Vijesti

Ruskim dobrovoljcima počasti, žrtvama u Višegradu ni spomen ploča

Ruski dobrovoljac Aleksandar Karačenko u Višegrad, grad na istoku Bosne i Hercegovine u entitetu Republika Srpska, došao je, kako kaže, ratne 1992. godine. Imao je 20 godina, kada se priključio snagama Vojske Republike Srpske (VRS).

„Ruski narod ima osjetljivu savjest i ono što se u to vrijeme ovdje događalo je za nas bila velika tragedija naše braće srpskog naroda“, istakao je Karačenko novinarima na obilježavanju Dana ruskih dobrovoljaca, koji se svakog 12. aprila obilježava u tom gradu, piše RSE.

Na ovaj dan 1993. godine kod Višegrada su poginula tri ruska vojnika, a više ih je ranjeno. Riječ je o vojnicima iz Ruske Federacije koji su se na širem području tog grada borili na strani Vojske Republike Srpske (VRS) tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Ovaj datum je uvršten u kalendar značajnih istorijskih događaja jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta Republike Srpske. Prema podacima Vlade RS u redovima Vojske RS od 1992. do 1995. godine ratovalo je oko 700 ruskih državljana, a 37 je poginulo.

‘Žena žrtva rata’: Ruski dobrovoljci su bili teroristi kojima treba suditi

Obilježavanje Dana ruskih dobrovoljaca predstavlja „vrijeđanje preživjelih žrtava, članova porodica ubijenih, prognanika i povratnika“, kako to navodi udruženje „Žena žrtva rata“, koje je 9. aprila zatražilo da se ovo obilježavanje spriječi.

U dopisu upućenom Tužilaštvu BiH udruženje „Žena žrtva rata“ tražili su da se hitno zaustavi i zabrani „okupljanje i veličanje ratnih zločinaca koji vrijeđaju preživjele žrtve članove porodica ubijenih, prognanike i povratnike“.

Bakira Hasečić, predsjednica udruženja „Žena Žrtva rata“ za RSE nakon obilježavanja ocjenjuje kako su ruski dobrovoljci bili „borci na stranom ratištu ili teroristi“, kojima umjesto da se „utvrdi identitet i da budu procesuirani, oni još slobodno dolaze na mjesto zločina da bi slavili počinjene zločine“.

Najavila je i kako će ovo udruženje Uredu Visokog predstavnika u BiH (OHR), Organizaciji za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), Vijeću za implementaciju mira (PIK), Vijeću ministara BiH, kao i Predsjedništvu BiH, poslati upit da razjasne „kako je mogla Ruska Federacija učestvovati u agresiji na suverenu, nezavisnu međunarodno priznatu državu BiH od 1992 – 1995.godine“.

Iz Tužilaštva BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE), rečeno je kako je na osnovu zahtjeva udruženja „Žene žrtve rata“ formiran predmet koji se tiče ovog obilježavanja, ali i da Tužilaštvo BiH nema ingerencije da ga zabrani, jer je njihova nadležnost krivično gonjenje.

Povratnici traže od Tužilaštva BiH procesuiranje ruskih dobrovoljaca

Dan ruskih dobrovoljaca u Višegradu je dočekao povratnik Kerim Svrakić, koji ga doživljava kao podsjetnik na 1992. godinu i zločine koji su se dogodili na području ove opštine tokom rata u BiH.

„Nemoćan si, apsolutno. Dolaze teroristi bjelosvjetski, na očigled svijeta“, kaže Svrakić, te podsjeća da se još traga za ostacima gotovo hiljadu nestalih sa područja višegradske opštine, dok Višegrad ima spomenik za 37 poginulih ruskih dobrovoljaca.

Kerim Svrakić se u Višegrad vratio prije tri godine. U ovom gradu su prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snage Vojske Republike Srpske ubile oko 3.000 Bošnjaka, uključujući oko 600 žena i više od stotinu djece.

„Ono što od Tužilaštva BiH očekuju povratnici, ali i politički predstavnici Bošnjaka u Višegradu jeste da nakon formiranja predmeta pokrene istragu i podigne optužnicu“, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Skupštine Opštine Višegrad Bilal Memišević.

„Dvadesetak godina smo ukazivali na postrojavanje Ravnogoraca, pa je tek prošle godine otvoren proces. Iskreno se nadamo da će se kao predmet na Tužilaštvu BiH naći i ovo današnje obilježavanje i provokacija drugog i drugačijeg u Višegradu i na prostoru opštine Višegrad“, kaže Memišević.

Optužnica protiv pripadnika Ravnogorskog pokreta podignuta je u decembru 2020 godine, na osnovu krivične prijave koju je podnijelo udruženje žrtava „Žena žrtva rata“.

Optužnica je podignuta protiv Dušana Sladojevića zvanog Krvce i Čiča, Slavka Aleksića zvanog Vojvoda i Riste Lečića, koji se terete da su „djelima, radnjama i postupcima, javno izazvali i raspirivali nacionalnu, vjersku mržnju, razdor i netrpeljivost među konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini“.

Oni su učestvovali na obilježavanju godišnjice hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića, komandanta nekadašnje Jugoslovenske vojske u otadžbini, koji je zbog zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu strijeljan 1946. godine.

Tada su na skupu na kojem je bilo oko 200 pripadnika i simpatizera pokreta, uz gusle pjevali i prijeteće stihove: “Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina”.

Poruka iz RS: Kome smeta obilježavanje, njegov problem

Za načelnika opštine Višegrad Mladena Đurevića, 12. april je prilika da se ‘sjete braće Rusa koji su u posljednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu Rusi bili ravnopravni sa srpskim borcima pod komandom Vojske Republike Srpske’, a njihova hrabrost, smjelost i odanost, kako smatra on, ‘govori da su bili izuzetni borci, koji su došli iz dalekih krajeva da učestvuju u odbrani Republike Srpske’.

Mišljenje opštinskog načelnika o ulozi ruskih dobrovoljaca dijeli i Duško Milunović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske. Nakon polaganja cvijeća na spomenik, sa uklesanim imenima poginulih ruskih dobrovoljaca, podignut 2011. godine, naveo je kako protivljenja udruženja žrtava vidi kao „njihov problem“.

„Onome kome smeta to neka bude problem, a mi ćemo onako kako je to ustanovila Vlada RS, odnosno Odbor za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, ovaj dan na našem pravoslavnom groblju i gdje je podignut ovaj spomenik i gdje su sahranjeni i civili koji su ubijeni mučki u proteklom ratu, mi ćemo ga svake godine obilježavati“, poručio je Milunović.

Sličnu poruku uputio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, 10. aprila, rekavši kako ne vidi nijedan razlog zbog kojeg je Tužilaštvo BiH formiralo predmet na osnovu prijave udruženja „Žena žrtva rata“.

“Zašto ne može neko to da organizuje, šta je u pitanju? Povrijeđenost ovih tamo? Pa i mi ne možemo da gledamo razne mudžahedine koji prave razne svoje svetkovine, pa šta”, rekao je Dodik novinarima.

Na mjestu na kojem se nalazi spomen ploča je 2017. godine podignut i spomen-krst veličine 5,5 metara u čast poginulih ruskih dobrovoljaca. Njegovu izgradnju inicirali su članovi Boračke organizacije iz Višegrada.

Zločine u Višegradu Tribunal u Hagu je opisao kao “jednu od najopsežnijih i najnemilosrdnijih kampanja etničkog čišćenja tokom rata u Bosni i Hercegovini“.

Jedini podsjetnik na te zločine je ploča koju je u znak sjećanja na spaljivanja 120 civila Bošnjaka u ulicama Pionirska i naselju Bikavac, u kućama Mehe Aljića i Adema Omeragića, postavilo udruženje „Žena žrtva rata“.

Posmrtni ostaci ovih žrtava nikada nisu pronađeni, a za ove zločine pred Tribunalom u Hagu na doživotni zatvor osuđen je komandant paravojne jedinice „Beli orlovi“, Milan Lukić, a na 27 godina zatvora bivši policajac Sredoje Lukić.

Pripadnik „Belih orlova“ Radomir Šušnjar je pred Sudom Bosne i Hercegovine pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora.

Ratna dešavanja i zločini počinjeni u Višegradu, doveli su i do značajne promjene strukture stanovništva. U ovom istočnobosanskom gradu 1991. godine, prema popisu stanovništva živjelo je više od 21.000 stanovnika, od kojih su 63 posto bili Bošnjaci, a 31 posto Srbi.

Posljednji popis stanovništva iz 2013. godine pokazao je kako se broj stanovnika u Višegradu prepolovio, te da ih tu sada živi oko 10 hiljada. Nacionalna struktura nakon ratnih dešavanja od 1992.-1995.godine je potpuno izmijenjena. Trenutno živi deset hiljada stanovnika manje, 10 posto je Bošnjaka i 87 posto Srba.



Povezani postovi: