Zdravlje

Sjedenje je štetnije nego što smo mislili: Šanse za moždani povećava čak 4 puta

Moždani udar je u Europi vodeći uzročnik disabiliteta i drugi uzročnik smrtnosti, a neurolozi često napominju da se u mnogim slučajevima on može spriječiti jednostavnom prilagodbom životnog stila i navika.

Tako tvrdi i neurologinja i direktorica odjela za moždani udar u Mayo klinici dr. Kara Sands koja ističe da postoji niz stvari koje svi možemo napraviti za prevenciju moždanog, a nedavno istraživanje objavljeno u Journal of the American Heart Association nedvojbeno dokazuje da je zdravlje mozga povezano i s kretanjem. Ispitujući faktore rizika moždanog udara ljekari su naime otkrili da previše sjedenja može uzrokovati velike probleme s mozgom.

Iako su već prijašnja istraživanja pokazala da tjelesna aktivnost kod žena i kod muškaraca uvelike smanjuje rizik od moždanog udara, ova je novija studija kod 143.180 zdravih ljudi bez historije moždanog, dijabetesa ili raka usporedila vrijeme sjedenja i vrijeme tjelesne aktivnosti s učestalosti moždanih udara. - Nije važno samo koliko kilometara protrčite, idete li u teretanu ili na tečaj pilatesa. Morate biti svjesni i koliko vremena u danu provedete sjedeći; za radnim stolom, u školi ili na poslu ili ispred televizije. - rekla je dr. Sands o studiji u kojoj se pokazalo da su najmanje tjelesno aktivni pojedinci, a koji su uz neaktivnost dnevno i sjedili osam ili više sati, imali čak četiri puta veće šanse za moždani udar.

Iznenađujuće je to što su svi ispitanici bili mlađi od 60 godina, pa dr. Sands kaže kako se nada da će rezultati više mladih ljudi navesti da obrate pozornost na rizik od moždanog udara. - Jedan od deset moždanih udara dogodi se u mladoj odrasloj dobi - objasnila je za Well And Good,  a dodaje da bi smo svi prvenstveno trebali biti iskreni prema sebi o tome koliko vremena provedemo sjedeći ili ležeći na kauču. A sa sjedenjem nije povezan samo rizik od moždanog udara: prema Američkom udruženju za dijabetes, dulje sjedenje povećava rizik od problema vezanih uz metabolički sindrom, poput visokog šećera i povišenog krvnog pritiska i holesterola...

Zašto je sjedenje tako štetno? Iako pravi razlog još nije poznat, jedno od zastupljenijih objašnjenja je da nam se dok sjedimo opuštaju veliki mišići, pa iz krvi ne uzimaju dovoljno glukoze. Taj višak glukoze stvara niz negativnih posljedica na tijelo, počevši od oštećenja krvnih žila, pa do vitalnih organa. Sjedenje naravno nije, ističe dr. Sands, jedini faktor rizika moždanog udara i svako bi za sebe trebao razmotriti i druge potencijalne faktore; poput porodične anamneze, životne dobi (rizik se povećava kako starite) ili spola (rizik je veći za žene), ali i one faktore koje možemo kontrolirati; poput pušenja, načina života, prehrane i tjelesne aktivnosti.