Ekonomija

Revizija otkrila javašluk u BH Telecomu: Ko ima najveću plaću i kako se dijele milionski poslovi dok se topi profit

Ured za reviziju institucija FBiH objavio je izvještaj o reviziji BH Telecoma.

Iz njega se vidi da ova, nekada visokoprofitabilna javna kompanija, iz godine u godinu doživljava sve veći finansijski sunovrat.

Iako BH Telecom još uvijek ima ogroman profit, on se iz godine u godinu topi i postaje manji. Zabrinjavajuće je da je pad profita postao standardni trend dok uprave, uglavnom predvođene od kadrova SDA, ne čine ništa niti se prilagođavaju novim svjetskim trendovima. Za cijelo to vrijeme, plaće u ovoj kompaniji su ogromne, a isplaćuju se i besmislene ali bezobrazno visoke naknade.

Krenimo redom.

Ured za reviziju dao je “mišljenje s rezervom” što ukazuje na određene nepravilnosti u poslovanju.

O prihodima

Prema izvještaju, ukupno ostvareni prihodi u 2019. godinu iskazani su od 486.118.800 KM i manji su u odnosu na plan za 26.526.200 KM, a u odnosu na prethodnu godinu za 14.317.187 KM.

“Smanjenje ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu u najvećem dijelu je posljedica smanjenja prihoda od prodaj robe i od prodaje učinaka. Prema podacima Društva, na smanjenje iskazanih prihoda utiče smanjenje broja korisnika usluga, a naročito u dijelu porodičnog segmenta”, navodi se u izvještaju.

O rashodima

Rashodi u 2019. godini iznose 429.129.466 KM, što je manje u odnosu na plan za 29.497.534 KM, a udnosnu na prethodnu godinu za 7.722.853 KM.

“Ostvareni ukupni prihodi u 2019. godini iskazani su u iznosu od 486.118.800 KM, što je u odnosu na 2017. godinu manje za 31.036.177 KM ili 6 posto. Ostvarena dobit prije poreza u 2019. godini iskazana je u iznosu od 56.989.334 KM, što je u odnosu na 2017. godinu manje za 6.066.209 KM ili 10 posto.

PROČITAJTE  Kahriman: BH Telecom ostvario dobit veću za 16,1 milion u odnosu na prošlu godinu. Očekujemo rekord
Rashodi BH Telecoma

Evidentno je da je u periodu od 2017. do 2019. godine ostvaren pad prihoda i dobiti Društva. Uzimajući u obzir konkurenciju u okruženju, organi upravljanja (Uprava, Nadzorni odbor i Skupština Društva), svako u okviru svoje nadležnosti, trebaju poduzimati adekvatne aktivnosti u svim poslovnim segmentima da bi zaustavili slabljenje pozicije Društva na tržištu telekomunikacijskih usluga”, navodi se u izvještaju.

O plaćama

Poznato je i da su u Bh Telecomu visoke plaće.

“Najviša neto plaća, s porezom na dohodak, isplaćena u 2019. godinu, iznosi 6.258 KM, a najniža 642 KM. Najviša plaća je isplaćena zaposleniku na radnom mjestu šefa službe, kome je osnovana plana, shodno odluci direktora, uvećana za 30,86 posto. Generalni direktor može, ukoliko ocjeni da je to neophodno za funkcioniranje sistema povećati osnovnu plaću zaposleniku do 1/3 u periodu koji ne može biti duži od 12 mjeseci u kontinuitetu”, piše u izvještaju.

Taj uposlenik je, kako se navodi, bio angažiran na projektu koji bi trebao donijetu uštede u firmi.

U izvještaju se navodi da uposlenici imaju naknade na plaće za prijevoz, regres, topli obrok itd.

No, imaju još jednu zanimljivu naknadu.

“Troškovi ostalih primanja, naknada troškova i materijalnih prava zaposlenih iskazani su u iznosu od 1.195.486 KM. Najveći dio ovog troška (891.524 KM) čini novčana nagrada zaposlenim, isplaćena povodom Dana BH Telecoma. Isplata nagrada povodom Dana BH Telecoma predviđena je Pravilnikom, a prema odluci iznosila je 273,30 KM”, piše u izvještaju.

PROČITAJTE  BH Telecom planira višemilionska ulaganja u BH TechLab platformu

O javnim nabavkama

Najskandalozniji dio ovog dijela jeste onaj u kojem se kaže da “BH Telecom nije obavezan primjenjivati Zakon o javnim nabavkama”.

To je kako se navodi, odlučilo Konkurencijsko vijeće BiH.

No, kako se ističe, ipak postoje neka pravila, odnosno da samo preduzeće donese određena pravila i procedure, a posebno se navodi da ona trebaju biti transparentna jer je u pitanju javni novac.

Iz izvještaja: Javne nabavke kompanije

Ipak, uprava BH Telecoma je to shvatila opušteno.

U izvještaju se navodi gomila postupaka koji nisu baš najčistiji. U zaključku se navodi:

“Prema navedenom, ukupno izvršene nabavke iznose 194.293.194 KM, u okviru kojih su značajne nabavke pregovaračkim postupcima u iznosu od 36.964.486 KM, a po posebnim poglavljima Pravilnika nabavke prava za emitovanje TV-kanala u iznosu od 36.049.462 KM. Javnim nadmetanjem, kao najtransparentnijim postupkom, zaključeno je manje od polovine ukupno ugovorenih nabavki. Kao što je konstatovano u ranijim revizijama, i dalje se nabavke u velikom broju vrše primjenom pregovaračkog postupka sa jednim ponuđačem. Značajna primjena pregovaračkih postupaka, kao i aneksiranje zaključenih ugovora, ne obezbjeđuje dovoljnu transparentnost kod provođenja postupaka nabavki, s ciljem najefikasnijeg korištenja sredstava, što je zahtijevano aktom Agencije za javne nabavke jer se radi o javnim sredstvima”, navodi se u izvještaju.

Kompletan izvještaj na ovom linku.



Povezani postovi: