Svake godine s početkom proljeća u Berlinu se na Međunarodnom sajmu turizma (ITB) okupe svi koji žele da budu prisutni na globalnom turističkom tržištu.
Da se turistička branša gotovo potpuno oporavila nakon pandemije korone govore i rekordni podaci ovogodišnjeg sajma ITB preko 5.800 izlagača iz 170 zemalja.
Oporavak pokazuju i podaci jednog ispitivanja objavljeni na samom početku sajma koji govore o nesmanjenoj potrebi Nijemaca za putovanjima. Uprkos inflaciji i poskupljenjima, građani Njemačke ne žele da se uzdržavaju kad su u pitanju izdaci za putovanja.
"Od naših partnera ovdje na sajmu čuli smo da cijene u Hrvatskoj ne odskaču od cijena u ostalim destinacijama na Sredozemlju", rekao je Romeo Dragičio, direktor Hrvatske turističke centrale u Frankfurtu.
Cijene ne predstavljaju problem
Prema njegovim riječima, Nijemci osjećaju inflaciju i raspolažu manjim budžetom.
"Ali svi mi znamo da je godišnji odmor Nijemcima veoma važan i da neće odustati od odmora, tako da za sada cijene ne predstavljaju neki nepremostiv problem", uvjeren je Dragičio.
O cijenama se, tokom posljednjih pobuna potrošača i bojkota hrvatskih trgovinskih lanaca, pročulo i u Njemačkoj, pa će fotografije s poređenjima cijena u istim lancima u Hrvatskoj i Njemačkoj sigurno ponekog potencijalnog turistu ponukati na razmišljanje pri odabiru mjesta za godišnji odmor.
A, odredišta koja samo čekaju na turiste kojima je Hrvatska preskupa više je nego dovoljno. Zemlja partner ovogodišnjeg sajma u Berlinu je Albanija. Ona ima iste adute kao i njeni sjeverni susjedi na Jadranu, ali uz osjetno povoljnije cijene.
Do prije samo nekoliko godina Albaniju je godišnje posjećivalo samo nekoliko desetina hiljada Nijemaca, a prošle godine se taj broj već popeo na 350.000. I u stalnom je rastu. Tome doprinose i sve brojnije niskobudžetne aviolinije, pišu 92Putovanja.
Ti podaci su još daleko od oko 3,5 miliona Nijemaca, koliko godišnje posjeti Hrvatsku, ali trend je više nego očigledan albanski turizam bilježi godišnji rast od 15 procenata.
Crna Gora kao jeftinija Hrvatska?
U Crnoj Gori, koja se nalazi u sendviču između regionalne turističke sile Hrvatske i destinacije u usponu – Albanije, djelimično nadu polažu i u činjenicu da je ta zemlja još povoljnija nego Hrvatska.
"Ljudi kojima je Hrvatska preskupa mogu samo da produže do Crne Gore i naići će na niske cijene", kaže Michael Bader, predsjednik Odbora za turizam pri Njemačko-crnogorskom ekonomskom udruženju.
On priznaje da ni Crnu Goru nije zaobišao globalni val poskupljenja, ali dodaje da turistički radnici u toj zemlji kontramjerama pokušavaju da ublaže taj trend.
Bader tako ukazuje za DW da godišnja karta za sve nacionalne parkove u Crnoj Gori od početka godine košta samo 13,50 eura. Poređenja radi, jednokratna posjeta Plitvičkim jezerima u Hrvatskoj košta 40 eura. I to je dio strategije da se gosti koji dođu na crnogorsku obalu privuku i u ostatak zemlje, posebno na sjever, s brojnim nacionalnim parkovima.
Skijanje na sjeveru, kupanje na jugu Hercegovine
Štand Bosne i Hercegovine ove godine upadljivo je veći nego prošle, a na njemu su se predstavile mnoge turističke zajednice te zemlje. To ukazuje na želju da se u tu zemlju, koja još nije u većoj mjeri prepoznata kao turističko odredište, privuče više gostiju, pogotovo iz bliskih tržišta kao što je njemačko.
I tu se igra na raznovrsnost, od Sarajeva i njegovih aduta koji mnogim Evropljanima deluju egzotično, preko brojnih nacionalnih parkova, pa sve do male, ali turistički snažne obale.
Jedan od najraznovrsnijih regiona je i Hercegovačko-neretvanski kanton. Kako ističe viši saradnik Turističke zajednice tog kantona Krešimir Miličević, taj region prije svega turiste nastoji da privuče raznovrsnošću ponude.
"Vi ovdje možete na sjeveru kantona da se skijate, zatim je tu važno hodočašće, Međugorje, pa Mostar s kulturnom ponudom i na kraju Neum sa svojim plažama", kaže Miličević za DW i dodaje da se iz Mostara do Neuma može stići za jedan sat.
Beograd kao gastronomska meka
Ipak, da je područje jugoistočne Evrope za mnoge posjetioce iz inostranstva, a prije svega Njemačke, još nepoznato područje, govori i relativno slaba zastupljenost turističke ponude koja se bazira na gastronomiji. To u Srbiji žele da promijene i da seoskom, kao i turizmu u banjama, dodaju još jedan oblik specifične ponude.
"Gastronomija je u Srbiji postala veoma prepoznat potencijal, pogotovo nakon što smo dobili prve dvije Michlinove zvjezdice i 23 restorana na listi preporuka", navodi za DW Marija Labović, direktorica Turističke organizacije Srbije.
Osim na gastronomskom turizmu, Srbija u Berlinu mnogo nade polaže i na formu kratkih odmora u gradovima, a promoviše se i „Expo 2027“. Želja je da se broj turista iz Njemačke, koji krije mnogo veći potencijal od sadašnjih 130.000 godišnje, trajno poveća.
Raspoloženje turističkih radnika mogle bi, međutim, da pokvare i najnovije statistike o cijenama letova, koje su objavljene u vreme sajma ITB u Berlinu. Na početku ljetne sezone očekuje se 19 posto manje letova nego u istom mjesecu 2019, posljednje pretpandemijske godine.
"Smanjena ponuda letova i rastuće takse na aerodromima povećavaju cijene", navodi se u saopštenju Njemačkog udruženja aviooperatera.
