje odluka utječe samo nekolicina najbližih savketnika, ruski predsjednik možda potcjenjuje otpor koji bi ruski napad naišao u Ukrajini.

Nekonvencionalni rat

Jedan od načina da Moskva izvrši pritisak na Ukrajinu bez negativnih strana koje donosi otvorena borba, bile bi nekonvencionalne metode, uključujući cyber i psihološki rat.

Nedavni članak grupe ukrajinskih vojnih stručnjaka u listu Ukrainska pravda tvrdi da broj ruskih trupa na granici nije dostigao potreban nivo za sveobuhvatnu ofanzivu i da je u bliskoj budućnosti više vjerovatan cyber rat.

Stručnjaci su opisali scenario u kome Rusija eskalira dezinformacije i cyber napade da bi oslabila Ukrajinu prije eventualnog napada.

Za veliki cyber napad na objekte ukrajinske vlade početkom mjeseca okrivljeni su bjeloruski hakeri, koji su vjerovatno djelovali uz rusku podršku.

Međutim, nejasno je u kojoj mjeri bi takva “hibridna“ taktika ratovanja mogla da postigne cilj Moskve da vrati Ukrajinu u svoje krilo.

S obzirom na to da ruski cilj fundamentalnih političkih promjena Кijevu vjerovatno zahtijeva ili dogovor sa Vašingtonom ili neki nivo vojnog osvajanja Ukrajine, hibridni rat bi Moskvi mogao da donese samo ograničen uspeh.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare