Kada su maskirani ruski vojnici jednog dana krajem aprila u 6 sati pretresli Ninin dom na sjeveroistoku Ukrajine, nisu tražili oružje. Umjesto toga, tražili su njezine ukrajinske udžbenike.
Ova 48-godišnjakinja je za CNN ispričala kako su vojnici na nišanu držali njenog muža i kćerku, ali i da je znala da će doći po nju i pregledati njezin stan. Vjeruje, vide je kao neprijatelja jer je direktorica škole.
"Tražili su posvuda, čak i odvodima i vanjskom WC. Pronašli su udžbenike za ukrajinski jezik", kazala je.
Ona nije jedina koja ima ovaj problem. Ukrajinski zvaničnici kažu da su prosvjetni radnici u okupiranim područjima zemlje prijavili više slučajeva zastrašivanja, prijetnji i pritiska da se školski programi prilagode proruskoj retorici.
Prije invazije ruskih trupa 24. februara, oko 4,23 miliona učenika bilo je upisano u škole širom zemlje, prema podacima koje je prikupio ukrajinski Institut za obrazovnu analitiku, državna agencija. Sada su milioni djece školske dobi interno raseljeni ili prisiljeni pobjeći u inozemstvo sa svojim porodicama.
S kapuljačom na glavi
Vojnici koji su upali u Ninin dom prisilili su je da s njima priča na ruskom, a onda joj dali trenutak da se odjene i odveli je u školu.
Obrazovanje u Ukrajini još je jedna od žrtava rata. Prema podacima Instituta za obrazovnu analitiku, oko 4.24 miliona djece išlo je u škole širom zemlje, ali velik broj njih sada je raseljen ili unutar države ili u inozemstvu.
Nakon što su stigli, naređeno joj je da preda udžbenike historije, a onda je ispitivana o kurikulumu.
"Imali su zahtjeve, ali su bili pristojni. Uzeli su i laptop iz sefa iako i nije bio moj već od učitelja razredne nastave. Ponijeli su i dvije knjige historije za osmi razred", kazala je direktorica.
Rekla je da su joj otmičari stavili crnu kapuljaču na glavu prije nego što su je strpali u vozilo i odveli na drugo mjesto gdje se nastavilo ispitivanje.
"Pitali su me za moj odnos prema 'vojnoj operaciji', optuživali me da sam previše domoljubna, previše nacionalistička. Pitali su zašto koristim ukrajinski jezik i zašto idem u ukrajinsku crkvu?", dodala je te kazala kako su htjeli da ponovno otvori školu i vrati učenike, ali ona je to odbila rekavši im da još nije sigurno za djecu, ali i nastavnike.
Nakog dugog ispitivanja konačno je puštena, ali su je prije toga podsjetili da znaju da ima djecu što je ona shvatila kao prijetnju. Samo nekoliko dana nakon pobjegla je sa svojom porodicom.
Ninina priča nije iznimka, otkako je krenula ruska invazija sve veći broj učitelja i radnika u edukaciji prijavljuje ovakve incidente vršenja pritiska od strane ruskih vojnika.
Jedna učiteljica rekla je za CNN da su ruske trupe pristupile direktorici njene škole i naredile joj da preda sve udžbenike ukrajinskog jezika i historije, ali je direktorica odbila. Njen stav je bio toliko strog da nisu vršili nikakav drugi pritisak i otišli su praznih ruku.
Više od sto prijava
Neki učitelji su uspjeli voditi nastavu za učenike online, koristeći virtualne učionice slične onima koje su bile postavljene tokom pandemije koronavirusa. Ali za druge, nastava je stala jer su internetske usluge prekinute, a škole u čijoj se blizini vode borbe bile su prisiljene zatvoriti svoja vrata.
U svom obraćanju s početka mjeseca, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je rekao kako je najmanje 1.570 obrazovnih ustanova uništeno ili makar oštećeno granatiranjem od početka ruske invazije. Serhij Horbačov, državni pravobranitelj za obrazovanje, otkrio je za CNN kako je vlada od februara primila više od 100 prijava i poziva upomoć od učitelja, roditelja i učenika u okupiranim regijama.
"Zaposlenici obrazovnih ustanova koji su ostali u okupiranim područjima riskiraju svoje živote i zdravlje, a izloženi su prisili, nasilju i pritiscima", rekao je Horbačov.
Pokušaji iskorjenjivanja ukrajinskog identiteta na tim prostorima primjećeni su i u Khersonu. Serhij Khaln, predstavnik regionalnog vijeća, posljednjih nekoliko sedmica je više puta optužio okupatore da prijete radnicima u prosvjeti.
Napori da se ukrajinski obrazovni sistem natjera da se uskladi s ruskim školskim programima odražavaju slične napore rusifikacije u područjima koje su prethodnih godina zauzele ruske snage i separatisti koje je podržavala Rusija. Sada, prosvjetni radnici u svim okupiranim područjima ulažu velike napore kako bi se uspjeli oduprijeti ruskim nasrtajima da im prilagode svoj školski program i time proces rusifikacije potpuno uđe u škole.
