Svijet

Sa Putinom je u Ženevi bio i on: Čovjek kojeg NATO smatra svojim najvećim neprijateljem

Samit Putin-Biden koji je u srijedu održanu u vili pored ženevskog jezera izgledao je optimističan. Koliko se moglo čuti od oba predsjednika dogovorene su neke konkretne stvari poput vraćanja ambasadora obje zemlje u Washington i Moskvu do kraja mjeseca. Čuli smo sve, ali nekako je promaklo i van očiju javnosti ostalo, ko su bili Putinovi pratioci, iako su posebno ruski mediji pisali o tom proširenom spisku ruske delegacije koju su činili osim Putina šef ruske diplomatije Sergej Lavrov koji se i vidio na snimku na početku samita, njegov zamenik Sergej Rjabkov i predsjednički sekretar za štampu Dmitrij Peskov.

U plejadi ruske delegacije svoje mjesto našao je i šef kabineta predsjedničke administracije Dmitrij Kozak poznat po britkom jeziku u polemici sa zapadnim političarima i specijalni predstavnik predsjednika Rusije za Siriju Aleksandar Lavrentjev. U ruskoj delegaciji bio je prisutan načelnik Generalštaba oružanih snaga Rusije Valerij Vasiljevič Gerasimov, trenutno najmarkantnija vojna figura u Oružanim snagama Ruske Federacije, čovjek koji unio revoluciju u vojne poslove Rusije izmjenio njenu strategiju u doktrinu i koga NATO planeri označavaju kao ikonu Novog Hladnog rata i arhitektu zauzimnja Krima i sloma Islamske države u Siriji.

Ipak general Gerasimov je druga najmarkantnija ličnost ruske vojne misli posle sovjetskog maršala Sokolovskog. Gerasimov je rano uvidio da ruska vojna misao mora da se transformiše, posebno poslije kratkotrajnog sukoba u Gruziji 2008 godine. Svoju viziju izložuo je prvi put januara 2013 godine na Akademiji vojnih nauka Ruske Federacije. Tema je imala široki naslov: “Osnovne tedencije razvoja, oblika i metoda upotrebe oružanih snaga, aktuelni zadaci vojnih nauka za njihovo poboljšanje”. U tom predavanju Gerasimov je postavio prvi put poslije maršala Sokolovskog svoj pogled na tumačenje metoda, oblika vođenja borbenih operacija u savremenim uslovima koji će se u budućnosti pokazati kao izazovi za Rusku Federaciju.

Gerasimov u svom predavanju navodi da je u 21. vijeku bila vidljiva tedencija da se brišu nekada jasne razlike između stanja rata i mira. Po Gerasimovu ratovi kada jednom počnu ne prekidaju se više i ne nastavljaju se po uobičajenoj matrici, što potvrđuju iskustva iz sukoba u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku- fenomen Arapskog proljeća što pokazuje da država koja je precizno funkcionisala kao sat može za par mjeseci biti pretvorena u arenu krvavog građanskog rata, žrtvom međunardne intervencije i sa migrantskom i humanitarnom katastrofom.

PROČITAJTE  Kina je postigla ono čega su se Amerikanci najviše bojali: Protiv ovoga nema odbrane

Gerasimov piše da su se promijenila pravila ratovanja i da su porasle nevojne metode za postizanje političkih i strateških ciljeva koji su u mnogim slučajevima nadmašili čak i efikasnost oružja. Naglasak je na primjeni političkih, ekonomskih, informativnih, humanitarnih i drugih mjera, koje se dopunjavaju sa vojnim sredstvima uključujući tu informacioni rat i djelovanje snaga za specijalne operacije.

Gerasimov ističe da je danas naglasak na mobilnim integrativnim vojnim grupama koje djeluju u zajedničkom obavještajno-informacionom prostoru. Borbena djelovanja tako postaju dinamičnija, aktivnija i efikasna. Izbrisane su taktičke i operativne pauze koje bi neprijatelj mogao da iskoristi. Znatno su skraćene prostorne, vremenske i informacione pukotine između snaga na terenu i komande. Gerasimov piše da će frontalno sučeljavanje velikih formacija armija, divizija ili korpusa otići u prošlost, a naglasak će biti na beskontaktnom djelovanju protiv neprijatelja, napadi sa velikih udaljenosti oružjem za precizno djelovanje, a preventivni napad postaje glavno sredstvo za postizanje borbenih i operativnih ciljeva. Upotreba oružja masovne preciznosti poprima masovni karakter, a to znači da oružja zasnovana na novim fizičkim principima i automatizovana sredstva se aktivno uklapaju u vojne aktivnosti.. Asimterično djelovanje dobija masovnu primjenu, što omogućava poništavanje neprijateljeve prednosti u oružanom sukobu, a to se postiže upotrebom snaga za specijalne operacije i kreiranje unutrašnje opozicije u srcu neprijateljske teritorije, stvaranjem stalnog operativnog fronta na čitavom prostoru države sukoba uz masovnu upotrebu informacionih sredstava koja se neprekidno usavršavaju….

Ko je Valeriji Vasiljevič Gerasimov

Valeriji Vasiljevič Gerasimov rođen je 8. septembra 1955. godine u gradu Kazan Republika Tatarstan. Kako se može otkriti iz njegove šture biografije još kao dijete ga je privlačio vojni pozivi i ostao je upamćen po tome što se stalno igrao rata i da je rano odlučio da će postati vojnik, piše Kurir. Otkiveno je takođe da je njegov stric bio direktor jedne od fabrika tenkova. U školi je ostalo zabilježeno da je dosta čitao, brzo pamtio. Prvi pokušaj da upiše vojnu školu je bio neuspješan. Poslije završetka osmog razreda ponovo je podnio dokumenta za upis i bio primljen 1971. kada se ispunila njegova želja. Godine 1973. diplomirao je s počastima. Dalje školovanje nastavio je u višoj tenkovskoj školi u svom rodnom gradu, a poslije diplomiranja 1977. upisuje Vojnu akademiju Malinovskog. brzo je upao nadređenima u oči jer je bio jedan od najboljih kadeta. Vojnu karijeru počeo je kao komandant tenkovskog voda, a 1987, pošto je završio Akademiju Glavnog štaba poslat je u Baltičku vojnu oblast, a zatim i u sovjetske snage u Poljskoj.

PROČITAJTE  Donesena odluka: Od 8. novembra potpuno vakcinisanim strancima ponovo dozvoljeno putovanje u SAD

Raspad Sovjetskog Saveza 1991. zatekao ga je na Baltiku gde je bio zamjenik komandanta motorizovanog puka. Ubrzo je uslijedio premeštaj u moskovsku vojnu oblast. Devet godina je služio u Daleko istočnom vojnom okrugu, a 2005. imenovan je za šefa Glavne uprave oružanih snaga. Mmnogi su očekivali da će se tu njegova vojna karijera završiti, ali on nastavlja munjeviti uspon.

Takođe u njegovoj biografiji važno mjesto zauzima i Sjeverni Kavkaz. Učestovovao je u Prvom čečenskom ratu od 1993-1997. Istakao se posebno u djelovanju protiv čečenskih separatista kod Bamuta. Na Kavkazu je ostao do 2003. godine prošavši oba čečnska rata.

Godine 2014. zbog Ukrajine došao je na listu sankcija EU, a od 2015.sud u Ukrajini ga optužuje za više od 10 slučajeva i smatra jednim od glavnih vojnih ideologa i planera vojnih operacija na istoku zemlje. Takođe donesena je odluka o njegovom hapšenju.



Povezani postovi: