Rusi su počeli graditi modernu varijantu Kineskoga zida prema Ukrajincima, i to na svojoj teritoriji, u Ruskoj Federaciji. To prilično plastično ilustrira razmjere kremaljske panike zbog neželjenoga razvoja rata u Ukrajini. No projekt radi propagandno-mobilizacijskog efekta jasno koketira i s ruskim nacionalnim romantizmom i povijesnim događajima iz dalekoga 16. stoljeća.
Vjačeslav Gladkov, guverner ruske Belgorodske oblasti koja se proteže duž ukrajinske granice i udaljena je 500-njak kilometara od Moskve, objavio je na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji kako Rusija iznova gradi ‘Zasečnaja crtu‘ prema Ukrajini.
Blato i voda
„Govorim o formiranju obrambene Belgorodske linije“, napomenuo je Gladkov. Na Telegramu je kasnije objavio i fotografije već iskopanih rovova prepunih blata i vode.
Na pitanje ruskih novinara može li se očekivati skori napad Ukrajine na Belgorodsku oblast, guverner Gladkov je odgovorio da ne želi dodatno dramatizirati situaciju. Rekao je da svakako treba biti spreman za razne scenarije, od optimističnih do pesimističnih. Nadam se, kazao je, da ćemo izbjeći pesimistične opcije, ali ih ipak aktivno razmatramo. Belgorodska oblast je u nekoliko navrata dosad bila ciljem ukrajinskih raketnih napada. Zabilježeno je i nekoliko žrtava, što predstavlja plodno tlo za podgrijavanje ruskih strahova.
‘Zasečnaja čerta‘ ili Velika Abatisova Linija je, inače, bio sistem historijskih fortifikacija i odbrambenih struktura na južnim i istočnim granicama ruskih teritorija u 16. i 17. stoljeću. Belgorodska odbrambena linija služila je izvorno za zaštitu Rusa od krimskih napada i pljački. Sagrađena je po nalogu Velike kneževine Moskve, kasnije Ruskoga carstva, tokom rusko-krimskih ratova.
Moskovska država
Abatis je tadašnji vojni naziv za poljsko utvrđenje napravljeno sječom drveća. Tehnički, riječ je o golemoj liniji barikada od balvana koja je bila dodatno utvrđena jarcima, zemljanim humcima, palisadama, osmatračnicama i većim utvrdama.
‘Zasečnaja crta‘ je bila historijska barijera između nekadašnje moskovske države i pljačkaških stepskih nomadskih plemena. To je psihološka paralela na koju računaju današnji njezini obnovitelji. U jednome historijskom periodu Belgorodska odbrambena linija je bila dugačka više od 800 kilometara te time historijski analogna Kineskome zidu ili rimskome Limesu.
Više je nego zanimljivo da se projekt obnove Velike Abatisove Linije u Belgorodskoj oblasti odvija pod pokroviteljstvom Vladimira Putina. On je opsesivno opterećen ruskom historijom, historijskim markacijama i carskim figurama. Obnovom historijskog zida u Belgorodu Putin rat s Ukrajinom, doduše, gotovo pa svodi na neke filmske sentence iz čuvenih ‘Igara Prijestolja‘. Zima dolazi (Winter is coming) a on uspostavlja Zid (The Wall) i Noćnu stražu (Night Watch) prema neprijatelju.
Putinova pomoć
Nedavno je Konstantin Mogilevski, direktor ruske fondacije Historija domovine, organizirao u Belgorodu i sverusku naučnu konferenciju o Belgorodskoj odbrambenoj liniji. Naglasio je veliku pomoć ruskog predsjednika u izučavanju ovog projekta.
"Imamo uputu predsjednika Vladimira Putina da proučimo, promičemo i uvedemo belgorodsku ‘Zasečnaja Čertu‘ i druge ruske odbrambene linije i u turističku industriju, i to u cilju razvoja intelektualnog historijskog turizma“, kazao je Mogilevski, a objavila agencija Tass.
Sveruska konferencija "Belgorodska odbrambena linija 2022" u Belgorodu, posvećena proučavanju jedinstvene obrambene konstrukcije iz 17. stoljeća na jugu Rusije, predstavlja zapravo duhovnu nadgradnju vojnog projekta njezine obnove.
U očajničkom nastojanju da Rusiju u očima sunarodnjaka, i to nakon 9 mjeseci zločina i okrutnog razaranja susjedne države, na kraju prikaže žrtvom ukrajinske i zapadne agresije, Putinu ne preostaje ništa doli pokušati oživjeti daleku povijest.
