Politika

Schmidt o Dodiku: “Iz najubojitijeg topa još ne smijemo pucati. Njemu hitno treba novac, dobit će ga samo pod strogim uvjetima”

Nadregionalni njemački list Süddeutsche Zeitung donosi intervju sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.

„Nije nikakva novina da vođa bosanskih Srba Milorad Dodik odbija sve što ima veze sa funkcioniranjem države BiH ali pokušaj Moskve da ukine OHR, bojkot Vas kao visokog predstavnika i moguće otcjepljenje RS daje situaciji u BiH sasvim novi kvalitet”, piše novinar lista Süddeutsche Zeitung i pita Christiana Schmidta da li  je to sastavni dio Putinove politike, kojom Moskva nastoji da maksimalno razljuti Zapad, navodeći kao primjer ono što se dešava sa Ukrajinom ili Bjelorusijom, prenosi Deutche Welle.

-To je u svakom slučaju težak napad na Dejtonski sporazum – odgovara Schmidt dodajući da je Moskva željela ukinuti i misiju EUFOR-a i da je vrlo moguće da zahtjevi za disfunkcionalitetom BiH imaju uporište u Moskvi. 

Dodik „prekoračio liniju retoričkog potpirivanja vatre”

Visoki predstavnik u BiH je pojasnio kako je Dodik „prekoračio liniju retoričkog potpirivanja vatre” poništavajući odluke visokog predstavnika i ne priznajući Ustavni sud BiH a želi imati i sopstvenu vojsku, službe sigurnosti, pravosuđe i indirektno oporezivanje.

-Ja imam obavezu da osiguram civilnu provedbu Dejtonskog sporazuma, kao što stoji u Aneksu 10. Moj zadatak je da pritiskom i ukazivanjem to promijenim. Ako ne dođe do promjene ovakve politike, međunarodna zajednica mora djelovati prije nego što dođe do raspada BiH – rekao je Schmidt dodavši kako on ima na raspolaganju Bonske ovlasti koje uključuju i smjenu političara koji krše Dejton. 

Potom je naglasio:

-Ali, iz najubojitijeg topa ne smijemo pucati, sve dok postoje druga sredstva.

Na pitanje novinara nije li iz „najubojitijeg topa” trebalo pucati prije deset godina – od kako Dodik radi protiv države BiH –  i smijeniti ga, Schmidt nije želio odgovoriti.

Samo je dodao da „međunarodna zajednica tek sada počinje da se bavi Bosnom i Hercegovinom i da je „greška vjerovati da na Zapadnom Balkanu ništa ne ide bez eksplozije i dima. Na pitanje da li je EU pogriješila što Dodiku nije uvela sankcije kao SAD, jer se tome protivila Španija, Schmidt je rekao da je sretan što je Heiko Mass pokrenuo tu diskusiju a Annalena Bearbock je nastavila ukazujući da postoje druge članice EU, koje to podržavaju. Rekao je i da je optimista i da misli da će EU naći načina da utiče na Dodika.

Dodik: „J..e mi se za sankcije!”

Novinar minhenskog dnevnika SZ je podsjetio kako je Dodik nedavno američkom posredniku Gabrielu Escobaru rekao „J..e mi se za sankcije!” što, kako kaže Schmidt, pokazuje njegovu nervozu.

-Znam da Dodiku hitno treba novac. Sa MMF-om, Svjetskom bankom, EBRD-om uspješno radim na tome da gospodin Dodik novac dobije samo pod strogim uvjetima.

Schmidt je rekao i da ne vidi potencijal za oružani rat, ne samo zato što regija nije toliko naoružana, već i zato što, za razliku od 90-tih, susjedne zemlje „nemaju interes da se iz teme „Republika Srpska” razvije rat.

Visoki predstavnik u BiH međutim ne isključuje društvena previranja i zato smatra da je dobro da u BiH budu stacionirane trupe EUFOR-a i NATO-a kako bi mogle pravovremeno reagovati.

Na pitanje zašto se na koridor Brčko ne pošalje 5.000 vojnika, kako bi Dodik sahranio svoju retoriku otcjepljenja, Schmidt je odgovorio kako je NATO svjestan koliko je situacija problematična, dodavši da se susreo sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom, ali i sa britanskim izaslanikom Stuartom Peachom, koji je ranije bio šef Vojnog komiteta NATO-a.

Na pitanje novinara minhenskog dnevnika, zašto su reakcije kako PIC-a tako i Ministarskog vijeća EU bile tako blage i šta još mora da se desi da međunarodna zajednica reaguje, Schmidt je ukazao kako je PIC na sjednici 7./8. decembra potvrdio da će svako kršenje Dejtonskog sporazuma imati posljedice ali da se momentalno još vode razgovori sa Miloradom Dodikom.