Politički direktori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council – PIC) sastali su se u Sarajevu. Tema sastanka koji trajao jučer i danas je trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini.
Nakon održanog sastanka na konferenciji za medije obratio se visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt.
Dramatična situacija
On je na samom početku govorio o ekonomskoj situaciji u našoj zemlji te naveo kako je posebno dramatično u RS .
"Ukoliko uporedite sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana, BiH je u teškoj situaciji. Aleksandar Vučić je dao neke pokazatelje i uporedio sa drugim zemljama. Nema ekonomskog rasta u BiH. Mislim da investitori sumnjaju da li je stabilnost zbog političke situacije upitna i da li da investiraju zbog nje. Novac je sramežljiv poput jelena, i zato oni traže neke druge mogućnosti. To je izazov sa kojim se BiH suočava. Oni koji od jutra do mraka govore samo o Ustavu i Dejtonu, nisam čuo o tome šta bi htjeli uraditi kada je riječ o poboljšanju ekonomske situacije", kazao je Schmidt.
Osvrnuo se i na lidere u našoj zemlji, istaknuvši kako moramo hrabriti sve lidere u BiH da izgrade atmosferu međunarodnog povjerenja i da počnu sa dijalogom, da bi građani vidjeli napredak.
"Treba nam pozitivna vizija BiH. Ljudi sumnjaju i razmišljaju o tome šta se dešava u BiH. MMF je pripremio prošle godine jedan program koji se odnosi na nekoliko stotina miliona eura za podršku ekonomiji, nažalost nije bilo moguće da se ispune uslovi kada je riječ o Zakonu o nabavci, elektronskom bankarstvu, a to je nešto što postoji širom Evrope. Ovdje se nije moglo dogovoriti. I tako to hoda i to je ono što nas brine. To utječe na sposobnost svakog građanina ove zemlje", istaknuo je Schmidt.
Govoreći o detaljima sastanka koji je održan u protekla dva dana, visoki predstavnik u BiH je kazao da je PIC pozvao izabrane predstavnike, pogotovo iz RS, da se vrate u institucije BiH, kako bi BiH krenula naprijed.
Raspolaganje državnom imovinom
"Dosta ljudi iz PIC-a dolazi i razgovaraju sa svima i pozivaju da se vrate. Mislim da će se to riješiti kako bismo osigurali da radimo na stvarima na kojima možemo zajedno raditi. Već nekoliko sedmica imam prijedlog, da unutar programa pet plus dva treba raditi i na pitanju državne imovine. O tome se govori 26 godina. Moj prethodnik Petrić je donio zabranu raspolaganja državnom imovinom, no što duže ta zabrana traje, komplikovanije su stvari. Na radnom nivou postoji razuman način da postoji da se nađe normalno rješenje.
Postoji potreba za državnim zakonom. U takvoj situaciji sjednete i razmjenite stavove i dođete do najboljeg rješenja. Dolazim iz Savezne države, imao sam priliku u svojoj zemlji raditi sa 16 pokrajina, a ne dva entiteta. Ja i moj tim smo spremni raditi na tome. Odluka mora da se donese u Parlamentu, a mi smo tu da pomognemo. Bez obzira na to ko hoće, a ko neće da priča da sjednu i kažu kako ga riješiti. To je nešto što će završiti u Parlamentu, formirat će se radna grupa. Parlament će igrati jako važnu ulogu, a mi ćemo biti tu da pomognemo i da damo svoj feedback", pojašnjava visoki predstavnik u BiH.
Na kraju svog govora, Schmidt se osvrnuo i na Inzkov zakon o negiranju genocida te dodao da je informirao PIC da će pozvati Parlament BiH, da donese zakon o sankcioniranju negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti te sankcioniranje veličanja ratnih zločina.
"To je u kodeksu Evropske unije i ti standardi se moraju poštovati. Nije pravi način da se politizira takvo jedno pitanje. Na taj način se ne odaje počast žrtvama. Neki imaju dojam da je zakon koji je donesen u julu okrenut samo prema jednoj strani, što nije tačno. Žrtve se ne razlikuju po etničkoj pripadnosti. Žrtve su žrtve. Moramo raditi na tome da ne bude žrtava u budućnosti. Ja sam već dva puta dostavio te informacije Parlamentu da bi se mogao usvojiti takav zakon. Mislim da bi to pomoglo, posebno mlađim generacijama ove zemlje, da bolje razumiju stvari. Blisko sarađujemo sa EU na 14 prioriteta, oni traže puno rade. Očekujem da ćemo imati dosta posjeta. Vidjet ćemo šta će biti ishod u narednih nekoliko sedmica", kazao je Schmidt.
Naveo je kako "nije ovdje da prijeti i drži prijeteće stavove". Dodao je da postoje zakoni u kojima bi se složio da treba dorade, ali da to mora biti institucionalno i u skladu s Ustavom.
“Ne može se desiti ako neko samo ima ideju da treba nešto na destruktivan način da obradi i dovodi u pitanje zdravlje građana, da se ne kritikuje. Ili pasoši, je li trebaju biti pasoši RS? Ne, njih neće biti. Ali s kakvim pasošem će putovati neko ako se ode i na tu stranu. To su pitanja za koja želim da se tretiraju u javnoj debati i nije pitanje samo međunarodne zajendice. Time se trebaju baviti građani BiH. U ladici imamo spremne mogućnosti. Bonske ovlasti su mi i dalje na raspolaganju. Želim da ova zemlja sama odluči šta treba uraditi, trebamo sarađivati”, rekao je Schmidt.
Govoreći o najavama usvajanja 140 zakona, Schmidt je rekao kako je dio ljudi iz tog entiteta svjestan “da se RS odriče sama sebe”.
