Svijet

Ruši se Kurzova kula od karata? Istraga policije odvela u neočekivanom smijeru: Ovo bi mogao biti kraj wunderkinda

Austriju potresa SMS-afera koja bi mogla uzdrmati dosad prilično stabilnu poziciju kancelara Sebastiana Kurza.

Naime, nakon velikog skandala Ibiza zbog kojeg se raspala austrijska vlada, a predsjednik Slobodarske stranke (FPÖ) i vicekancelar Heinz-Christian Strache podnio ostavku, otvorena je velika istraga koja je istražitelje odvela u neočekivanom smjeru.

Otkriveno je da je Kurz iskoristio poziciju svog bliskog prijatelja i moćnog saveznika, kako bi mu pomogao oko problema koje je kancelar imao s Katoličkom crkvom.

No, to nije jedini pa niti najveći krimen koji se Kurzu pripisuje. Puno je opasnije to što se svakim novim dokazom, objavljenim člankom i videom, polako ali sigurno guli gotovo savršena fasada koju je austrijski kancelar godinama gradio.

Sve do nedavno, Kurz je uživao veliku podršku – birači su mu povjerovali kad je obećavao da će boriti za promjene u zemlji. Mnogo toga ubrzo je ostvario, bar na onoj vizualnoj razini – promijenio je sve, od imena stranke do boje (iz crne u tirkiznu). Mlade je privukao svojim godinama (imao je 31 kad je postao kancelar), osobnim imidžem i pomno osmišljenom komunikacijom na društvenim mrežama. Antimigrantska retorika koju je zagovarao 2015. godine i dalje je jedna od njegovih najvažnijih politika, a evropski blok desnog centra već ga je ispod glasa nazivao "budućnost konzervativne Evrope".

Kurz je uspio neozlijeđen izvući se iz skandala Ibiza 2019. i ponovno složio koaliciju, ovaj put sa Zelenima.

Raspad imidža

No, istraga sada ukazuje na to da je Kurz godinama gradio imidž "dobrog dečka", dok je iza vratiju oko sebe stvarao tijesnu mrežu lojalista u vladi, privatnom sektoru i medijima. Kritičari su tu mrežu lojalista prozvali "Kurzovom kućom" (referirajući se na političku dramu Kuća od karata). Umjesto obećanog "novog stila" koji je obećavao, Kurz je Austrijancima pokazao da je "sve dozvoljeno".

"Čak i prije Ibize, nova austrijska narodna stranka (ÖVP) obećavala nam je novi politički stil, transparentnu politiku. Tim više, ušli su u koaliciji sa Zelenima, strankom koja je, mislili smo, predana pitanjima ljudskih prava, transparentnosti, neovisnosti medija i pravosuđa. No, još uvijek čekamo odgovor na pitanje kako smo došli do ovoga? Jesmo li došli u "novo normalno" u kojem "sve prolazi"? U svakom slučaju, ja ne pripadam toj skupini", napisala je nedavno komentatorica Ruth Wodak za DerStandard.

"Kurzov sistem od početka osmišljen je kako bi preuzeo kontrolu nad državnim institucijama i stvorio državu u državi", rekao je Politicu Kai Jan Krainer, saborski čelnik oporbenih socijaldemokrata, prenosi Jutarnji.

Krainer se referirao na aferu SMS-a koja je razotkrila kako je tirkizno-plava vlada u 2018. i 2019. na bitne javne i privatne pozicije postavljala "svoje ljude".

Glavni čovjek zbog kojeg se Kurz ovih dana prekomjerno znoji je Thomas Schmid. Schmid je bivši glavni sekretar Ministarstva finansija koji si je "sredio" direktorsku poziciju u državnom holdingu Öbag, pokazuju transkripti poruka koje su objavili austrijski mediji.

Do 2018. chmid je bio visoki dužnosnik austrijskog ministarstva finansija, da bi uz pomoć saveznika Kurza dospio na mjesto izvršnog direktora Öbaga iako nije nikada radio kao izvršni direktor neke korporacije i nije imao međunarodnog iskustva.

Nakon što je mjesecima radio na kreiranju novog posla – navodno je svoje prste imao u pisanju opisa posla za to radno mjesto i osobno je izabrao upravni odbor koji će zaposliti, trebao je još jednu potvrdu.

Poruke

Poslao je poruku Sebastianu Kurzu u kojem ga traži da mu obeća da će na novom radnom mjestu imati pravu moć, a ne samo ceremonijalnu ulogu.

"Dobivate sve što poželite??? odgovorio mu je Kurz.

"??? Tako sam sretan… volim svog kancelara", napisao mu je Schmid.

Samo nekoliko sedmica prije što je Schmid dobio posao direktora u državnom holdingu, pomogao je kancelaru u osjetljivoj stvari koja je uključivala Katoličku crkvu. Zbog toga neki smatraju da se nije radilo o isplaniranom sistemu postavljanja lojalista na važne pozicije, već nagrađivanju saveznika za njegovu odanost.

Naime, nakon što je migrant u zapadnoj Austriji početkom 2019. izbo nožem lokalnog državnog službenika, Kurz je najavio oštar novi zakon kojim se vlastima omogućuje da u preventivni pritvor stave tražitelje azila koji se smatraju "opasnima".

No, katolički čelnici, predvođeni popularnim bečkim nadbiskupom, kardinalom Christophom Schönbornom, usprotivili su se toj ideji, javno je uspoređujući s taktikom koju koriste represivni režimi.

"Svaka diktatura na svijetu zaključava ljude zbog nepovjerenja", napisao je Schönborn "Sutra bismo to mogli biti ti ili ja."

Kurz je ohrabrivao Schmida da nastavi s planom i izvrši pritisak na crkvu.

Schmid je objasnio da će obavijestiti kolege iz Crkve da će "u kontekstu preispitivanja svih poreznih privilegija diljem Republike, ministarstvo finansija vrlo pažljivo razmotriti crkvu."

Oboje su znali da je za crkvu, koja bi imala poteškoće s radom bez povlaštenog poreznog tretmana, prijetnja bila vrlo opasna.

Kurz je na to odgovorio: "Da, super."

Problem riješen

Nekoliko sati kasnije, Schmid je izvijestio Kurza o sastanku, napisavši da je problem riješen.

"Čovjek je pocrvenio, problijedio, a zatim se počeo tresti", napisao je Schmid.

"Super, puno vam hvala!!!!", odgovorio je Kurz.

Unatoč Kurzovom očitom ushićenju, taktika nije uspjela. Kardinal Schönborn nastavio je kritizirati predloženu politiku azila, nazivajući je "neljudskom". Samo nekoliko sedmica nakon Schmidove posjete crkvi, Kurzova vlada pala je usred afere Ibiza.

Schmid i Kurz poriču navode da su sudjelovali u nečemu nezakonitom, ali je Schmid ove sedmice rekao da će zbog afere sljedeće godine dati ostavku, odnosno da nakon što mu istekne ugovor neće tražiti produženje.

Osim skandala koji bi mogli ozbiljno ugroziti Kurzovu vjerodostojnost, veće je pitanje može li preživjeti promjenu imidža iz "dobrog" u "lošeg" dečka austrijske politike.

Najnovije istraživanje APA/OGM indeksa povjerenja pokazuje da se Kurz nalazi na najlošijoj poziciji od prosinca 2013. godine. Nalazi se na četvrtom mjestu političara po pitanju povjerenja građana. Ispred njega su ministar rada Martin Kocher (ÖVP), savezni predsjednik Alexander Van der Bellen i ministrica pravosuđa Alma Zadić. Anketa je, inače, provedena 6. i 7. aprila na oko 800 ispitanika.