Uvesti "sankcije iz pakla" i slomiti rusku ekonomiju, pa će se Rusi okrenuti protiv Putina. To je otprilike bio cilj Zapada. Podaci njemačke agencije Statista otkrivaju, međutim, da su sankcije potpuno promašile krajnji cilj. Trenutni Putinov rejting iznosi 82 posto.
"U januaru 2023. više od 80 posto Rusa odobravalo je aktivnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nivo popularnosti porasla je u odnosu na septembar 2022., kada je iznosila 77 posto. Pad u tome mjesecu objašnjava se najavom djelomične mobilizacije u zemlji", navode analitičari spomenute agencije.
Dakle, popularnost od 77 posto je "pad". Iz perspektive Zapada, gdje državni lideri za svojih mandata mahom imaju rejting ispod 50 posto, ovo zvuči nestvarno.
Nevjerovatan rejting
Ali u Rusiji je istinito, njemačka agencija nije lagala. Od početka agresije na Ukrajinu, u februaru prošle godine, Putinova popularnost u Rusiji je skočila sa 65 na više od 80 posto. Tolika je gotovo čitavo ovo vrijeme, s iznimkom "pada" na 77 posto u septembru, nakon što je Kremlj proglasio djelomičnu mobilizaciju. Potom je u oktobru i novembru skočila na 79 posto, u decembru na 81 posto i evo sada, u januaru ove godine, na 82 posto. Kako je to moguće?
Odgovor na to pitanje olakšat će činjenica da je agencija Statista objavila prikaz kretanja Putinova rejtinga u Rusiji za svih ovih 24 godine koliko vlada Kremljom, od augusta 1999. do januara ove godine. Iz ta 282 uzastopna mjesečna rejtinga možemo dobiti širu sliku Putinove vladavine i psihologije ruskog naroda, odnosno možemo ustvrditi koji su događaji utjecali na Putinov rejting među Rusima.
Također možemo ustvrditi koji događaji nisu nimalo utjecali na taj rejting, iako se to očekivalo. Putin je na vlast stupio 6. augusta 1999., kao potpuni anonimus, KGB-ov agent kojeg je pijani Jeljcin odredio za nasljednika. Početak u Kremlju nije mu bio sjajan, bar u pogledu anketne popularnosti.
Historijska tablica
Kako su Rusi Jeljcina vezivali uz katastrofu iz devedesetih – kada su šokantno uvođenje kapitalizma i kolosalna privatizacijska pljačka stvorili šaku oligarha i desetine miliona očajnih, pauperiziranih proletera – tako su i Putina vezivali uz Jeljcina i tu katastrofu. Na kraju toga augusta 1999. rejting novog ruskog lidera iznosio je svega 31 posto. Tada se 33 posto građana Rusije izrazilo negativno o njemu.
Od 282 Putinova mjesečna rejtinga, to je bio jedini slučaj da su Rusi koji ne odobravaju njegove aktivnosti bili brojniji od onih koji ih odobravaju. Već idući mjesec Putinov je rejting skočio s 31 na 53 posto. Zatim se u oktobru se popeo na 65 posto, a u studenome je dosegnuo 80 posto. Čime je to nepoznati lik omađijao Ruse u tako kratko vrijeme?
Uvid u historijsku tablicu odaje da je "okidač" za rast Putinove popularnosti bila njegova odluka da odmah u rujnu 1999. pokrene Drugi čečenski rat. Nakon ponižavajućeg ishoda Prvog čečenskog rata (1994. – 1996.), ova pobjednička vojna – uz značajno podizanje životnog standarda stanovništva nakon olovne Jeljcinove ere – donijela je Putinu trajni respekt natpolovične većine Rusa: nikad mu više rejting nije pao ispod 60 posto.
Aneksija Krima
Zapravo jest. U aprilu i maju 2020. popularnost mu je nakratko bila pala na 59 posto, nakon što je proglasio karantin zbog pandemije COVID-19.
Od jula 2005. do marta 2011. Putinova popularnost nije pala ispod 70 posto, a u tom razdoblju zabilježio je i rekord političke karijere.
"Najveći rejting Vladimira Putina izmjeren je na 88 posto, kada je (…) godine 2008., kao rezultat rata s Gruzijom, Rusija priznala neovisnost Južne Osetije i Abhazije", piše Statista.
Idući nagli skok popularnosti vladar Kremlja ostvario je aneksijom Krima u martu 2014. Tada mu je rejting skočio sa 69 na 80 posto. Iako je Zapad već tada uveo Rusiji opsežne sankcije, popularnost ruskog vođe ostala je iznad 80 posto pune četiri godine.
Zašto su, dakle, sankcije promašile cilj?
"Unatoč zapadnim sankcijama koje su uvedene zemlji kao odgovor na kršenje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, ocjena odobravanja ostala je visoka tokom idućih godina", ističe Statista.
Štaviše, tih godina Putin je u nekoliko navrata čak izjednačio rekordni rejting od 88 posto. Popularnost mu je pala tek sredinom 2018., ali ne zbog sankcija, već zbog najave penzione reforme kojom bi se dobna granica za penzionere pomakla s 55 na 60 godina za žene, odnosno sa 60 na 65 godina za muškarce.
Tada mu je rejting pao s 82 na 67 posto, te se sve do fevruara prošle godine kretao između 65 i 70 posto. Lani u martu – nakon početka ruske agresije na Ukrajinu – skočio je na 83 posto, koliko otprilike iznosi i danas.
Zato što ih je osmislio zapadni um, limitiran dogmama zapadne logike. Da su ovakve sankcije nametnute bilo kojoj zapadnoj zemlji, vjerovatno bi polučile učinak. Zapadni čovjek generacijama je naviknut na određen nivo komfora čiji bi gubitak teško podnio. No ruska psihologija očito izmiče tvorcima sankcija, kao da nikad nisu čitali Dostojevskog ili nekog od drugih klasika ruskog realizma.
