Brzo i bezbolno skeniranje ljudske očne jabučice moglo bi jednog dana pomoći liječnicima da identificiraju one koji 'brzo stare', ljude koji su pod većim rizikom od rane smrti.
Starenje očito utječe na svačije tijelo, ali samo zato što dvije osobe imaju isti broj godina ne znači da fizički propadaju istom brzinom.
Pogled duboko u nečije oči mogao bi biti daleko bolji način za mjerenje njihove prave biološke dobi, a to bi moglo pružiti uvid u buduće zdravlje pacijenata. Model mašinskog učenja sada je sposoban da predvidi godine života osobe jednostavno gledajući njihovu mrežnicu, što je tkivo na stražnjem dijelu oka, piše Science Alert.
Algoritam je toliko precizan da je predvidio dob od gotovo 47.000 sredovječnih i starijih odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu uz marginu pogreške od 3,5 godine. Nešto više od desetljeća nakon što su ove mrežnice skenirane, umrla je 1871 osoba, a vjerovatnije je da će oni koji su imali stariji izgled mrežnice spadati u ovu skupinu.
Na primjer, ako je algoritam predvidio da je mrežnica neke osobe godinu dana starija od njezine stvarne dobi, rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u sljedećih 11 godina porastao je za 2 posto. Istodobno, njihov rizik od smrti od uzroka koji nije kardiovaskularna bolest ili rak porastao je za 3 posto. Nalazi su isključivo posmatrački, što znači da još uvijek ne znamo što pokreće ovaj odnos na biološkoj razini.
Ipak, rezultati podupiru sve više dokaza da je mrežnica vrlo osjetljiva na oštećenja vezana za starenje. Budući da ovo vidljivo tkivo sadrži i krvne žile i živce, moglo bi nam reći važne informacije o zdravlju krvnih žila i mozga pojedinca.
Prethodne studije sugerirale su da nam stanice u stražnjem dijelu ljudskog oka mogu pomoći predvidjeti početak kardiovaskularnih bolesti, bolesti bubrega i drugih znakova starenja. Ali ovo je prva studija koja predstavlja 'razliku u dobi retine' kao snažan prediktor smrtnosti u cjelini.
"Značajna povezanost između dobne razlike u mrežnici i smrtnosti ne-kardiovaskularne/ne-karcinomske bolesti, zajedno sa sve većim dokazima o povezanosti oka i mozga, može podržati ideju da je mrežnica 'prozor' neuroloških bolesti", pišu autori studije.
Budući da je samo 20 ljudi u studiji umrlo od demencije, autori nisu uspjeli povezati ovaj specifični poremećaj mozga sa zdravljem mrežnice. Također ističu da se broj smrtnih slučajeva povezanih s kardiovaskularnim sistemom smanjio posljednjih godina, jer medicina nastavlja sprečavati ono što bi nekada bilo kobno.
To znači da bi zdravlje mrežnice još uvijek moglo biti važan pokazatelj kardiovaskularnog zdravlja, unatoč činjenici da nije povezano s kardiovaskularnom smrtnošću. Prethodne studije, na primjer, pokazale su da fotografije mrežnice mogu pomoći u predviđanju kardiovaskularnih faktora rizika.
"Ovo djelo podupire hipotezu da mrežnica igra važnu ulogu u procesu starenja i da je osjetljiva na kumulativna oštećenja starenja koja povećavaju rizik od smrtnosti", zaključuju autori.
Drugi postojeći prediktori biološke starosti, poput skeniranja naurološke mreže, sata metilacije DNA i sata starenja transkriptoma, nisu tako tačni koliko se čini da je tačna metoda razlike u dobi retine. Ove metode također mogu biti skupe, dugotrajne i invazivne.
Retina se u međuvremenu može lako skenirati za manje od 5 minuta. Ako možemo saznati više o tome kako je ovaj sloj tkiva povezan s ostatkom tijela, medicina bi mogla imati izvrstan novi alat u svojim rukama.
